E ‵Tofi Aka a Ovasia mo Tavini Fakafaifeau i se Auala Fakaseokalatika
“Ke tausi koutou ne koutou eiloa, ke tausi foki ne koutou a te lafu tela ne tuku atu ne te Agaga Tapu ke onoono faka‵lei koutou ki ei.”—GALUEGA 20:28.
KO LEVA ne ‵valo mai ne Ieova me ka isi se mea fakaofoofogia telā e ‵tau o tupu i te taimi o te gataga. E auala i te pelofeta ko Isaia, ne fakamatala mai penei te mea tenā: “A te tino foliki ka fai mo fai se tokoafe, ako te fenua foliki ka fai mo fai se fenua malosi. Ko au, ko Ieova, ka fakavavave ne au te mea tenā i tena taimi tonu.”—Isaia 60:22, NW.
2 E mata, e isi se fakamaoniga me ko fakataunu te valoaga tenei i aso nei? Ao, e isi! I tausaga talu mai te 1870, ne fakatu aka ei se fakapotopotoga e tasi o tino o Ieova i Allegheny, i Pennsylvania, i te Iunaite Sitete o Amelika. Mai i se tamā kamataga foliki, ne ‵sae aka ei a te fia sefulu afe o fakapotopotoga kae ne salalau atu ki te lalolagi kātoa. E lau i miliona a tino talai o te Malo—se fenua malosi—ko ‵kau atu nei ki fakapotopotoga e sili atu i te 91,000 i atufenua e 235 i te lalolagi kātoa. E aunoa mo te fakalotolotolua, e fakatalitonu mai i ei me ko fakavavave ne Ieova a te fakamaopoopoga o tino tapuaki ‵tonu a koi tuai o kamata a te “fakalavelave lasi,” telā ko pili ‵ki o oko mai.—Mataio 24:21; Fakaasiga 7:9-14.
3 Mai tua o te faiga o se tukuatuga totino ki a Ieova, kae e ‵tusa foki mo fakatonuga a Iesu, ne papatiso a te fia miliona o tino konei “i te igoa o te Tamana, te Tama mo te Agaga Tapu.” (Mataio 28:19) A te papatisoga “i te igoa o te Tamana” e fakauiga i ei me e talia ne tino konei a Ieova e pelā me ko te lotou Tamana faka-te-lagi io me ko te Tino telā e Tuku Mai ne Ia te Ola kae faka‵logo latou ki tena pulega. A te papatisoga ‘i te igoa o te Tama’ e fakauiga i ei me e taku ‵tonu atu ne latou i a Iesu Keliso ko te lotou Fakaola, te lotou Takitaki, mo te lotou Tupu. E iloa foki ne latou te tulaga o te agaga tapu, io me ko te malosi galue o te Atua, i te fakatonutonuga o olotou olaga. E fakaasi mai ne te mea tenei me e papatiso foki latou ‘i te igoa o te agaga tapu.’
4 I te lotou papatisoga, e faū ei a soko ‵fou e pelā me ne faifeau a Ieova te Atua. Ko oi e faū ne ia a latou? I se fakauigaga tai lauefa atu, e fakasino atu ki a latou a pati kolā ne tusi ki lalo i te 2 Kolinito 3:5: “Kae ko te motou mafai o fai te galuega tenei [e pelā me ne faifeau], e mai te Atua.” E seai aka foki se isi fakaaloaloga e sili atu e mafai o fakamoe‵moe latou ki ei i lō te lotou faūga ne Ieova te Atua! Mai i tua o te lotou papatisoga, ka tumau eiloa latou i te gasolo atu ki mua i te feitu faka-te-agaga e pelā me ne faifeau o te “tala ‵lei,” mai i te taliaga foki ne latou a te takitakiga a te agaga tapu o te Atua kae e tumau eiloa latou i te tau‵tali atu ki tena Muna.—Mataio 24:14; Galuega 9:31.
