Fakaasi Atu te Loto Pulea Ke Maua te Fakailoga!
“A tino ‵tele katoa i . . . te fakatau‵telega, e ola latou i te olaga fakataputapu.”—1 Kolinito 9:25.
KAFAI ko oti ne papatiso koe e pelā me se tokotasi o Molimau a Ieova, ne fakaasi atu ei ne koe i mua o tino katoa me ko loto fiafia koe ke kau atu ki se fakatau‵telega telā e maua i ei te fakailoga ko te ola se-gata-mai. Ne talia ei ke fai ne koe te loto o Ieova. A koi tuai o fai ‵tou tukuatuga ki a Ieova, ne fai ne te tokoukega o tatou a ‵fuliga ‵lasi ko te mea ke aogā kae talia foki ne te Atua a ‵tou tukuatuga. Ne tau‵tali atu tatou ki pati fakamalosi a te apositolo ko Paulo ki Kelisiano, penei: “E ‵tau o tiakina otou foitino mua, kolā e fai ne latou a koutou ke ola i otou olaga mua . . . E ‵tau mo koutou o ‵pei ki te foitino fou, telā ne faite i foliga o te Atua i te amiotonu mo te ‵malu.” (Efeso 4:22-24) I nisi tugāpati, a koi tuai o talia ne tatou ke fai te ‵tou tukuatuga ki te Atua, e ‵tau o ‵teke muamua atu tatou ki ‵tou olaga mua.
2 A nisi mea mautinoa o te foitino mua kolā e ‵tau o tiakina ne tino kolā e fakamoe‵moe ke fai mo fai ne Molimau a Ieova ko mea kolā e taku fakamasei ne te Muna a te Atua. Ne taku mai ne Paulo a nisi mea i tena tusi ki te kau Kolinito, penei: “A latou kolā e amio ma‵sei; io me kolā e tapuaki ki tupua, io me kolā e mulilua, io me kolā e amio fakasotoma, io me kolā e ‵faomea, io me kolā e kaiū, io me kolā e ko‵na sāle, io me kolā e fatufatu tino, io me kolā e ofa tulafono; e seai eiloa se tino o latou e talia ne ia te Atua ke fai mo olotou tupu.” Ne toe fai mai foki a ia me ne fai ne Kelisiano i aso mua a ‵fuliga ki olotou uiga, i ana pati penei: “E isi ne tino i a koutou ne amio penā.” E matea ne tatou i ei, ‘me ne amio latou penā, kae ko oti ne ‵fuli olotou uiga.’—1 Kolinito 6:9-11.
3 Ne fakaasi mai ne Paulo me kāti e manakogina foki ke fai a nisi ‵fuliga, me ne toe fai mai a ia, penei: “Au e saoloto o fai so se mea . . . kae se ko mea katoa e ‵lei.” (1 Kolinito 6:12) Tela la, e tokouke a tino i aso nei kolā e ma‵nako ke fai latou mo fai ne Molimau a Ieova, e lavea ne latou te tāua ke ‵teke atu ki mea kolā e saoloto ke fai ne latou kae e seai ne mea aogā e maua mai i ei. E mafai o fakamāumāu taimi a mea konei kae e fakalavelave atu foki ki te lotou taumafai o fai a mea kolā e sili atu i te tāua.
4 A te tukuatuga ki te Atua, se mea e fai mo te loto fiafia, e aunoa mo te fāmeo, e pelā me e aofia i ei a mea faiga‵ta e uke. E lotoma‵lie eiloa a Kelisiano papatiso ki pati a Paulo kolā ne fai mai tua o tena faiga mo fai se soko o Keliso, penei: “Ko tiaki ne au a mea katoa ona ko [Iesu], ko taku ne au a mea katoa konā ne kaiga ko se atafaia i te elo, ko te mea ke maua ne au a Keliso.” (Filipi 3:8) Ne fiafia eiloa a Paulo o ‵teke atu ki mea kolā e se aogā ko te mea ke tumau eiloa te talia ne ia o mea kolā e loto ki ei te Atua.
