‵Tu, Sā Gasue‵sue Kae ka Matea Atu te Fakaolataga a Ieova!
“‵Tu fua i otou tulaga, ko faka‵tali ei; ka matea ne koutou te Aliki ka avatu ne ia te manumalo ki a koutou.”—2 NOFOAIGA TUPU 20:17.
E FAI mai nisi tino me i amioga takafia‵toa ko te taua atu ki tino o te lalolagi kātoa ke oko foki ki te olaga masani o tino. Se mea tonu, me e ‵tau o ‵saga faka‵lei atu ki amioga fakama‵taku konā. I te suā feitu, e isi foki se taua telā e sili atu te masei kae e sē fia ‵saga lele eiloa a tino o te lalolagi ki ei. Se a te taua tenā?
2 Ko te taua a ‘Koka mai te fenua o Makoku,’ telā e faipati ki ei te Esekielu mataupu e 38. E mata, e tonu eiloa me e sili atu te masei o te taua tenei i lō te fakamataku o amioga takafia‵toa i te lalolagi kātoa? Ao, me ka sē taua atu fua a Koka ki malo o tagata. Ka taua atu foki a ia ki te malo faka-te-lagi o te Atua! Kae, e ‵kese mo tino kolā e isi se lotou tapulā ke fakafesagai atu ki fakalavelave o te olaga nei, e iloa ‵lei ne te Atua te auala ke fakafesagai atu ki te taua fakamataku a Koka.
Ko te Taua Atu ki te Malo o te Atua
3 Talu mai te taimi ne fakatu aka ei te Malo o te Atua i te 1914, koi tumau eiloa te kinauga i te va o te tupu a te Atua telā ko pule mai nei mo te fakanofonofoga matagā a Satani. I te taimi tenā, ne fakailoa atu ki takitaki o tino ke faka‵logo katoa ki te Takitaki filifilia a te Atua. Kae ne ‵teke atu latou ki ei, e pelā mo te valoaga telā e fai mai penei: “A olotou tupu mo olotou takitaki e ‵kau fakatasi o ‵teke atu ki te Aliki, e ‵teke atu foki latou ki te tupu ne filifili ne ia, ne fai‵pati ake latou pelā, ‘Ke sē faka‵logo tatou ki a la fakatonuga; ke sē ‵saga foki tatou ki a la pulepulega.’ ” (Salamo 2:1-3) Ka oko atu eiloa a te ‵tekeatuga ki te pulega o te Malo ki se tulaga masei ‵ki māfai ko taua mai a Koka mai Makoku.
4 Kāti ka mafau‵fau tatou me ka taua atu pefea a tino ki se malo faka-te-lagi telā e sē matea. E fakaasi mai i te Tusi Tapu me e aofia i te malo tenei a te toko “selau fasefulu fa afe tino, kolā ko oti ne fakaolagina mai te lalolagi,” fakatasi mo te “Tamā Mamoe” ko Keliso Iesu. (Fakaasiga 14:1, 3; Ioane 1:29) E taku te malo tenā e pelā me ko te “lagi fou” me e tu atu i te lagi, kae e taku a tino i te lalolagi kolā e ‵nofo mai lalo i te malo tenā e pelā me ko te “lalolagi fou.” (Isaia 65:17; 2 Petelu 3:13) Ko oti ne ‵mate i te fakamaoni a te tokoukega o te toko 144,000 o tino kolā ka pule fakatasi mo Keliso. Tela la, ko oti ne fakamaoni aka ne latou te lotou taulia ke maua te lotou tofiga fou i te lagi.
5 Kae koi ‵toe eiloa nei se tamā vaega o te 144,000 i te lalolagi. Mai te toko 15,000,000 o tino kolā ne ‵kau atu ki te fakamanatuga o te ‵Kaiga a te Aliki i te 2002, e ‵tusa fua mo te toko 8,760 tino ne fakaasi mai ne latou te lotou fakamoemoega me ko oti ne filifili aka latou ke maua te tauliaga tenā i te lagi. Tela la, so se tino e taua ‵tonu atu ki te toega o te potukau o te Malo konei, e taua ‵tonu atu a ia ki te Malo o te Atua.—Fakaasiga 12:17.