E ‵Tofi Aka i se Auala Fakaseokalatika Kae e se Pelā mo Faifaiga Fakatemokalatika
5 E manakogina a tausiga ‵lei mai i ovasia ata‵mai mo te fesoasoani telā e mafai o tuku mai ne tavini fakafaifeau ko te mea ke tausi faka‵lei atu ki manakoga faka-te-agaga o faifeau ma‵losi kolā e gasolo aka o tokouke. (Filipi 1:1) E ‵tofi aka pefea a vaegā tāgata penā kolā e ma‵losi i te feitu faka-te-agaga? E se fai pelā mo faifaiga e fai ki tino kolā e fakaga‵lue aka ne Lotu Kelisiano ‵Se. E pelā mo ovasia Kelisiano, e se ‵tofi aka latou e pelā mo faifaiga a malo saoloto, telā e fili aka ei a te tino e palota atu ki ei a tino e tokouke o te fakapotopotoga. I lō te fai penā, e fai a te ‵tofiga o tino i se auala fakaseokalatika. Se a tena uiga?
6 Ke fakamatala fakatoetoe aka, a te auala fakaseokalatika tonu e pule ne te Atua. E faka‵logo katoa a Molimau a Ieova ki tena pulega kae e ga‵lue fakatasi ko te mea ke fai ne latou te loto o te Atua. (Salamo 143:10; Mataio 6:9, 10) E fakaseokalatika te ‵tofiga o ovasia, io me ko toeaina, mo tavini fakafaifeau me e avaka olotou igoa kae ‵tofi aka a vaegā tāgata penā e ‵tusa mo fakatokaga a te Atua kolā e tuku mai i te Tusi Tapu. Kae e pelā me ko te “pule katoatoa i tino katoa,” e maua eiloa ne Ieova a te aiā ke fakaiku aka a te auala ka fakagalue ei tena fakapotopotoga matea.—1 Nofoaiga Tupu 29:11; Salamo 97:9.
7 E ‵kese mai i potukau fakalotu e uke i Lotu Kelisiano ‵Se, e se fakaiku aka ne Molimau a Ieova a te vaegā faifaiga fakalotu telā e ‵tau o fakagalue aka ne latou. E taumafai a Kelisiano ‵tonu konei ke puke ‵mau ki mea kolā e manako ki ei a Ieova. E se tuku atu a tofiga ki ovasia ne tino fua i te fakapotopotoga, tino ma‵luga, io me ko te vaegā fakatokaga fakalotu telā e fai ne te lotu Pelepeleane. Kafai e taumafai a uiga faka-te-lalolagi o fakalavelave mai ki ‵tofiga o tino konā, e ita fitifiti a tino o Ieova ma gutugutulua latou. Ona ko te ‵mautakitaki, e tumau latou i te tulaga telā ne fakaasi faka‵lei mai ne apositolo i te senitenali muamua i te taimi ne fai mai ei latou penei: “E ‵tau mo matou o faka‵logo ki te Atua i lo te fakalogo ki tino.” (Galuega 5:29) Tela la, e faka‵logo te kau Molimau ki te Atua i mea katoa. (Epelu 12:9; Iakopo 4:7) A te tau‵tali atu ki faifaiga fakaseokalatika e maua i ei te taliaga a te Atua.
8 E pelā me ne tavini a te Pule Sili Fakaseokalatika, ko Ieova, e ‵tau o masaua faeloa ne tatou te kese‵kesega o faifaiga fakatemokalatika mo faifaiga fakaseokalatika. A faifaiga fakatemokalatika e manakogina i ei a sui mō tino katoa, e aofia sāle i ei a faifaiga fakapolitiki, kae e ‵tau o fai a te palota ke fili aka ei te tino telā e palota ki ei te tokoukega o tino. E se aofia a vaegā faifaiga penā i te ‵tofiga fakaseokalatika. E se māfua mai a mea konei mai i tāgata; kae e se fai foki ne se fakapotopotoga faka-te-lalolagi nei. Mai i te fakasino atu ki tena ‵tofiga ne Iesu mo Ieova ke fai mo fai “se apositolo mo tino o fenua fakaatea,” ne fai atu a Paulo ki te kau Kalatia me ko oti ne ‵tofi aka a ia, “e se mai tino io me mai se tino, kae mai i a Iesu Keliso mo te Atua te Tamana, tela ne fakatu ne ia a Iesu mai tino ‵mate.”—Loma 11:13; Kalatia 1:1.
