Ke se ‵Fiu i te Faiga o Mea ‵Lei
“Ko se ‵fiu tatou i te fai o mea ‵lei; me kafai e tumau eiloa tatou i ei, e oko mai te taimi tonu tela e tau ei ne tatou a fuataga.”—KALATIA 6:9.
E PELĀ me ne Molimau a Ieova, e fia‵fia tatou i te faiga o te loto o te Atua. E maua foki ne tatou a fakamalosiga māfai e amo ne tatou a te “amoga” i te faiga e pelā me ne soko. (Mataio 11:29) Kae ui i ei, a te tavini atu ki a Ieova fakatasi mo Keliso e se se mea faigofie. Ne fakamaina mai ne Paulo te mea tenei i te taimi ne fakamalosi ei ne ia ana taina Kelisiano, penei: “E ‵tau koutou o kufaki, ko te mea ke fai ne koutou a te loto o te Atua, ke maua a te mea ne folafola mai ne ia.” (Epelu 10:36) E manakogina te kufaki me e mafai o faigata a te taviniga ki te Atua.
2 E fai a te olaga o Apelaamo e pelā me se fakamaoniga o te mea tenā. I te ukega o taimi e fepaki faeloa a ia mo filifiliga mo fakalavelave faiga‵ta. Ne fai a te fakatonuga ke tiakina ne ia tena olaga gali i Ulo e pelā me ko te kamataga fua o mea faiga‵ta. Ne seki leva kae ne fakafesagai atu a ia ki te pokoga o te oge meakai, ‵tekemaiga mai ana tuakoi, toeitiiti ko ave keatea tena avaga, kinauga mai i ana kaiga, mo fakamaseiga i taua. Kae koi uke atu a tofotofoga e ‵tau o fepaki mo ia. Kae ne seki ‵fiu a Apelaamo i te faiga o te mea ‵lei. Se mea fakaofoofogia māfai e mafau‵fau ki ei me ne seki maua ne Apelaamo te katoatoaga o te Muna a te Atua, e pelā mo tatou i aso nei. Kae kāti ne iloa ‵lei ne Apelaamo a te valoaga muamua a te Atua telā ne folafola mai, penei: “Ka fai ne au a koulua mo te fafine ke fai fili; a tau fanau mo tena fanau ka fai fili faeloa.” (Kenese 3:15) Ona ko te mea e vau te Fanau telā ne folafola mai i te gafa o ia, ka fai faeloa a Apelamo mo fai te fili o Satani. E seai se fakalotolotolua i ei me ona ko te mea ne iloa ne Apelaamo te mea tenā, ne fesoasoani atu ei ki a ia ke kufaki i tofotofoga mo te fiafia.
3 E ‵tau foki o iloa ne tino o Ieova i aso nei me ka fe‵paki latou mo fakaosoosoga. (1 Petelu 1:6, 7) Kae i te Fakaasiga 12:17 e fakaasi mai i ei ki a tatou me e “taua” atu a Satani ki te ‵toega o te kau fakaekegina. Ona ko te ‵lei o te lotou fesokotakiga mo te ‵toega, e faka‵soga atu foki a te ita o Satani ki “nisi mamoe.” (Ioane 10:16) E se gata fua i ‵tekemaiga kolā e fe‵paki mo Kelisiano i te lotou galuega, kae e mafai foki o oko atu ki a latou a tofotofoga faiga‵ta i olotou olaga totino. Ne fakamalosi mai a Paulo ki a tatou, penei: “Ko se ‵fiu tatou i te fai o mea ‵lei; me kafai e tumau eiloa tatou i ei, e oko mai te taimi tonu tela e tau ei ne tatou a fuataga.” (Kalatia 6:9) E tonu, e ui eiloa a taumafaiga a Satani o fakamasei te ‵tou fakatuanaki, e ‵tau o tumau i te teke atu ki a ia, kae ke ‵mautakitaki te ‵tou fakatuanaki. (1 Petelu 5:8, 9) Se a te mea ka iku atu ki ei te ‵tou tumau i te fakatuanaki? E fakamatala mai a te Iakopo 1:2, 3, penei: “Oku taina, e ‵tau mo koutou o fia‵fia malosi, manafai e fetaui koutou mo tofotofoga kesekese, me e iloa ne koutou, ko te tofotofogina o te otou fakatuanaki, e tupu mai ei te lotomau.”