Ko Manumalo te Tupu i te Taua
6 E fai mai te valoaga e uiga ki faifaiga a Ieova ki tino kolā e ‵teke ki tena Malo, penei: “E katakata te Aliki i tena nofogaaliki i te lagi kae fakatauemu foki a ia ki olotou fuafuaga sē aogā. E faipati atu a ia mo te kaitaua ki a latou, kae fakamatakutaku foki latou ne ia ki tena kaitaua lasi. Ana muna, ‘I luga i Siona, toku mauga tapu, ne fakasopo ne au i ei taku tupu.’ ” (Salamo 2:4-6) Ko oko nei ki te taimi o Keliso, mai lalo i te takitakiga a Ieova, ‘ke manumalo a ia i taua.’ (Fakaasiga 6:2) E saga atu pefea a Ieova ki ‵tekeatuga kolā e fe‵paki mo ana tino i te taua fakaoti tenei? E kilo atu a Ieova ki ei e pelā me ‵teke tonu atu ki a ia mo tena Tupu telā ko pule nei. Ne fai mai a Ieova, penei: “So se tino e fakapakia ne ia se tino i a koutou, ko fakapakia ne ia te mea tafasili i te tāua i toku loto.” (Sakalia 2:8) Kae ne toe fakamaina faka‵lei atu a Iesu me i mea kolā e fai mo mea kolā e seki fai ne tino ki ana taina fakaekegina e fai atu katoa ki a ia.—Mataio 25:40, 45.
7 E tonu, ka lagona foki ne tino katoa kolā e ‵lago atu ki te toega o te kau fakaekegina a te kaitaua o Koka. A tino o te Atua kolā ka maua te avanoaga ke ‵nofo i te “lalolagi fou” ko te “vaitino tokouke” kolā ne o‵mai “mai fenua katoa, matakāiga, tino valevale, ‵gana.” (Fakaasiga 7:9) E fai mai me e ‘‵tu atu latou i mua o te nofogaaliki, pelā foki i mua o te Tamā Mamoe, e ‵pei katoa ki gatu ‵kena.’ Tela la, e maua ne latou se tulaga ‵lei i mua o te Atua mo Keliso Iesu. E puke ne latou a “lau pāma i olotou lima” kae ka‵laga atu ki a Ieova e pelā me ko te Pule tonu i te lagi mo te lalolagi, e auala i te pulega a te Tupu telā ko oti ne fakasopo aka ko Iesu Keliso, “te Tamā Mamoe a te Atua.”—Ioane 1:29, 36.
8 Ona ko te taua a Koka, ka kaitaua foki a te Tupu telā ne fakasopo ne te Atua kae ka saga atu a ia o taua i te taua i Amaketo. (Fakaasiga 16:14, 16) Ko tino katoa kolā e ‵teke atu ki te pulega a Ieova ka fakaseai. I te suā feitu, ko latou kolā ne kufaki i fakasauāga ko te mea ke tumau te lotou fakamaoni ki te Malo o te Atua, ka maua ne latou se saolotoga tumau. Ona ko te mea tenei, ne tusi mai a te apositolo ko Paulo, penei: “Tenei a te fakatalitonuga o te fakamasinoga amiotonu a te Atua, me i te taui o mea katoa konei, ko te tāua o koutou i tena Malo, telā ko ala ei o puapuagātia koutou. Me i te Atua e fai eiloa ne ia a te mea tonu: e tuku atu ne ia a puapuagā ki luga i a latou kolā e fakapuapuagātia ki a koutou, kae tuku atu foki ne ia ki a koutou konā e puapuagātia se malōlōga, pelā foki mo matou. E fai ne ia manafai e foki mai te Aliki ko Iesu mai te lagi mo ana agelu ‵malu. E o‵mai mo te afi ‵ka ulaula o ‵sunu ki ei a latou kolā e se iloa ne latou a te Atua, mo latou foki kolā e se faka‵logo ki te Tala ‵Lei e uiga ki te ‵tou Aliki ko Iesu.”—2 Tesalonia 1:5-8.