Ne ‵Tofi Aka e Auala i te Agaga Tapu
9 Ne fakamasaua atu a Paulo ki ovasia kolā ne ‵nofo i Efeso me ko oti ne ‵tofi aka latou ne te Atua e auala i te agaga tapu. Ana muna: “Ke tausi koutou ne koutou eiloa, ke tausi foki ne koutou a te lafu tela ne tuku atu ne te Agaga Tapu ke onoono faka‵lei koutou ki ei. Ne fakatu ne ia ke fai foki koutou mo tausi mamoe ki te ekalesia a te Atua, tela ne fakatu i te mate o tena tama tonu.” (Galuega 20:28, i ā matou a mataimanu ‵kese.) E ‵tau o tumau te takitakiga a ovasia Kelisiano konā ne te agaga tapu i te taimi e fai ei olotou tiute e pelā me ne tausi mamoe o te lafu a te Atua. Kafai e maua ne se tagata se tofiga kae ko se fetaui ana amioga mo mea kolā e manako ki ei te Atua, ka gasuesue fakamuli te agaga tapu ke ave keatea a ia mai i tena tofiga tenā.
10 E fai pefea ne te agaga tapu a galuega tāua i ei? A te mea muamua, a fakamatalaga kolā ne tuku mai e uiga ki mea kolā e ‵tau o fai ne tino tausi i te feitu faka-te-agaga ne fakaosofia ne te agaga tapu. I tena tusi ki a Timoteo mo Tito, ne taku atu ne Paulo a tulaga kolā e ‵tau o fakafetaui aka ki ei a ovasia mo tavini fakafaifeau. I mea katoa konā, ne taku atu ne ia a nisi mea e 16 kolā e manakogina ke fai. E pelā mo te ovasia e ‵tau o seai sena agasala, e ‵tau o ‵lei ana amioga, e ‵tau o lava tena fakautauta, amio ‵malu, uiga talimālō, ata‵mai i te akoako atu, kae ke fai mo fai ne fakaakoakoga ‵lei e pelā me se ulu o tena kāiga. E ‵tau o paleni ‵lei latou i te fakaaogāga o meainu ma‵losi, kae ke se matatupe, kae ke loto pulea. E ‵pau foki a tulaga ma‵luga konā mō tāgata kolā e taumafai ki tofiga pelā me ne tavini fakafaifeau.—1 Timoteo 3:1-10, 12, 13; Tito 1:5-9.
11 A te mafaufau ki mea konei e fakaasi mai i ei me i tino kolā e fai ne latou te takitakiga i te tapuakiga ki a Ieova e ‵tau o fai mo fai ne fakaakoakoga ‵lei i amioga faka-Kelisiano. A tāgata kolā e taumafai ki tofiga i te fakapotopotoga e ‵tau o fakamaoni aka ne latou me e galue a te agaga tapu i a latou. (2 Timoteo 1:14) E ‵tau o fakamaoni atu me e maua i tāgata konei a fuataga o te agaga o te Atua ko te “alofa, te fiafia, te filemu, te kufaki, te mataalofa, te ‵lei, te fakamaoni, te loto malalo, mo te loto pulea.” (Kalatia 5:22, 23) E ‵tau o fakaasi atu a vaegā fuataga penā i olotou faifaiga ki taina tali‵tonu mo nisi tino. E tonu, kāti ka ‵lei atu te fakaasiatuga ne nisi tino a nisi fuataga o te agaga, kae ko nisi tino kāti e fetaui ‵lei atu latou mo nisi mea kolā e manakogina mō ovasia. Kae i olotou vaegā olaga kātoa, a tino katoa kolā e fakamoe‵moe ke ‵tofi aka latou e pelā me ne ovasia io me ne tavini fakafaifeau, e ‵tau o fakaasi atu ne latou me i a latou e ma‵losi i te feitu faka-te-agaga, mai i te fakafetaui aka ki mea kolā e manakogina ke fai i te Muna a te Atua.
12 I te taimi ne fakamalosi atu ei a Paulo ki nisi tino ke fakaakoako atu ki a ia, ne ‵lei eiloa tena faipatiga ona ko te mea ne fakaakoako atu foki a ia ki a Iesu Keliso telā ne ‘tuku mai ne ia ki a tatou se fakaakoakoga, ke tau‵tali ei tatou i ona kalafaga.’ (1 Petelu 2:21; 1 Kolinito 11:1) A tino kolā e fetaui ‵lei ki mea kolā e manakogina ke fai ne latou i te Tusi Tapu i te taimi ne ‵tofi aka ei latou e pelā me ne ovasia io me ne tavini fakafaifeau, e mafai o fai atu me ne ‵tofi aka latou e auala i te agaga tapu.
