Kaia e ‵Tau ei o ‵Talo i Taimi Katoa?
“ ‵Talo foki i taimi katoa, ke loto fakafetai foki koutou i mea katoa.” —1 Tesalonia 5:17, 18.
NE ‵TALO sāle a te pelofeta ko Tanielu ki te Atua fakatolu taimi i te aso. E totuli sāle a ia i te famalama i te potu i luga o tena fale telā e fakafesagai atu ki te fa‵kai o Ielusalema, kae fai tena ‵talo. (1 Tupu 8:46-49; Tanielu 6:10) Ke oko foki eiloa ki te taimi ne fai ei te fakatonuga a te tupu ke seai se tino e ‵talo atu ki se isi tino kae na ko Taliu fua, te tupu o Metai, ne seki fakalotolotolua eiloa a Tanielu ki te mea tenei. Faitalia me ne oko atu tena ola ki se tulaga fakamataku me ikai, ne ‵talo atu faeloa a tou tagata ki a Ieova i taimi katoa.
2 Se a te kilokiloga a Ieova ki a Tanielu? I te taimi ne tali ei ne te agelu ko Kapilielu a ‵talo a Tanielu, ne fakamatala atu ne ia a te pelofeta tenā e pelā me se tino e ‘alofagina.’ (Tanielu 9:20-23) I te valoaga a Esekielu, ne fakasino atu a Ieova ki a Tanielu e pelā me se tagata fakamaoni. (Esekielu14:14, 20) E mautinoa eiloa me ne iku atu a ‵talo a Tanielu ki te mauaga ne ia o se va fealofani mo te Atua i tena olaga kātoa, se mea telā ne iloa foki ne Taliu.—Tanielu 6:16.
3 E mafai foki o fesoasoani mai a te ‵talo faeloa ke fakafesagai atu ki tofotofoga faiga‵ta. Ke mafau‵fau ki te tala o Harold King, se misionale i Saina telā ne ‵loka tokotasi i se potu i te falepuipui mō tausaga e lima. E ‵tusa mo te mea ne tupu ki a ia, ne fai mai te Taina ko King, penei: “E mafai o faka‵mao keatea au mai oku taina tali‵tonu, kae e seai se tino e mafai ne ia o faka‵mao keatea ne latou au mai te Atua. . . . Tela la, i te koga telā e mafai o lavea mai ei ne latou au, ne totuli ei au o ‵talo atu ki te Atua fakatolu i te aso, kae masaua faeloa ne au te tala o Tanielu i te Tusi Tapu. . . . E foliga mai me i te faiga penā, e pelā me e takitaki ei ne te agaga o te Atua a toku mafaufau ki toe mea tāua kae ne fakamafanafana mai te mea tenā ki a au. Ne maua ne au a fakamalosiga faka-te-agaga e pelā foki mo fakamafanafanaga mai te faiga o ‵talo!”
4 E fai mai te Tusi Tapu, penei: “ ‵Talo i taimi katoa, ke loto fakafetai foki koutou ki mea katoa.” (1 Tesalonia 5:17, 18) E ‵tusa mo te fakatakitakiga tenei, ke mafau‵fau tatou ki fesili konei: Kaia e ‵tau ei o ‵saga tonu atu tatou ki ‵tou ‵talo? Ne a pogai e ‵tau ei o ‵talo atu faeloa tatou ki a Ieova i taimi katoa? Kae ne a ‵tou mea e ‵tau o fai māfai e ma‵natu aka tatou me ko sē fetaui tatou ke ‵talo atu ki te Atua ona ko ‵tou agasala?
Ke Ati Aka se va Fakataugasoa e Auala i te Faiga o ‵Talo
5 E mata, e manako koe ke fai ne Ieova a koe mo fai sena taugasoa? Ne faipati atu a ia penā ki te toeaina ko Apelaamo. (Isaia 41:8; Iakopo 2:23) E manako foki a Ieova ke ati aka ne tatou te va fakataugasoa penā mo ia. A te tonuga loa, e ‵kami mai ne ia tatou ke fakapili‵pili atu ki a ia. (Iakopo 4:8) E mata, e se tuku mai ne te ‵kamiga tenā se avanoaga ke mafau‵fau faka‵lei ki te fakatokaga fakapito tenā ko te faiga o ‵talo? Se mea faigata ‵ki ke faipati ki se tino maluga i te malo, maise i ei te faigata ke fai a ia mo fai sou taugasoa! Kae, e fakamalosi mai a te Tino telā ne faite ne ia te lagi mo te lalolagi ke olo atu tatou ki a ia e auala i te faiga o ‵talo i so se taimi e ma‵nako tatou o fai penā. (Salamo 37:5) E fesoasoani mai a ‵tou ‵talo kolā e fai i taimi katoa ke maua se va fakataugasoa mo Ieova.