9 I te fakalavelave lasi telā ka fakaoti eiloa i Amaketo, ka taua atu a Keliso ki tino ma‵sei katoa. Kae e se manakogina ke taua atu ana soko, e pelā eiloa mo matakāiga e lua o te malo o Iuta kolā ne seki manakogina ke taua atu, i te fia afe tausaga ko ‵teka. Ko Ieova eiloa ne taua atu, kae ka tuku atu foki ne ia te manumalo. E fai mai penei te tala: “Ne fai ne te Aliki a te kautau a te fili ke ma‵taku valevale. Ne taua atu te kautau a Amoni mo te kautau a Moapi ki te kautau a Etoma, ‵ta fakapalele eiloa ne latou te kautau a Etoma, oti aka, toe fakatau taua foki eiloa a te avā kautau konā. I te okoatuga o te kautau o Iuta ki te taoa i te vao, ne ‵kilo atu latou ki te fili, matea atu ei ne latou me ko tafola katoa i te laukele, ko ‵mate katoa. E seai eiloa se tino ne sao.”—2 Nofoaiga Tupu 20:22-24.
10 Tenā eiloa te mea ne ‵valo mai ne Ieova: “A koutou e sē ‵tau o taua.” (2 Nofoaiga Tupu 20:17) E tuku mai i konei se fakaakoakoga mō Kelisiano ke tau‵tali atu i ei māfai ko gasuesue a Iesu Keliso ke ‘manumalo i te taua.’ Kae i te vaitaimi tenei, e taua atu eiloa latou ki amioga ma‵sei mai te fakaaogāga o meatau faka-te-agaga kae sē ko meatau faka-te-foitino. Mai te faiga penā, ‘ka fakatakavale ei ne latou te masei ki te ‵lei.’—Loma 6:13; 12:17-21; 13:12; 2 Kolinito 10:3-5.
Ko oi ka Takitaki ne Ia te Taua a Koka?
11 E fai a Satani te Tiapolo e pelā me ko Koka mai Makoku i te taimi ne tuku ifo ei a ia ki se tulaga malalo i te 1914. E pelā me se tino faka-te-agaga, e sē mafai ne ia o taua ‵tonu atu ki tino, kae ka fakaaogā ne ia ne potukau o tino ke sui ne latou a ia i te faiga o mea kolā e manako a ia ki ei. Ko oi ana sui konei? E sē fakamatala fakamaea mai i te Tusi Tapu a latou konei, kae tuku mai i ei a nisi fakamatalaga ke mafai ei o iloa ne tatou me ko oi latou. I te fakataunuga o nisi valoaga i te Tusi Tapu e auala i mea ‵tupu i te lalolagi nei, ka kamata o lavea malielie ne tatou se ata manino mai i ei. E sē tuku taumate ne tino o Ieova a mea kae tumau latou i te mataala i te feitu faka-te-agaga kae ka matea atu ne latou a faifaiga fakapolitiki mo faifaiga fakalotu kolā e fetaui ‵tonu mo te fakataunuga o valoaga i te Tusi Tapu.
12 Ne toe fakamaina mai ne Tanielu se mainaga e uiga ki te taua fakaoti telā ka fai ki tino o te Atua, i tena tusi penei: “Ka fakatu aka ne ia [te tupu mai mātū] ana faleie ‵lasi i te va o te tai mo mauga, te koga e tu ei te Faletapu. Kae ka mate eiloa a ia, ka seai se tino e fesoasoani ki a ia.”—Tanielu 11:44, 45.
13 I taimi ne tusi ei te Tusi Tapu, ne fakauiga a te “tai” ki te Tai Lasi io me ko te Tai Metitelani, kae fakauiga te “mauga” ki Siona, telā ne fai atu ei a Ieova, penei: “I luga i Siona, toku mauga tapu, ne fakasopo ne au i ei taku tupu.” (Salamo 2:6; Iosua 1:4) Tela la, e fakauiga a te fenua telā e tu “i te va o te tai mo mauga” ki te fenua maumea o Kelisiano fakaekegina i te feitu faka-te-agaga. Ko sē toe ‵kau atu nei latou ki tino o te lalolagi kolā ko oti ne ‵vae keatea mai te Atua, kae e fakamoe‵moe latou ke na pule fakatasi mo Keliso Iesu i tena Malo faka-te-lagi. E mautinoa eiloa me ka saga malosi atu a te tupu mai mātū ki tavini fakaekegina a te Atua, fakatasi mo olotou taugasoa fakamaoni ko te vaitino tokouke, māfai ko oso atu a ia i tena taua fakamataku ke fakataunu ei te valoaga a Tanielu.—Isaia 57:20; Epelu 12:22; Fakaasiga 14:1.