13 E isi aka foki se isi mea telā e fakaasi mai i ei a te auala e galue ei a te agaga tapu i te ‵tofiga o ovasia. Ne fai atu a Iesu me i ‘te Tamana i te lagi, e fia tuku atu ne ia te agaga tapu ki tino kolā e fakamolemole atu ki a ia.’ (Luka 11:13) Tela la, i te taimi e maopoopo ei a toeaina i te fakapotopotoga ke avaka a igoa o tāgata mō tofiga i te fakapotopotoga, e ‵talo atu latou ke takitaki ne te agaga o te Atua a latou. E fakavae olotou manatu ki te avakaga o igoa o tino ki mea kolā e fakaasi mai i te Muna fakaosofia a te Atua, kae e fai ei ne te agaga tapu ke iloa ne latou me e fetaui a te tino telā e mafau‵fau latou ki ei mo mea kolā e manakogina i te Tusi Tapu. A tino kolā e avaka ne latou a igoa o nisi tino e se ‵tau o fakamalosigina ne olotou foliga i tua, olotou atamai i mea tau akoakoga, io me ko olotou atamai masani. A te mea muamua telā e ‵kilo atu latou ki ei, me ko te tino tenā se tagata e malosi i te feitu faka-te-agaga. A ia se tino telā e faigofie o olo atu ki ei a tino i te fakapotopotoga ke maua mai i ei a fakatonutonuga faka-te-agaga.
14 E tiga eiloa e ‵kau fakatasi a te potukau o toeaina mo ovasia faima‵laga i te avakaga o igoa o taina ke tavini atu e pelā me ne toeaina mo tavini fakafaifeau, e fai eiloa a te ‵tofiga tonu o tino konā e ‵tusa mo te fakaakoakoga telā ne tuku mai i te senitenali muamua. I te taimi e tasi, ne ‵tau ei o maua a tāgata ata‵mai i te feitu faka-te-agaga ke fai ne latou se galuega tāua. Ne tuku atu ne te potukau pule a fakatakitakiga konei: “Filifili ake ne koutou ne tagata fakamaoni e tokofitu. Ne tagata e ‵fonu i te Agaga Tapu mo te poto, kae ka faka‵sopo ne matou ke pule ne latou a te tufatufaga o tupe mo koloa.” (Galuega 6:1-3) E tiga eiloa ne avaka ne tāgata kolā ne ‵nofo atu i konā a igoa o tino, a te ‵tofiga o tino ne fai eiloa ne tāgata i Ielusalema. E tau‵tali atu foki tatou ki se fakaakoakoga tai ‵pau penā i aso nei.
15 E ‵tofi aka ne te Potukau Pule o Molimau a Ieova a tino katoa i te Komiti mō Ofisa Lagolago. I te fakaikuga me ko oi a tino e mafai o fai ne latou a vaegā tiute ‵mafa penā, e masaua faeloa ne te Potukau Pule a pati konei a Iesu: “Ko te tino tela e uke a mea ne tuku ki a ia, ka uke atu foki a mea e fia maua mai i a ia; ka ko te tino tela e tai uke atu a mea ne tuku atu ki a ia, e tai uke atu foki a mea e fia maua mai i a ia.” (Luka 12:48) I tafa o te ‵tofiga o tino kolā e aofia i Komiti mo Ofisa Lagolago, e ‵tofi aka foki ne te Potukau Pule a toeaina mō Fale Peteli mo ovasia faima‵laga. Kae e fakaaogā ne latou a taina kolā e fakatalitonugina ke ga‵lue mō latou i te faiga o nisi ‵tofiga. Tenā loa te ata telā e maua ne tatou i te Tusi Tapu.
‘Ke ‵Tofi Aka a Tino, e Pelā Eiloa mo Taku Fakatonuga ne Fai Atu ki a Koe’
16 Ne fai atu a Paulo ki tena taina galue ko Tito: “Tena te pogai ne tuku ei koe ne au i Keleta, ko te mea ke fakatonu ne koe a mea se tonu, kae o tofi foki ne toeaina i fa‵kai katoa, e pela eiloa mo taku fakatonuga ne fai atu ki a koe.” (Tito 1:5) I konā, ne taku atu ei ne Paulo a mea kolā e manakogina ko te mea ke onoono a Tito ki tāgata kolā e fetaui mo vaegā tofiga penā. Tela la, i aso nei, e ‵tofi aka ne te Potukau Pule a taina atamai i ofisa lagolago ke sui ei a latou i te ‵tofiga o toeaina mo tavini fakafaifeau. E fai a fakatokaga ko te mea ko tino kolā e ga‵lue e pelā me ne sui o te Potukau Pule e maina ‵lei kae tau‵tali atu foki ki fakatakitakiga i te Tusi Tapu e uiga ki te faiga o vaegā tofiga penā. Tela la, e fai a mea katoa mai lalo i te takitakiga a te Potukau Pule tela e ‵tofi aka ei a tāgata ata‵mai ke tavini atu i fakapotopotoga a Molimau a Ieova i te lalolagi kātoa.