6 Kae pefea te faigofie ke puli i a tatou o fai ‵tou ‵talo! A te fakafesagai atu ki fakalavelave o te olaga i aso takitasi e mafai o fai ei ke ‵saga malosi atu ki nisi mea kae ke sē ‵talo atu ki te Atua. Ne fakamalosi atu a Iesu ki ana soko ke “sa ‵moe kae ‵talo,” kae ne fai eiloa ne ia te mea tenā. (Mataio 26:41) E ui eiloa, ne uke a mea ne ‵tau o ‵saga atu a ia ki ei i te ao kātoa ke oko ki te po, ne fakaavanoa eiloa ne ia a taimi ke ‵talo atu ei ki tena Tama i te lagi. I nisi taimi, “ne alausu atu a Iesu” ko te mea ke fai tena ‵talo. (Maleko 1:35) I nisi taimi, ne fanatu a ia ki se koga sē logoā i te fakaotiga o te aso ko te mea ke ‵talo atu ei ki a Ieova. (Mataio 14:23) Ne fakaavanoa faeloa ne Iesu a taimi ke ‵talo, kae e ‵tau foki o fai tatou penā.—1 Petelu 2:21.
7 E uke ‵ki a avanoaga e maua ne tatou ke ‵talo atu ei i aso takitasi, e pelā mo fakalavelave e fepaki mo tatou, tofotofoga mo taimi e ‵tau ei o fai ne tatou ne filifiliga. (Efeso 6:18) Kafai e ‵sala atu tatou ki te takitakiga a te Atua i feitu katoa o te olaga, ka gasolo aka ei o ‵pili te ‵tou va fakataugasoa mo ia. Kafai e ‵kau fakatasi se tokolua taugasoa o fakafesagai atu ki se fakalavelave, e mata, ka sē gasolo o pili atu te lā va fakataugasoa? (Faataoto 17:17) E penā foki tatou, māfai e fakalago‵lago ki te fesoasoani o Ieova.—2 Nofoaiga Tupu 14:11.
8 E fia‵fia malosi eiloa tatou me e seai se tapulā ne tuku mai ne te Atua e uiga ki te leva mo te aofaki o taimi e ‵tau o ‵talo atu ei ki a ia! Ne fai fakavave ne Neemia se ‵talo toetoe kae sē lagona mai mua o fai atu tena fakamolemole ki te tupu o Pelesia. (Neemia 2:4, 5) Ne fai atu foki ne Iesu se ‵talo toetoe i te taimi ne fakamolemole atu ei ki a Ieova ke tuku atu te ‵mana ki a ia ke fakatu aka a Lasalo. (Ioane 11:41, 42) Kae i te suā feitu, ne “ ‵talo eiloa Hana ki te Aliki i se taimi leva” i te taimi ne fai atu katoa ne ia a mea i tena loto. (1 Samuelu 1:12, 15, 16) E ‵tusa mo ‵tou fakanofonofoga, e mafai o toe‵toe io me leva a ‵tou ‵talo.
9 E fakaasi mai i ‵talo e uke i loto i te Tusi Tapu a te loto fakafetai ki te tulaga maluga o Ieova mo ana galuega ‵gali katoa. (Esoto 15:1-19; 1 Nofoaiga Tupu 16:7-36; Salamo 145) Ne lavea ne te apositolo ko Ioane, i se fakaasiga, a toeaina e 24—ko te katoaga o te fuainumela o Kelisiano fakaekegina i te lotou tulaga i te lagi—e ‵viki atu ki a Ieova, penei: “Te motou Aliki mo te motou Atua! E ‵tau eiloa o maua ne koe a te ‵malu, te vikiga, mo te ‵mana. Me ne faite ne koe a mea katoa, kae mai i tou loto foki, ne faite ei ne koe a mea ke tino mai kae ke ola foki.” (Fakaasiga 4:10, 11) E isi foki ne pogai e ‵tau ei o ‵viki atu tatou ki te Atua i taimi katoa. E fia‵fia malosi a mātua māfai e fai atu ne te lā tamaliki a tena fakafetai mo te loto kātoa mō se mea te lā ne fai ne lāua mō ia! A te fakaasiatuga o te loto fakafetai ona ko te alofa atafai o Ieova se auala e tasi e mafai ei o momea aka te ‵lei o ‵tou ‵talo.