Te Taua Tonu Mai
4 E tuku mai ne te olaga o Apelaamo se ata o “tofotofoga kesekese” kolā e mafai o fe‵paki mo Kelisiano i aso nei. E tasi te tala penā ko ana faifaiga i te taimi ne oso atu ei ki a ia a tino mai te koga laugatasi o Papelonia. (Kenese 14:11-16) E se se mea fakapoi me tumau eiloa a Satani i te taua tonu mai e auala i fakasauāga. I te otiga o te Taua a te Lalolagi i te Lua e uke a fenua ne fakatapu i ei ne Malo a te galuega Kelisiano a Molimau a Ieova ko te akoako atu. E lipoti mai i te Yearbook of Jehovah’s Witnesses i te tausaga ko te 2001 a fakasauāga kolā e ‵tau o kufaki i ei a Kelisiano i Angola mai olotou fili. I te fakalago‵lago atu ki a Ieova, ne tu ‵mautakitaki eiloa a ‵tou taina i fenua konei! Ne seki ‵saga atu latou ki te mea nei, e auala i te fakasauā io me ko te ‵teke atu, kae mai te tumau mo te fakamaoni i te faiga o te galuega talai. —Mataio 24:14.
5 Kae, e se aofia fua a logo‵maega faka-te-foitino i fakasauāga. Ne fakamanuiagina a Apelaamo i te taimi ne fa‵nau mai ei ana tama‵liki e tokolua—ko Isamaeli mo Isaako. E fakaasi mai i te Kenese 21:8-12 me i te aso e tasi ne fai ne Isamaeli ne ‘pati faifa‵kata kae faka‵mae loto’ ki a Isaako. I tena tusi ki te kau Kalatia, ne fakaasi atu ne Paulo me ne seki fai fua te mea tenei pelā me ne tafaoga a tamā tama‵liki, kae fakamatala mai ne ia me ne fakasauā ne Isamaeli a Isaako! (Kalatia 4:29) A pati fakatauemu a tama‵liki a‵koga mo pati fakaitaita mai tino ‵teke e fai tonu eiloa pelā me ne fakasauāga. E fai mai penei te talavou Kelisiano ko Ryan e uiga ki mea ne fai ne tama‵liki kolā e a‵koga tasi mo ia kae ne logo‵mae malosi a ia i ei: “E fai a te 15 minute o te teleatuga o te pasi io me ko te fokimaiga mai te akoga, e pelā me se itula e tasi ki a au ona ko pati fakaitaita e fai mai ki a au. E faka‵paku sāle ne latou au ki pine kolā ko oti ne faka‵vela aka ne latou ki afi faka‵ka sikaleti.” Se a te pogai o faifaiga ma‵sei konei? “E fai ne akoakoga kolā e maua ne au mai te fakapotopotoga a te Atua ke ‵tu ‵kese au mai nisi tama‵liki i te akoga.” Kae e ui loa i ei, ne mafai ne Ryan o tumau i tena fakatuanaki mai te ‵lago malosi atu o ana mātua. Talavou, e mata ko oti ne fakavāivāi atu ki a koutou a pati fakaitaita a otou taugasoa? Ke se ‵fiu koutou! Mai te tumau i te fakatuanaki, ka mafai ei o lavea ne koe a te fakataunuga o pati a Iesu, konei: “Amutia a koutou kola e muna maseigina kae fakasauagina ne tino, kae ‵ti atu a mea ma‵sei katoa ki a koutou ona ko au.”—Mataio 5:11.
