Fesili Mai te Kau Fai‵tau
Se a te “malōlōga” telā ne fakasino atu ki ei i te Epelu 4:9-11, kae “e ulu atu” pefea se tino “ki loto” i te malōlōga tenā?
Ne tusi atu a te apositolo ko Paulo ki Kelisiano Epelu i te senitenali muamua, penei: “E isi eiloa se malologa [sapati, NW] mo Kelisiano, e pela eiloa mo te Atua ne malolo i te fitu o aso. Me ko so se tino e fano ki loto o malolo mo te Atua, e malolo mai i ana galuega, e pela foki eiloa mo te Atua ne malolo mai i ana galuega. E ‵tau mo tatou o taumafai malosi ke ulu atu tatou ki loto o malo‵lo mo te Atua.”—Epelu 4:9-11.
I te taimi ne faipati ei a Paulo e uiga ki te malōlōga a te Atua mai i Ana galuega, ne fakasino tonu atu a ia ki te mea telā e fai mai i te Kenese 2:2, telā e fai‵tau tatou, penei: “I te fitu o aso ne manava ei te Atua me ko palele ana galuega ne fai.” Kaia ne ‘malōlō ei a Ieova i te fitu o aso’? E mautinoa eiloa me ne seki fai penā ona ko te mea ke toe maua tena malosi ‘mai i ana galuega katoa kolā ne fai.’ E tuku mai ne te suā fuaiupu se manatu fesoasoani: “Ne fakamanuia ne ia te fitu o aso kae fakatapu ke fai mo aso taua, me ko te aso tena ne manava ei a ia mai tena galuega ne fai.”—Kenese 2:3; Isaia 40:26, 28.
A “te fitu o aso” ne ‵kese mai i so se aso i aso e ono mai mua atu i ei me se aso ne fakamanuia kae fakatapu ne te Atua, e pelā me se aso ne faka‵kese ei ke fai a fuafuaga fakapito io me ke fai a faifaiga fakapito i ei. Se a te fuafuaga tenā? Mai mua atu i ei, ko oti ne fakaasi atu ne te Atua tena fuafuaga e uiga ki tino mo te lalolagi. Ne fai atu te Atua ki te tagata muamua mo tena avaga, penei: “Fakatokouke otou tamaliki, ko te mea ko otou fanau ke nofo i te lalolagi kae pule i ei. Ko tuku atu ne au ki a koutou te pule i luga i ika, manu eva, manu vae fa katoa.” (Kenese 1:28) E tiga eiloa ko oti ne fai ne te Atua se kamataga ‵lei katoatoa mō tino mo te lalolagi, ne ‵tau o leva te taimi ke nofogia ei te lalolagi kātoa ne tino kae ‵fuli ki se palataiso telā e ‵fonu i se kāiga ‵lei katoatoa, e pelā mo te mea ne fuafua aka ne te Atua. Tela la, i “te fitu o aso,” ne malōlō te Atua, io me ne fakagata aka, ana galuega ko te faitega o mea fou i te lalolagi ko te mea ke fakaavanoa atu te taimi ki ana mea kolā ko oti ne faite ke gasolosolo atu ki mua e ‵tusa mo tena loto. I te fakaotiga o te “aso” tenā, ka taunu ‵tonu mai eiloa a mea katoa kolā ko oti ne fuafua aka ne te Atua. Ka pefea te leva o te malōlōga tenā?
I te ‵toe mafaufau ki te fakamatalaga a Paulo i te Epelu, e masaua ne tatou a tena faimaiga me “e isi eiloa se malologa [Sapati] mo Kelisiano,” kae ne fakamalosi atu a ia ki ana taina Kelisiano ke taumafai malosi o ‘ulu atu ki loto i te malōlōga tenā.’ E fakaasi mai ne te mea tenei me i te taimi ne tusi atu ei ne Paulo a pati konei, a “te fitu o aso” o te malōlōga a te Atua, telā ne kamata i tausaga kāti e 4,000 mai mua atu i tena tusiga, koi tumau eiloa. Ka se oti atu ke oko eiloa ki te taimi ko fakataunu katoatoa ei a te fuafuaga a te Atua e uiga ki tino mo te lalolagi i te fakaotiga o te Afe Tausaga o te Pulega a Iesu Keliso, telā ko “te Aliki eiloa o te Sapati.”—Mataio 12:8; Fakaasiga 20:1-6; 21:1-4.