5 Ne fakaasi atu ne Paulo te loto pulea i tena telega i te fakatau‵telega faka-te-agaga kae ne mafai ei o fai fakamuli mai, penei: “Ko oti ne fai ne au te mea sili i te fakatau‵faiga, ko oti foki au ne tele i te fakatau‵telega loa, ko oti foki ne taofi ‵mau ne au te fakatuanaki. Kae nei, ko oti ne fakatakato mo oku a te foualiki o te amiotonu, telā ka tuku mai ki a au ne te Aliki telā ko te famasino fai mea tonu i te Aso tenā, kae se ki a au fua, kae pelā foki ki a latou katoa kolā e fakatali‵tali mo te alofa ki tona toe foki mai.” (2 Timoteo 4:7, 8) E mata, ka mafai o fai atu tatou penā i se aso? E mafai eiloa o fai penā māfai e fakatuanaki tatou o fakaasi atu te loto pulea a koi ‵tele tatou i te fakatau‵telega faka-Kelisiano tenei e aunoa mo te fakatamala ke oko eiloa ki te fakaotiga.
Te Loto Pulea ke Fai te Mea ‵Lei
6 A te pati Epelu mo te pati Eleni telā ne ‵fuli ki te “loto pulea” i te Tusi Tapu e fakauiga tonu ki se tino telā e maua ne ia o taofiofi ana manakoga. E fakaasi sāle atu i ei te manatu e uiga ki te ‵kalo keatea mai te faiga o te mea masei. Kae e mautinoa eiloa me e manakogina malosi a te loto pulea māfai e fakaaogā ‵tou foitino i te faiga o galuega ‵lei. A te manakoga masani o tino sē ‵lei katoatoa ko te faiga o te mea ‵se, tela la, e ‵tau o taumafai malosi tatou i feitu e lua. (Failauga 7:29; 8:11) E tiga eiloa e ‵kalo keatea tatou mai te faiga o mea ma‵sei, e ‵tau foki o fakamalosi tatou ke fai te mea ‵lei. E tonu, a te taofiofi o ‵tou manakoga ko te mea ke fai te mea ‵lei, ko te ‵toe auala ‵lei ke ‵kalo keatea mai te faiga o te mea masei.
7 E manino ‵lei, me e tāua ‵ki te loto pulea māfai e taumafai tatou ke fakataunu ‵tou tukuatuga ki te Atua. E ‵tau o ‵talo tatou e pelā mo Tavita: “Te Atua, faite se loto ‵ma i a au, kae tuku mai ki loto i a au se agaga fou mo te fakamaoni.” (Salamo 51:10) E mafai o mafaufau ‵loto tatou ki mea aogā e mafai o maua māfai e ‵teke atu ki amioga ma‵sei kolā e fakalogo‵mae mai i te feitu faka-te-foitino. Ke mafaufau ki ikuga sē ‵lei o te fakatamala o ‵teke atu ki mea konā: te masaki malosi, te ‵nofo mavae‵vae, io me ko te mate vave. Kae i te suā feitu, mafaufau ki mea ‵lei e uke kolā e māfua mai i te puke ‵mau ki te auala o te ola telā e fakaasi mai ne Ieova. Kae ko te ‵tonuga loa, e se ‵tau o puli i a tatou me i ‵tou loto ko te ‵toe mea faka‵se tino eiloa. (Ielemia 17:9) E ‵tau eiloa o loto ma‵losi tatou o ‵teke atu ki manakoga o te loto kolā e fakafoliki aka ei ne ia te tāua o te puke ‵mau ki tulaga o Ieova.
8 E iloa ne te tokoukega o tatou mai i mea ne ‵tupu, me e taumafai faeloa te foitino sē ‵lei katoatoa o fakavāivāi te loto finafinau. Mafaufau la ki te talaiatuga o te Malo. E fiafia a Ieova ki te loto finafinau o tino ke ‵kau atu ki te galuega fakaola tino tenei. (Salamo 110:3; Mataio 24:14) A te fakaakoakoga ke talai atu ki tino e se se mea faigofie ki te tokoukega o tatou. E manakogina i ei—kae kāti koi manakogina eiloa—te taofiofi o ‵tou manakoga, te “fakataputapu” i lō te talia fua ke fai a mea kolā e faigofie o fai.—1 Kolinito 9:16, 27; 1 Tesalonia 2:2.
“I Mea Katoa?”