“ ‵Talo i Taimi Katoa”—Kaia?
10 E tāua ‵ki a te ‵talo i taimi katoa ki ‵tou fakatuanaki. I te otiga ne fakamatala atu ne ia a te pogai e ‵tau ei o “ ‵talo sāle, kae ke sē fakavāivāi,” ne fesili atu a Iesu, penei: “E a, e maua ne au telā ko te Tama a te Tagata a te fakatuanaki i te lalolagi ma vau au?” (Luka 18:1-8) E fakamalosi aka ne ‵talo kolā e fai mo te loto kātoa a te fakatuanaki. I te taimi ko matua ei te toeaina ko Apelaamo kae seki ai eiloa sena tamaliki, ne faipati atu a ia ki te Atua e uiga ki te mea tenā. I tena tali, ne fakamolemole atu muamua a Ieova ki ei ke kilo aka ki te lagi me mafai ne ia o lau a fetu katoa i te lagi me ikai. Oti i ei, ne fai atu ei te Atua ki a Apelaamo, penei: “Ka penā te tokouke o tou gafa.” Se a te mea ne iku mai i ei? Ne “talitonu Apelamo ki te Aliki, telā ne fiafia ei te Aliki ki a Apelamo kae talia ne ia.” (Kenese 15:5, 6) Kafai e fakaasi atu ne tatou a mea i ‵tou loto ki a Ieova e auala i ‵talo, e talia ne tatou ana fakatakitakiga mai te Tusi Tapu kae faka‵logo foki ki a ia, ka fakamalosi ne ia te ‵tou fakatuanaki.
11 E mafai foki o fesoasoani mai a te faiga o ‵talo ke fakafesagai atu tatou ki fakalavelave. E mata, e uke a mea ‵tau o ‵saga atu ki ei i te olaga kae faigata foki ke kufaki i ei? E fai mai te Tusi Tapu, penei: “Tuku atu ki te Aliki a mea e manavase koe ki ei, me ka fesoasoani a ia ki a koe; e se tiaki lele ne ia a tino fakamaoni ke taka‵vale.” (Salamo 55:22) Kafai ko fepaki mo se tulaga faigata, e mafai o fakaakoako tatou ki a Iesu. Ne fakamāumāu ne ia se po kātoa i te ‵talo atu ki te Atua mai mua o filifili aka ne ia ana apositolo e toko 12. (Luka 6:12-16) Kae i te po mai mua o tena mate, ne ‵talo malosi atu a Iesu kae “ko tona tauta e pelā mo te motimotiga toto, e salisali ifo ki te laukele.” (Luka 22:44) Se a te ikuga? “Ne lagona ei ne te Atua tona leo.” (Epelu 5:7) E fesoasoani mai a te ‵talo mo te loto kātoa i taimi katoa ke mafai ne tatou o fakafesagai atu ki tulaga fakafi‵ta kae faiga‵ta.
12 A te suā pogai e ‵tau ei o fakapili‵pili atu ki a Ieova e auala i ‵talo me e fakapilipili mai foki a ia ki a tatou. (Iakopo 4:8) Kafai e fakaasi atu ne tatou a mea i ‵tou loto ki a Ieova e auala i ‵talo, e mata, e sē maua ne tatou se lagonaga me e saga tonu mai a ia ki ‵tou manakoga kae atafai mai foki? E mafai eiloa o lagona ne tatou taki tokotasi a te alofa o te Atua. Ne seki tuku atu ne Ieova ki se isi tino a te tiute ke fakalogologo ki ‵talo a ana tavini taki tokotasi kolā e fai atu ki a ia e pelā me ko te lotou Tamana faka-te-lagi. (Salamo 66:19, 20; Luka 11:2) Kae e ‵kami mai foki ne ia tatou ke ‘fakaeke katoa ki luga i a ia a mea e manava‵se ei tatou, me e atafai mai eiloa a ia ki a tatou.’—1 Petelu 5:6, 7.