Mea Kolā e Manavase ki ei i Aso Takitasi
6 A te ukega o tofotofoga e fe‵paki mo tatou i aso nei e aofia i ei ko mea kolā e manava‵se tatou ki ei i aso takitasi. E pelā mo Apelaamo ne kufaki a ia i fakalavelave kolā ne ‵sae aka i te va o ia mo ana tino tausi manu mo tena tuatina ko Lota mo ana tino. (Kenese 13:5-7) I se auala tai ‵pau, e mafai ne te kese‵kesega i uiga o tino pelā foki mo te kaisanosano o fakamasei ne ia a va o tino io me fai i ei ke oko atu te fakapotopotoga ki se tulaga fakamataku, i aso nei. “Ko te koga e ‵nofo i ei te lotomasei mo te manatu fakapito, e ‵nofo foki i ei te fai valevale mo vaegā amioga ma‵sei katoa.” (Iakopo 3:16) Mā‵faga o mea tāua ke se ‵fiu tatou kae ke fakamuamua faeloa a te filemu i lō te fakamatamata, e pelā mo Apelaamo, kae ke ‵saga atu ki mea kolā e fia‵fia ki ei a nisi tino.—1 Kolinito 13:5; Iakopo 3:17.
7 E faigata te tumau i uiga filemu māfai e iloa ne koe me e se ‵lei a faifaiga a se taina talitonu ki a koe. E fai mai te Faataoto 12:18: “A muna kola e sona fai fua e mafai o fakapakia ne ia te tino e pela mo te pelu.” A pati kolā e fai mo te sē mafaufau, faitalia me faipati atu mo te loto ‵ma, e mafai o fai ei ke logo‵mae malosi te tino. E mafai o silia atu te logo‵mae māfai e iloa ne koe me e fatufatu koe ne tino io me ne fai‵pati a tino katoa e uiga ki a koe. (Salamo 6:6, 7) Kae, e se talia ne se Kelisiano ana logo‵maega ke ‵fiu ei a ia! Kafai e nofo atu koe i se tulaga penā, ke fanatu koe o faka‵tonu aka a mea konā mai te faipati atu i se auala alofa ki te tino tenā. (Mataio 5:23, 24; Efeso 4:26) Ke toka o fakamagalo atu te tino tenā. (Kolose 3:13) Mai te fakapuli atu fua a te mea ‵se, e faigofie ke faka‵lei aka i ei ‵tou lagonaga mo ‵tou va mo ‵tou taina. Ne seki ita fakamoemoe a Apelaamo ki a Lota. E se penā, kae ne fanatu a Apelaamo o taua atu ki tino kolā ne puke ne latou a Lota mo tena kaiga!—Kenese 14:12-16.
Tofotofoga Kolā e Māfua Mai Eiloa i a Tatou
8 Se mea tonu me i nisi tofotofoga ne māfua mai eiloa i a tatou. E pelā mo te fakatonuga a Iesu ki ana soko: “Sa fakaputu ne otou koloa i te olaga nei, me e iai a mogamoga mo te pala o fakamasei, e iai foki ne tino kai‵soa e ofa ne latou a mea kae kaisoa.” (Mataio 6:19) Kae, ko nisi taina ko oti ne ‘suki ne latou a latou eiloa ke logo‵mae malosi’ mai te fakamuamua ne latou a mea faka-te-foitino i lō mea o te Malo. (1 Timoteo 6:9, 10, NW) Ne loto malie a Apelaamo ke tiakina ne ia a mea faka-te-foitino ‵gali ke fakafiafia atu ki te Atua. “Ko te fakatuanaki foki ne ala ei o nofo mau a ia i te fenua o te folafolaga, ke pela mo se tino fakaalofa i te fenua tena, ne nofo a ia i faleie fakatasi mo Isaako mo Iakopo, kola ne maua foki ne laua te folafolaga tena mai te Atua. Ne fakatalitali Apelaamo ki te fa‵kai tela ne fuafua kae faite ne te Atua, ko te fa‵kai e faite ki fakavae mautakitaki.” (Epelu 11:9, 10) A te fakatuanaki o Apelaamo ki te “fa‵kai” i aso mai mua, io me ko te malo o te Atua, ne fesoasoani atu ke se fakalagolago a ia ki ana maumea. E a, se mea poto ke fai foki penā, i ne?