9 A te fakamalosiga a te Tusi Tapu ke fakaasi atu te loto pulea [“i mea katoa” Tusi Paia, Samoa] e fakaasi mai i ei me e uke atu a mea e aofia i ei i lō te taofiofi fua o ‵tou kaitaua kae ‵kalo keatea mai amioga matagā. E mafai o mafau‵fau tatou me ko mafai o fakaasi atu ne tatou te loto pulea i feitu konei, kae kafai e penā loa, e mafai eiloa o fia‵fia tatou. Kae, e pefea la a nisi feitu o te olaga kolā e se iloa tonu me e ‵tau o fakaasi atu te loto pulea io me ikai? E pelā me se tala fakatusa, kāti e nofo atu se tino i se fenua maumea telā e uke a tupe e maua i ei. E mata, se mea masei ke ‵teke atu ki mea kolā e sōna māumāu a tupe i ei? Se mea ‵lei ke fakaakoako ne mātua olotou tama‵liki ke se ‵togi so se mea telā e lavea ne latou ona ko te mea e mafai o maua, e gali, kae e lava olotou tupe mo ‵togi. E tonu, ke magoi te vaegā akoakoga tenā, e ‵tau mo mātua o fakaasi atu ne latou se fakaakoakoga ‵lei.—Luka 10:38-42.
10 A te taumafai o ola e aunoa mo nisi mea e fai ei tatou ke ma‵losi i te faiga o ‵tou fakaikuga. E mafai o fakamalosi aka ei ‵tou loto fakafetai ki mea faka-te-foitino kolā ko maua ne tatou kae e mafai foki o momea aka ei ‵tou a‵lofa ki tino kolā e ola e aunoa mo nisi mea, ona ko te sē lava o olotou tupe, kae e se ona ko te mea e se ma‵nako latou ki ei. E tonu, a te ola i se olaga faigofie e se fetaui mo vaegā uiga lauiloa e pelā mo te “mafaufau ki tou ‵lei” io me ko te “e ‵tau eiloa o maua ne koe te ‵toe mea ‵lei.” E fakamalosi aka ne fakasalalauga fakapisinisi a te lalolagi a te manakoga ke maua fakavave te fiafia, kae e fai penā mō te ‵lei eiloa o te pisinisi. E mafai eiloa o taofi aka ne te tulaga tenei a ‵tou taumafaiga ke fakaasi atu te loto pulea. Ne taku fakamuli mai ne se mekesini mai i se fenua maumea o Eulopa, penei: “Kafai e manakogina te loto malosi ne tino kolā e ola i fenua ma‵tiva ke pule faka‵lei atu ki olotou manakoga sē aogā, e pefea la te tāua atu o te mea tenā ki tino kolā e ola i fenua mau‵mea i aso nei!”
11 Kafai e faigata ki a tatou ke lavea atu te ‵kese i te va o mea e ma‵nako tatou ki ei mo mea kolā e ‵tau eiloa o maua ne tatou, se mea ‵lei ke gasue‵sue tatou o fakamautinoa aka me e sē sōna fai ne tatou se mea e aunoa mo te mafaufau faka‵lei ki ei. E pelā me se mea e tasi, kafai e maua ne tatou te uiga ko te sōna fakamāumāu tupe, e mafai o fakaiku aka ne tatou ke mo a ma kaitalafu valevale ne tatou a mea io me kafai e fanatu o ‵togi a mea i te sitoa ke ave fua ne mū tupe. Masaua me ne fai mai a Paulo me i te olaga amio atua “e fai ne ia ke maumea te tino, manafai e loto malie eiloa a ia ki ana mea e i ona lima.” Ne toe fai mai a ia, penei: “Se a te ‵tou mea e aumai ki te lalolagi? E seai! Se a te mea e mafai ne tatou o ‵kave keatea mai te lalolagi? E seai! Tela la, kafai e maua ne o‵tou meakai mo gatu, ko lava eiloa tatou i ei.” (1 Timoteo 6:6-8) E a, e lotoma‵lie tatou ki mea ko maua ne tatou? A te ‵tou taumafai ke ola i se olaga faigofie, te ‵kalo keatea mai mea sē aogā kolā e fakamalosi aka ei a te kaimanako, e manakogina ei te loto malosi mo te loto pulea. Se akoakoga telā e tāua ‵ki eiloa ke tau‵tali ki ei.