17 Kafai ko tuku atu ki te ofisa lagolago o te Sosaiete o te Faleleoleo Maluga, a igoa o ovasia mo tavini fakafaifeau kolā ne ‵tofigina, e fakalagolago a tagata ata‵mai konā ki te agaga o te Atua mō te takitakiga i te faiga o te ‵tofiga o tino. E fakatāua ne tāgata konā a te galuega tenei, mai i te iloa atu me e se ‵tau o ‵tofi fakavave ne latou so se tagata, ona ko te mataku i te mea ma ‵kau atu ei latou ki ana agasala.—1 Timoteo 5:22.
18 E fakailoa mai a vaegā ‵tofiga penā e auala i se tusi telā e ‵piki i ei se fakailoga a te fakapotopotoga e ‵tusa mo tulafono ke fakamaoni ei me ko oti ne taliagina. E mafai o fakaaogā se tusi e tasi telā e maua i ei te fakailoga tenā ke ‵tofi aka a taina e sili atu i te tokotasi i te fakapotopotoga.
19 A ‵tofiga fakaseokalatika e aumai mai i a Ieova e auala i tena Tama mo te auala matea o te Atua i te lalolagi, ko “te tavini fakamaoni kae poto” mo tena Potukau Pule. (Mataio 24:45-47) A te fakatokaga kātoa o te vaegā ‵tofiga penā e takitakigina ne te agaga tapu. E fai penei ona ko te mea e tuku mai a mea kolā e manakogina ke fai i te Muna a te Atua, telā ne fakaosofia ne te agaga tapu, kae ko te tino telā e fai ne ia te ‵tofiga tenei e fakaasi mai ne ia a fakamaoniga o fuataga o te agaga tenā. Tela la, e ‵kilo atu ki te ‵tofiga o tāgata konā e pelā me ne fai ne te agaga tapu. E pelā eiloa mo te ‵tofiga fakaseokalatika o ovasia mo tavini fakafaifeau i te senitenali muamua, e penā foki eiloa te faiga i aso nei.
Ke Loto Fiafia ki te Takitakiga Mai i a Ieova
20 I te taimi o te maumea faka-te-agaga mo te gasoloakaga fakaseokalatika i te galuega talai o te Malo, e fakafetai tatou me ko Ieova eiloa e pānaki mo ia te ‵tofiga o ovasia mo tavini fakafaifeau. E fesoasoani mai a te fakatokaga faka-te-Tusi Tapu tenei ke tumau eiloa a tulaga ma‵luga amio‵tonu o te Atua i a tatou e pelā me ne Molimau a Ieova. Kae sili atu i ei, a te uiga faka-Kelisiano mo taumafaiga loto fia‵fia o tāgata konei e fesoasoani malosi mai ki te ‵tou filemu fakaofoofogia mo te ‵tou ‵kau fakatasi e pelā me ne tavini a Ieova. E pelā mo te faisalamo ko Tavita, e fakaosofia tatou ke fai atu penei: “Ko oko eiloa i te gali mo te ‵lei, manafai e nofo tasi a tino o te Atua e pela me ne taina!”—Salamo 133:1.
21 E pefea te fia‵fia o tatou ki fakatakitakiga a Ieova e auala i tena Muna mo tena agaga tapu! Kae e aogā ‵ki a pati kolā ne tusi ki lalo i te Isaia 60:17: “Ka aumai ne au ki a koe a te aulo kae se ko te palasi, te siliva mo te palasi kae se ko te fiti mo te lakau, te fiti kae se ko te fatu. A ou tino pule ka se toe pule fakasaua ki a koe; ka fai ne au latou ke pule mo te fai mea tonu mo te filemu.” Ona ko te gasolo atu ki mua o te fakagaluegaga o faifaiga fakaseokalatika i Molimau a Ieova, e maua foki ne tatou a tulaga manuia konei e auala i te fakapotopotoga a te Atua i te lalolagi nei.