9 Ke mafaufau ki te suā mea. E tuku mai ne te Tusi Tapu te fakatonuga ‵mafa tenei: “Kafai se tino e taofi i a ia se tino aoga, kae tela ei e se aoga, ko fakaloiloi a ia ne ona manatu.” (Kalatia 6:3) E se gata i ei, e fakamalosi mai ki a tatou ke “sa fai ne koutou ne mea e fakavae i luga i te manatu fakapito mō te ‵lei o te tino, io me i luga i te fakamatamata; kae ke fakatau loto malalo koutou.” (Filipi 2:3) E aumai ne nisi tino a tofotofoga ki luga i a latou me e se tau‵tali atu latou ki te fakatakitakiga tenei. Kafai e takitakigina se tino ke fai se mea ona ko te fia lauiloa kae se ko te manakoga ke fai a “galuega ‵lei,” e mafai o loto vāivāi a ia io me fanoanoa māfai e se maua ne ia ne tauliaga ‵lei i loto i te fakapotopotoga.—1 Timoteo 3:1.
10 Ne tuku mai ne Apelaamo se fakaakoakoga ‵lei i te ‘se manatu fia maluga . . . ki a ia eiloa.’ (Loma 12:3) I te taimi ne fetaui ei a ia mo Mekisateko, ne seki fia maluga a Apelaamo ona ko te ‵lago atu o te Atua ki a ia. I lō te fai penā, ne amanaia a ia ki te tulaga maluga o Mekisateko e pelā me se faitaulaga, mai te tuku atu ne ia te tasi vae sefulu o ana mea katoa. (Epelu 7:4-7) E ‵tau foki mo Kelisiano i aso nei o lotoma‵lie ke fai pelā me ne tino ‘se taulia’ kae ke se ma‵nako ki tulaga fia ma‵luga. (Luka 9:48) Kafai e se tuku atu ne latou kolā e takitaki ne latou te fakapotopotoga a nisi tauliaga, ke fai ne koe a sukesukega ki a koe eiloa ke iloa aka me ne a nisi auala e ‵tau o fai ne koe ke momea aka te ‵lei o ou uiga totino mo te auala e fai ei ne koe a mea. I lō te kaitaua ki tauliaga kolā e se maua ne koe, ke saga tonu atu koe ki tauliaga kolā e maua ne koe—ko te avanoaga ke tavini kae fesoasoani atu ki nisi tino ke iloa ne latou a Ieova. Se mea ‵lei, “ke loto ma‵lalo koutou mai lalo o lima ‵mafi o te Atua, ko te mea ke siki ake ne ia koutou ki luga i te taimi ‵tau.”—1 Petelu 5:6.
Fakatuanaki ki Mea e se Lavea
11 A te suā tofotofoga kāti e aofia i ei ko te tuai o oko mai a te gataga o te fakanofonofoga masei tenei. E pelā mo te mea e fakaasi mai i te 2 Petelu 3:12, e ‵tau mo Kelisiano o “fakatalitali . . . ki te Aso o te Atua, kae olioli eiloa ke na oko mai.” Kae ko oti ne fakatali‵tali a te tokoukega o tino ki te “aso” tenei mō tausaga e uke, kae ko nisi mō te fia o tausaga. Tena la, ko iku atu ei ki te loto vāi‵vāi o nisi tino kae ko galo atu te lotou manatu ‵mafa ki ei.