13 E mafai o fakamalosi mai ne te faiga o ‵talo a te ‵tou loto finafinau ki te galuega talai kae fakamalosi aka foki i ei tatou māfai e se fia ‵saga mai a tino io me ko ‵tekemaiga kolā e fai i ei ke sē fia ‵kau atu ki te galuega talai. (Galuega 4:23-31) E mafai foki o puipui tatou ne te faiga o ‵talo mai i “auala ma‵sei o te Tiapolo.” (Efeso 6:11, 17, 18) Kafai e taumafai malosi tatou o ‵teke atu a tofotofoga i aso takitasi, e mafai o fakamolemole atu faeloa ki te Atua ke fakamalosi mai tatou. Ne aofia i te ‵talo fakaakoako a Iesu a te fakamolemole ki a Ieova ke “faka‵sao mai matou mai te masei” telā ko Satani te Tiapolo.—Mataio 6:13.
14 Kafai e tumau tatou i te ‵talo atu mō se fesoasoani ke mafai o pule atu tatou ki ‵tou lagonaga agasala, ka maua eiloa ne tatou te fesoasoani o Ieova. E maua ne tatou a pati fakamalosi konei: “Me i te Atua e tausi tena folafolaga, kae se mafai foki o talia ne ia ke fakaosoosogina koutou ke sili atu i te otou malosi o ‵teke te fakaosoosoga; kae i te taimi e fakaosoosogina ei koutou, ka tuku atu ne ia a te malosi e kufaki ei ne koutou, kae fai foki ne ia se ala e ‵sao ei koutou.” (1 Kolinito 10:13) Ne maua ne te apositolo ko Paulo a te fakamalosiga a Ieova i feitu kese‵kese e uke. Ne fai mai a ia, penei: “E mafai ne au o fai a mea katoa konā, ona ko te fakamalosi mai o Keliso ki a au.”—Filipi 4:13; 2 Kolinito 11:23-29.
‵Talo i Taimi Katoa Faitalia ‵Tou Vāivāiga
15 Ko te mea ke lagona ‵tou ‵talo, e se ‵tau o ‵teke atu tatou ki pati polopoloki i te Muna a te Atua. Ne tusi mai a te apositolo ko Ioane, penei: “E maua ne tatou mai i a ia so se mea e fakatagi atu ei tatou, ona ko te mea e faka‵logo tatou ki ana fakatonuga, kae fai foki ne tatou a te mea e fiafia a ia ki ei.” (1 Ioane 3:22) Kae ne a mea e mafai o ‵tupu māfai ko sē fetaui ‵tou amioga mo tulaga o te Atua? Ne ‵muni a Atamu mo Eva i te otiga ne fai ne laua te agasala i te fatoaga o Etena. Kāti ka ma‵nako foki tatou o ‵muni mai i te Atua kae taofi ei te ‵tou ‵talo atu sāle. (Kenese 3:8) “Ne lavea aka ne au me i te faifaiga ‵se muamua telā e fai sāle ne tino kolā ko kamata o tapea‵pea keatea mo te fakapotopotoga a Ieova ko te sē ‵talo,” ko pati a Klaus, se ovasia faimalaga atamai. Tenā eiloa te mea ne tupu ki a José Ángel. (Epelu 2:1) Ne fai mai a ia, penei: “Kāti e nofo ki se valu tausaga ne sē ti ‵talo sāle au ki a Ieova. Ne maua ne au se lagonaga me ko sē ‵tau au o ‵talo atu ki a ia, faitalia me koi fai eiloa ne au a ia e pelā me ko toku Tamana faka-te-lagi.”
16 Kāti ko sē fia ‵talo atu a nisi o tatou ona ko ‵tou vāivāiga io me ko toe kamata o fai ne tatou a nisi faifaiga sē ‵tau. Kae tenei eiloa te taimi e ‵tau ei o fakaaogā faka‵lei ne tatou a te fakatokaga ke ‵talo. Ne tele keatea a Iona mai te tofiga ne tuku atu ke fai ne ia. Kae ‘ona ko tena puapuagā ne kalaga atu ei a Iona ki a Ieova, kae ne tali atu ki a ia. Mai lalo i te lalolagi o tino ‵mate ne tagi atu a Iona ki se fesoasoani kae ne lagona ne Ieova tena leo.’ (Iona 2:2) Ne ‵talo atu a Iona, kae ne tali ne Ieova tena ‵talo, kae ne toe malosi ‵lei a Iona i te feitu faka-te-agaga.