12 A te kau atu foki ki fakatasiga faka-Kelisiano, tamā fono, mo fono ‵lasi e aofia foki i ei te fakaasiatuga o te loto pulea. E manakogina eiloa te uiga tenā ko te mea ke se mafau‵fau tatou ki nisi mea i te taimi o te polokalame. (Faataoto 1:5) E manakogina eiloa te loto pulea ko te mea ke se fakalavelave atu tatou ki nisi tino mai te musu‵musu atu ki tino i ‵tou tafa i lō te ‵saga katoatoa atu ki te failauga. A te ‵fuliga foki o ‵tou fakasologa ko te mea ke se talimuli tatou e manakogina foki i ei te loto pulea. E se gata i ei, e manakogina foki te loto pulea ke fakaavanoa a taimi ke fakatoka faka‵lei ei tatou ki fakatasiga kae ke fai foki ‵tou tusaga i ei.
13 A te fakaasiatuga o te loto pulea i mea fo‵liki e fakamalosi aka ei ‵tou loto ke fai penā i mea ‵lasi. (Luka 16:10) Tela la, se mea tāua ‵ki ke fakamalosi tatou o fai‵tau faeloa ki te Muna a te Atua mo tusi faka-te-Tusi Tapu, fai ‵tou sukesukega kae mafau‵fau ‵loto ki mea kolā e tauloto ne tatou! Se faiga poto foki ke taumafai tatou o ‵teke atu ki galuega ‵togi sē ‵lei, taugasoa, kilokiloga, mo uiga totino kolā e se ‵lei, io me ke ‵teke atu ki faifaiga kolā e fakamāumāu taimi i lō te fai o te galuega a te Atua! A te gasuesue malosi i te galuega a Ieova se puipuiga ‵lei mai mea kolā e mafai o ‵futi keatea ei tatou mai te palataiso faka-te-agaga o te fakapotopotoga a Ieova i te lalolagi kātoa.
Ke Matua ‵Lei te Mafaufau e Auala i te Loto Pulea
14 E se lavea atu te loto pulea i se pepe fatoā fanau mai. E fakamatala mai i se tamā pepa telā ne tusi ne tino ‵poto i uiga o tama‵liki, penei: “A te loto pulea e se se mea e maua fakafuasei io me se mea e maua fakavave. E manakogina eiloa ne pepe mo tama‵liki kolā ko kamata o sa‵sale te takitakiga mo te fesoasoani o mātua ke kamata o fakaakoako latou ki te fakaasiatuga o te loto pulea. . . . Mai te takitakiga a mātua, ka gasolo o maua ne te tamaliki a te loto pulea i te taimi e tupu aka ei a ia.” Ne fakaasi mai ne se sukesukega telā ne fai ki tama‵liki ko taki fa tausaga me i tama‵liki kolā ne fakaakoako ke fakaasi atu te loto pulea “ne ‵tupu aka ke fai mo fai ne talavou kolā e faigofie o talia a tulaga kese‵kese, e loto ‵toa kae fakatuagagina.” A latou kolā e seki kamata o tauloto ki te mea tenei “e masani sāle o se sologa i te nofo tokotasi, e mata itaita kae loto ‵fika. E loto vāivāi vave latou māfai ko fe‵paki mo fakalavelave kae ‵kalo keatea latou mai mea faiga‵ta.” A te ‵tonuga loa, e ‵tau mo se tamaliki o taumafai ke fakaasi atu te loto pulea ko te mea ke fai a ia mo fai se tino telā e matua ‵lei i te fakatokaga o tena olaga.