12 Ke toe mafau‵fau aka tatou ki te fakaakoakoga a Apelaamo. Ne fakavae tena olaga kātoa i te fakatuanaki ki fuafuaga a Ieova faitalia me e seai se avanoaga ke mafai o fakataunu katoa i te vaitaimi e ola ei a ia. E tonu, ne ola a ia ke lavea atu ne ia tena tama ko Isaako e tupu aka. Kae ko ‵teka atu te fia o senitenali kae fatoā mafai o fakatusa te fanau a Apelaamo “ki fetu i te lagi” mo “one i te matafaga.” (Kenese 22:17) Kae ui i ei, ne seki ita io me ne loto vāivāi a Apelaamo. Ne fai mai penei te apositolo ko Paulo e uiga ki a Apelaamo mo nisi toeaina: “Ne ‵mate foki a tino konei i te fakatuanaki. Ne seki maua ne latou a mea ne folafolagina ne te Atua, ka ko leva ne iloa ‵mao ne latou, talia foki ne latou, kae takutonu mai foki ne latou me i a latou ne fakaalofa mo tino se ‵nofo mau i te lalolagi.”—Epelu 11:13.
13 Kafai ne mafai ne Apelaamo o fakavae tena olaga ki fuafuaga kolā ne “iloa ‵mao” ne ia, e pefea la tatou i aso nei kolā ko pili atu ki te fakataunuga o mea konei! E pelā mo Apelaamo e ‵tau o fai tatou e pelā me ne tino “se nofo mau” i te lalolagi matagā tenei a Satani, kolā e ita ma ola i se olaga telā e ‵fonu i fakafiafiaga faivalevale a tino. Kae ko te ‵tonuga loa e ma‵nako tatou ke na oko tonu mai te “gataga o mea katoa” i lō te fakatalitali fua ki ei. (1 Petelu 4:7) Kāti ko pokotia valevale tatou ne masaki. Io me ko logofio‵fio tatou i fakalavelave i mea tau tupe. E ‵tau o masaua ne tatou me ka aumai ne Ieova te gataga, e se ko te mea fua ke faka‵sao ei tatou mai fakalavelave penei, kae ke faka‵malu foki i ei tena igoa. (Esekielu 36:23; Mataio 6:9, 10) Ka oko mai te gataga i te taimi tonu telā e fetaui ‵lei mo te fakataunuga ne Ieova ana fuafuaga kae e se ko te taimi e ‵lei ki a tatou.
14 Ke masaua foki me “e se tuai o gasuesue a Ieova e uiga ki ana folafolaga, e pela mo te kilokiloga a nisi tino me e tuai eiloa a ia. Kae e kufaki a ia ki a koutou me e se manako a ia ke malaia se tino, kae e manako a ia ke sala‵mo a tino katoa.” (2 Petelu 3:9, NW) Ke mafau‵fau ki te mea tenei e kufaki ei a te Atua ki a koutou”—ko tino i loto i te fakapotopotoga Kelisiano. Se mea tonu, me e ma‵nako a nisi tino ke lava te taimi ke fai ei ne latou a ‵fuliga io me ne fakatonutonuga ko te mea ‘ke ‵ma kae ‵lei latou i mua o te Atua, ka ke ola filemu foki latou mo ia.’ (2 Petelu 3:14) E ‵tau o loto fakafetai tatou me e kufaki eiloa a te Atua, i ne?