Ka ‵Saga Atu Pefea a Tino o te Atua?
14 Ne a mea e ‵tau o fai ne tavini a te Atua māfai ko taua atu ki a latou? E toe tuku mai ne te fenua o te Atua i aso o Iosefatu se fakaakoakoga. Ke onoono aka me ne fakatonu atu ki ana tino ke fai a mea e tolu: (1) ‵tu i olotou tulaga, (2) faka‵tali mo te (3) ‵kilo atu ki te fakaolataga a Ieova. Ka fakafetaui aka pefea ne tino o Ieova i aso nei olotou faifaiga ki pati konei?—2 Nofoaiga Tupu 20:17.
15 ‵Tu i olotou tulaga: E aunoa mo te fakalotolotolua ka tumau a tino o te Atua i te puke ‵mautakitaki ki olotou tulaga e pelā me ne tino kolā e ‵lago malosi atu ki te Malo o te Atua. Ka tumau latou i te sē ‵kau atu ki se feitu i kinauga a te lalolagi. Ka tu ‘‵mautakitaki latou, kae sē gasue‵sue’ i te lotou tavini fakamaoni atu ki a Ieova kae ka ‵viki atu faeloa latou ki a Ieova ona ko tena alofa atafai. (1 Kolinito 15:58; Salamo 118:28, 29) Ka seai eiloa se mea i aso nei io me i aso mai mua, ka fai i ei ke tiakina ne latou te lotou tulaga taulia i mua o te Atua.
16 Faka‵tali: Ka sē ‵sala aka fua ne tino o Ieova a auala ke ‵sao ei latou kae e tali‵tonu katoatoa latou ki a Ieova. Ko ia fua tokotasi e mafai o faka‵sao ne ia ana tavini mai fakalavelave o te lalolagi, kae ko oti ne folafola mai ne ia me ka fai eiloa penā. (Isaia 43:10, 11; 54:15; Tagiga a Ielemia 3:26) A te talitonu ki a Ieova e aofia i ei a te talitonu ki te fakapotopotoga matea telā ne fakaaogā faeloa ne ia i te fia selau tausaga ke fakataunu ei ana fuafuaga. E ‵tau mo Kelisiano ‵tonu o tuku katoatoa atu te lotou loto tali‵tonu ki taina tapuaki kolā ko oti ne talia ne Ieova mo te Tupu telā e pule mai nei ke fai ne latou te takitakiga. Ka takitaki ne tāgata fakamaoni konei a tino o te Atua. Kafai e sē fia ‵saga atu ki olotou takitakiga ka iku atu i ei ki fakalavelave e uke.—Mataio 24:45-47; Epelu 13:7, 17.
17 Kilo atu ki te fakaolataga a Ieova: Ka maua ne tino kolā e fakamaoni ki te lotou tulaga faka-Kelisiano kae tali‵tonu ki te fakaolataga a Ieova a te taui ko te faka‵saoga. Ke oko eiloa ki te toe taimi tenā—mo te toe mea e mafai ne latou o fai—ka fakasalalau atu ne latou a te oko mai o te aso fakamasino o Ieova. E ‵tau mo mea ola katoa ne faite o iloa ne latou me i a Ieova ko te Atua tonu kae e isi ne ana tavini fakamaoni i te lalolagi. Ka sē toe ai ei se kinauga e uiga ki te pulega amiotonu a Ieova i te lagi mo te lalolagi kātoa.—Esekielu 33:33; 36:23.