22 E fia‵fia malosi tatou ki fakatokaga fakaseokalatika kolā ne tuku mai ki a tatou. Kae e fakatāua malosi ne tatou a te galuega ‵mafa kae fakafiafia telā e fai sāle ne ovasia mo tavini fakafaifeau kolā ne ‵tofi aka i se auala fakaseokalatika. E tavae atu tatou mo te loto katoa ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi, telā ne tuku mai ne ia ki a tatou a te maumea faka-te-agaga kae e fakamanuia mai foki ne ia tatou i se auala lasi. (Faataoto 10:22) Tela la, ke na fakaiku aka ne tatou ke tumau i te gasolo atu ki mua fakatasi mo te fakapotopotoga a Ieova. Kae e sili atu i mea katoa, ke na tumau tatou i te tavini atu fakatasi mo te loto tasi ke fakaaloalo, tavae, kae faka‵malu aka ei te igoa sili kae tapu o Ieova.
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Kaia e mafai ei ne tatou o fai atu me i te ‵tofiga o ovasia mo tavini fakafaifeau e fai i se auala fakaseokalatika, kae e se fakatemokalatika?
• E ‵tofi aka pefea ne te agaga tapu a tāgata Kelisiano kolā e isi ne olotou tofiga?
• E aofia pefea a te Potukau Pule i te ‵tofiga o ovasia mo tavini fakafaifeau?
• Kaia e ‵tau ei o loto fakafetai tatou ki a Ieova e uiga ki te faiga o ‵tofiga fakaseokalatika?
[Fesili mo te Sukesukega]
1, 2. Ko fakataunugina pefea a te Isaia 60:22?
3. Se a te uiga ke papatiso ‘i te igoa o te Tamana, te Tama, mo te agaga tapu’?
4. E faū aka pefea a faifeau Kelisiano?
5. E mata, e ‵tofi aka a ovasia Kelisiano mo tavini fakafaifeau i se auala fakatemokalatika? Fakamatala mai.
6. (a) Se a te auala fakaseokalatika tonu? (e) Kaia e fakaseokalatika ei te ‵tofiga o ovasia mo tavini fakafaifeau?
7. E takitakigina pefea a Molimau a Ieova?
8. E ‵kese pefea a faifaiga fakatemokalatika mo faifaiga fakaseokalatika?
9. Ne a pati i te Galuega 20:28 e uiga ki te ‵tofiga o ovasia Kelisiano?
10. E tāua pefea te galuega a te agaga tapu i te ‵tofiga fakaseokalatika?
11. Ne a nisi mea e manakogina kolā e ‵tau o fakafetaui aka ki ei a tāgata kolā e taumafai ki tofiga i te fakapotopotoga?
12. Ko oi e mafai o fai atu me ne ‵tofi aka ne te agaga tapu?
13. E fesoasoani atu pefea te agaga tapu ki tino kolā e avaka ne latou a igoa o tino ke maua olotou tofiga i te fakapotopotoga?
14. Ne a mea e tau‵loto ne tatou mai i te Galuega 6:1-3?
15. E aofia pefea a te Potukau Pule i te ‵tofiga o tāgata?
16. Kaia ne tuku ei ne Paulo a Tito i Keleta, kae se a te mea e fakaasi mai ne te mea tenei e uiga ki te ‵tofiga fakaseokalatika i aso nei?
17. E fai pefea ne se ofisa lagolago a te avakaga o igoa mo te ‵tofiga o ovasia mo tavini fakafaifeau?
18, 19. (a) E fakailoa mai pefea a vaegā ‵tofiga penā? (e) E fai pefea a fakatokaga katoa o te avakaga o igoa mo te ‵tofiga o tāgata?
20. Kaia e ‵pau ei ‵tou lagonaga mo lagonaga o Tavita kolā ne tusi ki lalo i te Salamo 133:1?
21. E fakataunugina pefea te Isaia 60:17 i aso nei?
22. Se a te mea telā e fia‵fia tonu tatou ki ei, kae se a te mea e ‵tau o fakaiku aka ne tatou ke fai?
[Ata i te itulau e 11]
E taulia a toeaina mo tavini fakafaifeau ke tavini atu e auala i olotou ‵tofiga fakaseokalatika