Ke Maua te Fia‵fia Faitalia a Fakalavelave e Fe‵paki mo Tatou
15 E tuku mai ne te auala ne ola ei a Apelaamo a akoakoga e uke mō tatou i aso nei. Ne seki fakaasi mai fua ne ia te fakatuanaki kae ne kufaki, ne loto malamalama, ne loto toa, kae ne alofa kaimalie foki. Ne fakamuamua ne ia te tapuakiga ki a Ieova. Kae e ‵tau o masaua ne tatou me i te ‵toe fakaakoakoga tāua ke fakaakoako ki ei ko te fakaakoakoga a Iesu Keliso. Ne fepaki foki a ia mo tofotofoga e uke kae ne seki galo i a ia tena fiafia. Kaia? Me ne tuku tonu atu tena mafaufau ki te fakamoemoega i aso mai mua. (Epelu 12:2, 3) Tela la, ne ‵talo atu a Paulo, penei: “Ke tuku atu ki a koutou ne te Atua o te kufaki mo te fakamalosiga, a te olaga lototasi, e pela eiloa mo te loto o Keliso Iesu.” (Loma 15:5) Kafai e maua ne tatou te kilokiloga ‵lei tenei, ka maua ne tatou te fia‵fia faitalia a fakalavelave e aumai ne Satani ki a tatou.
16 Kafai ko gasolo aka o uke a fakalavelave, ke masaua me ne alofa a Ieova ki a Apelaamo, kae e alofa mai foki a ia ki a koe. E manako a ia ke manumalo koe. (Filipi 1:6) Ke talitonu kātoatoa koe ki a Ieova mo te loto talitonu “me i te Atua e tausi tena folafolaga, kae se mafai foki o talia ne ia ke fakaosoosogina koutou ke sili atu i te otou malosi o ‵teke te fakaosoosoga; kae i te taimi e fakaosoosogina ei koutou, ka tuku atu ne ia a te malosi e kufaki ei ne koutou, kae fai foki ne ia se ala e ‵sao ei koutou.” (1 Kolinito 10:13) Ke fakamasani ki te faitau ki te Muna a te Atua i aso katoa. (Salamo 1:2) Ke ‵talo faeloa ki a Ieova o fakamolemole atu ke fesoasoani mai ke mafai ne koe o kufaki. (Filipi 4:6) Ka “tuku” mai ne ia “te Agaga Tapu ki tino kola e fakamolemole atu ki a ia.” (Luka 11:13) Ke fakaaogā faka‵lei a fakatokaga ko oti ne fai ne Ieova ke fakamalosi i ei tatou i te feitu faka-te-agaga, e pelā mo tusi faka-te-Tusi Tapu. Ke ‵sala foki ki te fesoasoani o te kau taina. (1 Petelu 2:17) Ke fakamaoni faeloa i te ‵kau atu ki fakatasiga faka-Kelisiano, me tenā te koga e maua i ei ne koe a fakamalosiga kolā e manakogina ke kufaki i ei. (Epelu 10:24,25) Ke fiafia faeloa koe mo te loto talitonu me ka takitaki atu koe ne te loto kufaki ke taliagina koe i te kilokiloga a te Atua kae fai foki ne tou fakatuanaki ke fiafia a ia!—Faataoto 27:11; Loma 5:3-5.
17 Ne alofagina a Apelaamo ne te Atua e pelā me se “taugasoa” o ia. (Iakopo 2:23) Kae ui ei, ne fai te olaga o Apelaamo mo fai se olaga e ‵fonu i tofotofoga mo fakalavelave. E ‵tau o iloa ne Kelisiano me ka ‵tupu a vaegā mea penā i “aso fakaoti” konei. Kae e fakatonu mai penei te Tusi Tapu ki a tatou me i “tino amio masei mo te fakaloiloi tino, ka kamata eiloa latou mai te masei o fakasolo o na ma‵sei atu.” (2 Timoteo 3:1, 13) I lō te loto vāivāi ona ko te fanoanoa, ke masaua me i fakalavelave konei e fe‵paki mo tatou ne fakamaoniga me ko pili mai te gataga o te lalolagi masei a Satani. Kae ne fakamasaua mai a Iesu me “ko te tino e loto mau ke oko ki te ikuga, e ola eiloa a ia.” (Mataio 24:13) Tela la, ke ‘se ‵fiu i te faiga o mea ‵lei!’ Ke fakaakoako atu ki a Apelaamo, kae ke aofia koe i a latou kolā “e loto kufaki, ke maua ei a te mea ne folafolagina ne te Atua.”—Epelu 6:12.