17 Ne ‵talo atu foki faeloa a José Ángel mō se fesoasoani. Ne fai mai ne ia a mea kolā ne masaua ne ia: “Ne fakaasi atu ne au a mea katoa i toku loto ki a Ieova, kae akai atu ki ei mō se fakamagaloga. Kae ne fesoasoani mai eiloa a ia ki a au. Kāti moi seai se fakatokaga ki te faiga o ‵talo, ailoga e toe mafai o foki atu au ki te munatonu. Nei la ko fai faeloa aku ‵talo i aso katoa, kae e olioli faeloa au ki taimi konā.” E maua ne tatou te saolotoga ke fakaasi atu faeloa ne tatou a ‵tou mea ‵se ki te Atua kae fakamolemole atu mo te loto maulalo ke maua tena fakamagaloga. I te taimi ne fakaasi atu ei ne te Tupu ko Tavita ana agasala, ne fakamagalo ne Ieova a ia. (Salamo 32: 3-5) E manako Ieova o fesoasoani mai ki a tatou, kae sē o fakamasei tatou. (1 Ioane 3:19, 20) Kae e mafai foki o fesoasoani mai a ‵talo a tagata o te fakapotopotoga ki a tatou i te feitu faka-te-agaga, me e ‘lasi atu te ‵mana’ o olotou ‵talo.—Iakopo 5:13-16.
18 Ko oi foki la te tamana e mafai o ‵teke ne ia tena tama māfai e ‵fuli atu ki a ia mo te loto maulalo mō se fesoasoani mai tua o te faiga ne ia o se mea ‵se? E fakaasi mai ne te tala fakatusa o te tamaliki fakamāumāu mea me faitalia te ma‵sei o ‵tou mea e fai, e loto fiafia eiloa a te Tamana māfai e toe ‵foki atu tatou ki a ia. (Luka 15:21, 22, 32) E fakamalosi atu a Ieova ki tino fai mea ‵se katoa ke ka‵laga atu ki a ia me e “vave fakamagalo ne ia a agasala a tino.” (Isaia 55:6, 7) E ui eiloa, ne fai ne Tavita a agasala matagā i taimi e uke, ne ‵talo atu a ia ki a Ieova, kae fai atu penei: “Te Atua, fakalogo mai ki taku ‵talo; kae sa saga keatea mai taku fakatagi!” Ne toe fai atu foki a ia, penei: “A toku sē malie mo aku fakatagi e olo ake ki a ia i te taeao, tutonu mo te po, kae ka lagona ne ia [Ieova] toku leo.” (Salamo 55:1, 17) Mafaga o mea fakamalosi loto!
19 Kae pefea la māfai e se tali fakavave mai ki ‵tou fakamolemole? Ko tena uiga, e ‵tau o fakamautinoa aka ne tatou me e fetaui ‵tou fakatagi mo te loto o Ieova kae e ‵tau o fai atu e auala i te igoa o Iesu. (Ioane 16:23; 1 Ioane 5:14) Ne fakasino atu a te soko ko Iakopo ki nisi Kelisiano kolā ne seki maua ne latou a tali ki olotou ‵talo me ne “fakatagi atu koutou i auala ‵se.” (Iakopo 4:3) I te suā feitu, e se ‵tau o fakaiku fakavave aka ne tatou me i ‵talo kolā e seai ne tali ki ei se fakamaoniga o te sē fiafia o te Atua. Kāti ka talia ne Ieova i nisi taimi ke ‵talo atu faeloa ana tino tapuaki fakamaoni e uiga ki se mea mō se vaitaimi mai mua o tuku mai ne ia se tali ki ei. Ne fai mai Iesu, penei: “Akai atu, kae ka tuku mai ki a koutou.” (Mataio 7:7) Tela la, e ‵tau mo tatou o “‵talo i taimi katoa.”—Loma 12:12.
‵Talo i Taimi Katoa
20 Ko gasolo aka eiloa o uke a tofotofoga mo fakalavelave i “aso fakaoti” o “taimi faiga‵ta” konei. (2 Timoteo 3:1) Kae e mafai ne tofotofoga o fai ei ke sē ‵saga tonu ‵tou mafaufau ki se mea. A te ‵talo i taimi katoa e mafai o fesoasoani mai ke ‵saga tonu atu faeloa ki mea faka-te-agaga faitalia a te uke o fakalavelave, fakaosoosoga mo faka‵tukaga. A te ‵talo atu faeloa ki a Ieova i taimi katoa e mafai o maua ne tatou i ei a te fesoasoani telā e ma‵nako tatou ki ei.