18 Ka ulu atu a tino o te Atua mo te lotou malosi fou ki te lalolagi fou, kae ka usu ne latou te pese o te manumalo e pelā eiloa mo te mea ne fai ne te kau Isalaelu i te taimi ne faka‵sao ei latou i te Tai ‵Kula. Ona ko te lasi o te lotou loto fakafetai ki a Ieova mō tena puipuiga, ka usu atu ne tino taki tokotasi kae pelā foki me se potukau a pati i aso mua, penei: “Ka usu pese atu au ki te Aliki me ne manumalo a ia. . . . A te Aliki se sotia malosi; ko te Aliki tena igoa. . . . ‘Te Aliki, a tou lima fakaatamai . . . e fatifati fakalikiliki eiloa ne ia ou fili. Mai tou manumalo fakatupu telā ne fakatakavale ei ne koe ou fili; i tou kaitaua lasi, ne ‵sunu fakapalele ei latou e pelā me ne mouku. . . . Ne takitaki ne koe a tino kolā ne faka‵sao ne koe, ona ko tou fakamaoni ki tau feagaiga; ne fakaaogā ne koe tou malosi o taki a latou ki tou fenua tapu. . . . Ne aumai ne koe latou ki loto i Kanana, faka‵nofo ei ne koe latou i tou mauga, te koga telā ko oti ne filifili ne koe mo fai tou koga nofo tumau; ko te Faletapu tenā telā ne faite ne koe. Te Aliki, ka fai koe mo tupu ki te se-gata-mai eiloa.’ ”—Esoto 15:1-19.
19 Ona ko te mautinoa o te fakamoemoega ki te ola se-gata-mai, tenei eiloa te avanoaga mō tavini a te Atua ke fakaasi atu te lotou tuku katoatoa atu ki a Ieova kae ke fakafou aka te lotou loto finafinau ke tavini atu ki a ia e pelā me ko te lotou Tupu ki te se-gata-mai!—1 Nofoaiga Tupu 29:11-13.
E Mafai o Fakamatala Mai ne Koe?
• Kaia ka taua atu ei a Koka ki te kau fakaekegina mo nisi mamoe?
• I te auala fea ka ‵tu ei a tino o te Atua i olotou tulaga?
• Se a te uiga ke faka‵tali?
• Ka lavea atu pefea ne tino o te Atua a te faka‵saoga a Ieova?
[Fesili mo te Sukesukega]
1, 2. Kaia e sili atu ei te masei o te taua a ‘Koka mai te fenua o Makoku’ i lō amioga takafia‵toa i te lalolagi kātoa?
3. Se a te mea ne fai atu ke fai ne takitaki o malo talu mai te 1914, kae ne ‵saga atu pefea latou ki ei?
4, 5. E mafai pefea o taua ‵tonu atu a tino ki te Malo sē matea a te Atua i te lagi?
6. E ‵kilo atu pefea a Ieova mo Keliso ki ‵tekemaiga kolā ne fe‵paki mo tino o te Atua?
7. Ne a pogai e iloa ei ne te “vaitino tokouke” telā e fakamatala mai i te Fakaasiga 7:9, a te kaitaua o Koka?
8. Ne a mea ka fai ne Keliso ona ko te taua a Koku, kae ne a mea ka iku mai i ei?
9, 10. (a) Ne fai pefea ne Ieova ke manumalo te kau Iuta i se fili fakamataku? (e) Ne a mea e ‵tau o fai ne Kelisiano i aso nei?
11. (a) Ne a potukau ka fakaaogā ne Koka ke taua atu? (e) Ne a mea e aofia i te mataala i te feitu faka-te-agaga?
12, 13. Ne ‵valo mai pefea ne te pelofeta ko Tanielu a te osoatuga fakaoti ki tino o te Atua?
14. Ne a mea e tolu ka fai ne tino o Ieova māfai ko taua atu ki a latou?
15. Se a te uiga o te ‵tu atu o tino o Ieova i olotou tulaga?
16. I te feitu fea ka faka‵tali i ei a tavini a Ieova?
17. Kaia e lavea ei ne tavini fakamaoni a te Atua a te fakaolataga a Ieova?
18, 19. (a) E fakaasi mai pefea ne te pese o te manumalo i te Esoto mataupu e 15 a lagonaga o tino kolā ka ‵sao i te osoatuga a Koka? (e) Se a te mea e ‵tau nei o fai ne tino o te Atua?
[Ata i te itulau e 28]
Ne tuku atu ne Ieova ki a Iosefatu mo ana tino a te manumalo, e aunoa mo te taua atu
[Ata i te itulau e 30]
E ‵kau fakatasi a te kau fakaekegina mo nisi mamoe i te fakamalugāga o te pulega a Ieova
[Ata i te itulau e 32]
E pelā mo tino Isalaelu i aso mua, ko pili fua nei o usu atu ne tino o te Atua a te pese o te manumalo