E Masaua ne Koe?
• Kaia e iloa ei ne tino o Ieova i aso nei me ka fe‵paki latou mo tofotofoga mo fakalavelave?
• I auala fea e mafai ei o taua tonu mai a Satani?
• E ‵teu aka pefea a fakalavelave totino i va o Kelisiano?
• E mafai pefea o aumai ne te fakamatamata mo manatu fakapito a tofotofoga?
• I auala fea ne tuku mai ei ne Apelaamo se fakaakoakoga gali i te fakatalitali ki te fakataunuga o fuafuaga a te Atua?
[Fesili mo te Sukesukega]
1, 2. (a) Kaia e manakogina i ei te kufaki i te taviniga ki te Atua? (e) Ne fakaasi atu pefea ne Apelaamo a te loto kufaki, kae se a te mea ne fesoasoani atu ki a ia ke fai penā?
3. (a) Kaia e iloa ei ne tino o Ieova i aso nei me ka fe‵paki latou mo tofotofoga? (e) Se a te fakamalosiga e tuku mai ne te Kalatia 6:9 ki a tatou?
4. Ne fakaaogā pefea ne Satani a te taua tonu atu ke taumafai o fakaseai ei te fakamaoni o tino o te Atua?
5. E oko atu pefea a fakasauāga ki talavou Kelisiano i te akoga?
6. Ne a mea e mafai o fakamasei ei te va o taina Kelisiano i aso nei?
7. (a) Ne a mea e ‵tau o fai ne te tino māfai ko fakalogo‵mae a ia ne se taina Kelisiano? (e) Ne tuku mai pefea ne Apelaamo se fakaakoakoga ‵lei ke fakatumau faeloa te va fealofani ‵lei o tatou mo nisi tino?
8. (a) E mafai pefea ne se Kelisiano o ‘suki ne ia a ia eiloa ke logo‵mae’? (e) Kaia ne mafai ei ne Apelaamo o maua se kilokiloga paleni ki mea faka-te-foitino?
9, 10. (a) E mafai pefea ne te manakoga ke fia lauiloa se tino o fai pelā me se tofotofoga? (e) E mafai pefea ne se taina i aso nei o fai mo fai se tino “se taulia”?
11, 12. (a) Kaia ko se manatu ‵mafa ei a nisi tino i te fakapotopotoga ki te aso o Ieova? (e) Ne tuku mai pefea ne Apelaamo se fakaakoakoga aogā me ne fakavae ne ia tena olaga i te fakatuanaki ki folafolaga a te Atua?
13. (a) E fai pefea a Kelisiano i aso nei e pelā me ne tino e “se nofo mau i te lalolagi”? (e) Kaia ka aumai ei ne Ieova te gataga ki te lalolagi tenei o tino masei?
14. E aogā pefea a te loto kufaki o Ieova ki Kelisiano i aso nei?
15. Ne mafai pefea ne Iesu o fakatumau tena fiafia i taimi o fakalavelave, kae e aogā pefea ki Kelisiano a te fakaakoako atu ki a ia i aso nei?
16. Ne a mea e mafai o fai ne tatou māfai ko tō uke a ‵tou fakalavelave?
17. Kaia e se loto vāi‵vāi ei a Kelisiano ona ko te fanoanoa?
[Ata i te itulau e 18]
E logo‵mae sāle a talavou Kelisiano e tokouke ona ko pati fakaitaita a olotou taugasoa
[Ata i te itulau e 21]
Ne “mao” ‵ki te fakataunuga o fuafuaga a te Atua i aso o Apelaamo, kae ne fakavae ne ia tena olaga ki fuafuaga konā