15 E ‵pau eiloa māfai e fia fai tatou mo fai ne Kelisiano kolā e ma‵tua ‵lei, e ‵tau o taumafai tatou ke fakaasi atu te loto pulea. A te fakatamala ke fai penā, e fakaasi mai i ei me koi fo‵liki tatou i te feitu faka-te-agaga. E fakamalosi mai te Tusi Tapu ki a tatou “ke mafau‵fau faka‵lei, . . . e pelā mo ne tino ko ma‵tua mafaufau.” (1 Kolinito 14:20) A te ‵tou fakamoemoega ko te taumafai “ke oko atu tatou katoa, ki te tasi o tatou i te ‵tou fakatuanaki mo te ‵tou poto e uiga ki te Tama a te Atua; ke fai foki tatou mo tino ko ma‵tua a mafaufau, ko te mea ke oko tatou ki te katoatoaga o te foitino kātoa o Keliso.” Kaia? Ko te mea ke “se toe mafai tatou o fai mo tama‵liki e peipei ne galu, io me agina foki ne matagi o akoakoga a tino fai togafiti, kolā e takitaki ‵se ne latou a tino i olotou togafiti ma‵sei e maua.” (Efeso 4:13, 14) E manino ‵lei i ei, me i te taumafai ke fakaasi atu te loto pulea e tāua ‵ki eiloa ki ‵tou malosi i te feitu faka-te-agaga.
Te Fakamalosiakaga o te Loto Pulea
16 Ke fakamalosi aka te loto pulea, e ma‵nako eiloa tatou ki te fesoasoani o te Atua, kae e mafai eiloa o maua ne tatou te fesoasoani tenā. E fakaasi mai ne te Muna a te Atua, telā e fai pelā me se kilo ‵ma pakipaki, a feitu kolā e ‵tau o fai ne tatou a ‵fuliga ki ei, kae e tuku mai i ei a pati fakatonutonu ki te auala ke fai ei penā. (Iakopo 1:22-25) E loto fia‵fia foki te kautaina a‵lofa ke fesoasoani mai ki a tatou. E fakaasi mai foki ne toeaina Kelisiano a te loto malamalama i te tukumaiga o fesoasoani totino. E tuku mai faeloa ne Ieova tena agaga tapu māfai e fakamolemole atu tatou ki ei e auala i te ‵talo. (Luka 11:13; Loma 8:26) Tela la, ke na fakaaogā eiloa ne tatou mo te fia‵fia a fakatokaga konei. E mafai o fesoasoani mai a manatu fesoasoani i te pokisi i te itulau e 31.
17 Ko oko eiloa i te fakamafanafana mai ke iloa atu me e fakatāua ne Ieova a ‵tou taumafaiga ke fakafiafia atu ki a ia! E ‵tau o fakamalosi aka tatou ne te mea tenei ke tumau i te kausaki o fakaasi atu faeloa te loto pulea. Faitalia te uke o taimi e taka‵vale ei tatou, e se ‵tau eiloa o ‵fiu vave tatou i ‵tou taumafaiga. “Faitalia me e pefea te uke o taimi e puapuaga ei te tagata amiotonu, kae e toe fakaolagina eiloa a ia.” (Faataoto 24:16) I taimi takitasi e manumalo ei tatou, e ‵tau o maua ne tatou te fiafia. E mafai foki o tali‵tonu tatou me e fiafia mai eiloa a Ieova. Ne fai mai se Molimau e tokotasi me koi tuai o tuku atu tena olaga ki a Ieova, ne manumalo faeloa a ia i ana taumafaiga ke ‵teke atu ki te ‵pusi i se vaiaso e tasi, kae ne ‵togi ne ia se mea aogā mō ia ki tupe kolā ne maua ne ia mai te fakaasiatuga o te loto pulea ke se ‵togi a sikaleti.
18 E sili atu i mea katoa, e ‵tau o masaua ne tatou me e aofia i te loto pulea a te mafaufau mo lagonaga. E mafai o lavea ne tatou te mea tenei mai i pati a Iesu konei: “So se tino e onoono atu ki se fafine kae manako ki ei tena loto, ko mulilua a ia i te loto.” (Mataio 5:28; Iakopo 1:14, 15) A te tino telā e faigofie ki a ia ke pule faka‵lei atu ki tena mafaufau mo ana lagonaga e faigofie foki ke pule faka‵lei atu ki ana manakoga katoa. Tela la, ke na fakamalosi aka ne tatou ‵tou fakaikuga ke ‵kalo keatea mai te faiga o mea ma‵sei mo te mafaufau foki ki ei. Kafai ko kamata o ‵sae aka a mafaufauga ma‵sei, ke na ‵teke fakavave atu ki ei. E mafai eiloa o ‵kalo keatea tatou mai fakaosoosoga māfai e ‵kilo tonu atu tatou ki a Iesu fakatasi mo te faiga o ‵talo. (1 Timoteo 6:11; 2 Timoteo 2:22; Epelu 4:15, 16) Kafai e fai ne tatou te ‵toe mea ‵lei, e tau‵tali atu eiloa tatou ki pati fakatonutonu i te Salamo 55:22: “Tuku atu ki te Aliki [ko Ieova] a mea e manavase koe ki ei, me ka fesoasoani a ia ki a koe. E se tiaki lele eiloa ne ia a tino fakamaoni ke taka‵vale.”