Fakatasi mo te mafaufau ki te fakamoemoega gali tenā, ne fakamatala mai ne Paulo a te auala e mafai ei o ulu atu se tino ki loto i te malōlōga a te Atua. Ne tusi mai a ia, penei: “So se tino e fano ki loto o malolo mo te Atua, e malolo mai i ana galuega.” E fai mai ne te mea tenei me faitalia eiloa ne maua atu se kamataga ‵lei katoatoa, e seki ulu atu a tino katoa ki te malōlōga a te Atua. Ne fai penei ona ko te mea ne seki tumau a Atamu mo Eva i te tausi atu ki te malōlōga a te Atua i “te fitu o aso” mai te taliaga o tena fakatokaga mō laua. I lō te fai penā, ne ‵teke atu kae ma‵nako ke ‵tu tokotasi foki laua mai te Atua. A te ‵tonuga loa, ne tau‵tali atu laua ki auala fai lēmū o Satani i lō te taliaga o te takitakiga alofa a te Atua. (Kenese 2:15-17) Ne iku atu i ei ki te galoga o te fakamoemoega ke ola ki te se-gata-mai i te lalolagi palataiso. Mai te taimi tenā o vau ki mua, ne ‵nofo pologa a tino katoa ki te agasala mo te mate.—Loma 5:12, 14.
E se mafai o taofi aka a te fuafuaga a te Atua ne te ‵teke atu o tino. E tumau eiloa tena aso malōlō. Kae ne fai ne Ieova se fakatokaga alofa—ko te togiola—e auala i tena Tama, ko Iesu Keliso, ko te mea ke mafai o ‵kilo atu mo te olioli a tino katoa kolā e talia ne latou ki te fakasaolotoga mo te malōlōga mai te agasala mo te mate. (Loma 6:23) Tenā eiloa te pogai ne fakamalosi atu ei a Paulo ki ana taina Kelisiano ke ‘malō‵lō mai i olotou galuega.’ Ne ‵tau o talia ne latou te fakatokaga a te Atua mō te fakaolataga kae ke mo a ma taumafai o fai eiloa olotou olaga mō aso mai mua i olotou auala eiloa, e pelā mo te mea ne fai ne Atamu mo Eva. Ne ‵tau foki o ‵kalo keatea latou mai i olotou galuega kolā e fakaasi atu ei a te manatu fakapito.
A te ‵teke atu ki uiga kaiū io me ko fakamoemoega faka-te-lalolagi ko te mea ke fai te loto o te Atua e fakamalosi loto kae e maua foki i ei te filemu. Ne fai atu ne Iesu te ‵kamiga tenei: “O‵mai ki a au a koutou katoa kola e fi‵ta i te ‵mafa otou amoga, me ka avatu ne au ki a koutou a te malologa. Ke amo ne koutou taku amoga, kae fakaakoako mai ki a au, me i a au e filemu kae loto malalo; e maua foki i ei ne koutou a te tokaga malie otou agaga. Me amogofie taku amoga, kae māmā foki.”—Mataio 11:28-30.
E mautinoa eiloa me i te fakamatalaga a Paulo e uiga ki te malōlōga a te Atua mo te auala e ulu atu ei se tino ki loto i ei ne fai mo fai se fakamalosiga ki Kelisiano Epelu i Ielusalema, kolā ne kufaki i fakasauāga e uke mo fakamaseiga ona ko te lotou fakatuanaki. (Galuega 8:1; 12:1-5) E penā foki te fakamalosi mai o pati a Paulo ki Kelisiano i aso nei. Ona ko te iloa atu me ko pili mai te fakataunuga o te folafolaga a te Atua ke aumai se lalolagi palataiso mai lalo i tena Malo amiotonu, e ‵tau foki o malō‵lō tatou mai i ‵tou galuega totino kae ke fakaoti ‵tou mafi ke ulu atu ki loto i te malōlōga tenā. —Mataio 6:10, 33; 2 Petelu 3:13.
[Ata i te itulau e 31]
Ka lavea atu te ‵tonu o te folafolaga a te Atua e uiga ki se lalolagi palataiso i te fakaotiga o tena aso malōlō