21 A Ieova, te tino telā e “tali mai . . . ki talosaga” e se mafai o tō fakalavelave ke fakalogologo ki ‵tou ‵talo. (Salamo 65:2) Ke mo a foki e tō fakalavelave tatou o ‵talo atu ki a ia. A te ‵tou va fakataugasoa mo te Atua ko te toe kope tāua eiloa o tatou. E se ‵tau o manatu māmā tatou ki ei. “Tela la, e ‵tau mo tatou o loto ma‵losi o o‵mai ki mua o te nofogaaliki o te Atua, tela e iai i kona a te alofa tauanoa. I konā, e maua ei ne tatou a te alofa ‵nau mo te alofa tauanoa, kolā e fesoasoani mai ki a tatou manafai e ma‵nako tatou ki ei.”—Epelu 4:16.
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Se a te mea ne tauloto ne tatou mai te pelofeta ko Tanielu e uiga ki te tāua o te ‵talo?
• E mafai pefea o fakamalosi aka ne tatou te ‵tou va fakataugasoa mo Ieova?
• Kaia e ‵tau ei o ‵talo atu tatou i taimi katoa?
• Kaia e se ‵tau ei o taofi aka tatou ne ‵tou lagonaga sē aogā ke ‵talo atu ki a Ieova?
[Fesili mo te Sukesukega]
1, 2. Ne fakaasi atu pefea ne Tanielu a tena loto fakafetai ki te tauliaga ke ‵talo, kae ne aogā pefea te mea tenā ki tena va mo te Atua?
3. E pelā mo te tala e uiga ki se misionale e tokotasi, e mafai pefea o fesoasoani mai a te faiga o ‵talo ke tumau tatou i te fakamaoni?
4. Ne a fesili e uiga ki te faiga o ‵talo ka sau‵tala tatou ki ei i te mataupu tenei?
5. Se a te va fakataugasoa fakapito e mafai o maua ne tatou e auala i te faiga o ‵talo?
6. Se a te fakaakoakoga ne fakaasi mai ne Iesu e uiga ki te pogai e ‵tau ei mo tatou o “sa ‵moe kae ‵talo”?
7. Ne a fakanofonofoga e ‵tau o fakamalosi mai ke ‵talo atu tatou ki te ‵tou Tamana i te lagi i aso katoa?
8. Mai i fakaakoakoga a Neemia, Iesu mo Hana, ne a ‵tou mea ne tauloto e uiga ki te leva o ‵tou ‵talo?
9. Kaia e ‵tau ei o aofia i ‵tou ‵talo a vikiga mo te loto fakafetai ki mea katoa e fai ne Ieova mō tatou?
10. Se a te aogā o ‵talo i te fakamalosiga o ‵tou fakatuanaki?
11. E mafai pefea o fesoasoani mai a te faiga o ‵talo ke fakafesagai atu ei ki fakalavelave?
12. E fakaasi mai pefea ne te faiga o ‵talo me saga tonu mai eiloa a Ieova ki a tatou taki tokotasi?
13, 14. Kaia e ‵tau ei o ‵talo atu tatou i taimi katoa?
15. Ne a mea e mafai o ‵tupu māfai ko sē fetaui ‵tou faifaiga mo tulaga o te Atua?
16, 17. Ke taku mai ne fakaakoakoga e uiga ki te auala e mafai ei o fesoasoani mai a te ‵talo faeloa i taimi katoa ke fakafesagai atu ki vāivāiga i te feitu faka-te-agaga.
18. Se a te loto talitonu e ‵tau o maua ne tavini a te Atua faitalia te ma‵sei o olotou mea ne fai?
19. Kaia e se ‵tau ei o fakaiku aka ne tatou me i ‵talo kolā e seai ne tali ki ei ne fakamaoniga o te sē fiafia o te Atua?
20, 21. (a) Kaia e ‵tau ei o ‵talo faeloa tatou i taimi katoa i “aso fakaoti” konei? (e) Ne a mea e maua ne tatou māfai e olo atu faeloa tatou ki te nofogaaliki o Ieova telā e iai i konā a tena alofa tauanoa?
[Ata i te itulau e 14]
Ne fai lēmū ne Neemia se ‵talo toetoe mai mua o faipati atu ki te tupu
[Ata i te itulau e 15]
Ne “ ‵talo eiloa Hana ki a Ieova i se taimi leva”
[Ata i te itulau e 16]
Ne ‵talo a Iesu i te po kātoa mai mua o filifili ne ia ana apositolo e toko 12
[Ata i te itulau e 18]
E uke ‵ki a avanoaga e mafai o maua ne tatou i aso takitasi ke ‵talo