E Masaua ne Koe?
• Ne a auala e lua e ‵tau ei o fakaasi atu ne tatou te loto pulea?
• Se a te uiga ke fakaasi atu te loto pulea “i mea katoa”?
• Ne a manatu fesoasoani aogā mō te fakamalosiakaga o te loto pulea ne tāua malosi ki a koe i te faiga o ‵tou sukesukega?
• E kamata i fea te fakaasiatuga o te loto pulea?
[Fesili mo te Sukesukega]
1. E ‵tusa mo te Efeso 4:22-24, ne talia pefea ne te fia miliona o tino a Ieova?
2, 3. E fakaasi mai pefea ne te 1 Kolinito 6:9-12 me e lua a vaegā ‵fuliga e ‵tau o fai ko te mea ke talia ei tatou ne Ieova?
4. Ne a pati a Paulo e lotoma‵lie ki ei a Kelisiano tukugina atu?
5. Se a te vaegā fakatau‵telega ne fakaoti faka‵lei ne Paulo, kae e mafai pefea o fai tatou penā?
6. Se a te loto pulea, kae ne a auala e lua e ‵tau ei o fakaasi atu ne tatou te mea tenā?
7. (a) Se a te mea e ‵tau o ‵talo atu tatou ki ei, e pelā mo Tavita? (e) Ne a mea e ‵tau o mafaufau ‵loto tatou ki ei kolā ka fesoasoani mai ke fakaasi atu te loto pulea i se auala lasi?
8. Ne a mea ‵tonu ne tauloto ne tatou mai mea ne ‵tupu? Ke fakamatala mai.
9, 10. Ne a mea e aofia i te fakaasi atu o te loto pulea “i mea katoa”?
11. Kaia e aogā ei ke taumafai o ola e aunoa mo nisi mea, kae kaia e faigata ei te mea tenei?
12, 13. (a) I auala fea e aofia i ei te loto pulea i fakatasiga faka-Kelisiano? (e) Ne a nisi feitu kolā e ‵tau ei o fakamalosi aka ne tatou te loto pulea?
14. (a) E ‵tau o akoako pefea a tama‵liki ke fakaasi atu te loto pulea? (e) Ne a mea aogā e mafai o maua māfai e tau‵loto a tama‵liki ki vaegā akoakoga penā a koi fo‵liki latou?
15. Se a te mea e fakaasi mai ne te fakatamala o fakaasi atu te loto pulea, telā e ‵kese mo te fakamoemoega telā e maua i te Tusi Tapu?
16. E tuku mai pefea ne Ieova a te fesoasoani?
17. Se a te fakamalosiga e tuku mai i te Faataoto 24:16 ki a tatou?
18. (a) Ne a mea e aofia i ‵tou taumafaiga ke fakaasi atu te loto pulea? (e) Se a te fakatalitonuga telā e tuku mai ne Ieova?
[Pokisi/Ata i te itulau e 31]
Auala ke Fakamalosi Aka ei te Loto Pulea
• Ke fakaasi atu i tamā mea fo‵liki
• Ke mafau‵fau loto ki mea aogā ka maua mai i ei i aso nei mo aso mai mua
• Ke sui a mea kolā e fakatapu ne te Atua ki mea kolā e fakamalosi mai ne ia ke fai
• Ke ‵teke fakavave atu ki manatu sē ‵lei
• Ke faka‵fonu tou mafaufau ki manatu fakamalosi loto i te feitu faka-te-agaga
• Ke talia te fesoasoani telā e mafai o tuku mai ne ‵tou taina Kelisiano ma‵tua
• Ke ‵kalo keatea te gutugutulua
• Ke ‵talo atu mō te fesoasoani o te Atua i taimi o tofotofoga
[Ata i te itulau e 29]
E fakamalosi tatou ne te loto pulea ke fai a mea ‵lei