E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Iosua
I TE 1473 T.L.M. i te ‵nofoatuga a te kau Isalaelu i te koga laugatasi o Moapi, kāti ne fia‵fia malosi latou i te faiatuga o pati konei: “Fakatoka ne meakai ma koutou, me i a koutou ka ma‵laga atu i aso e tolu ki te suā feitu o te Vaitafe o Iolitana o puke te fenua telā ka tuku atu ne te Aliki te otou Atua mō koutou.” (Iosua 1:11) Ko pili fua o oti atu te lotou olaga maumausolo i te vao i tausaga e 40.
I se luasefulu tupu tausaga mai tua ifo i ei, ne tu atu a te takitaki ko Iosua i te kogaloto o Kanana kae fai atu ki toeaina o Isalaelu: “Ko oti ne tuku atu ne au ke fai mo tofi o matakāiga kese‵kese o Isalaelu a te laukele o malo kolā koi ‵toe mai, pelā foki a laukele o malo kolā ko oti ne fakatakavale ne au, e kamata mai i te Vaitafe o Iolitana i te saegala, ke oko ki te Tai Metitilani i te togala. Ka fai ne te Aliki te otou Atua a latou ke tele ki tua, kae ka afuli ne ia latou keatea i te taimi e olo atu ei koutou ki mua. Ka puke eiloa mō koutou te lotou fenua e pelā eiloa mo te tautoga a te Aliki te otou Atua ki a koutou.”—Iosua 23:4, 5.
A te tusi ko Iosua, telā ne tusi ne Iosua i te 1450 T.L.M., se tusi fakafiafia loto telā e fakamatala mai i ei a tala fakasolopito o mea kolā ne ‵tupu i tausaga e 22 konā. Me ko ‵tu atu tatou i tafa o te lalolagi fou, e ‵pau eiloa a ‵tou tulaga mo tino Isalaelu kolā ne fakatoka o puke ne latou te Fenua o te Folafolaga. Ke na mafau‵fau faka‵lei nei tatou mo te loto fia‵fia ki te tusi ko Iosua.—Epelu 4:12.
KI “TE KOGĀ KOGA LAUGATASI I TAFA O IELIKO”
Ma‵faga o tauliaga ‵mafa ne maua ne Iosua i te taimi ne fai atu ei a Ieova: “A taku tavini ko Mose ko mate. Fakatoka nei koutou o olo atu ki te suā feitu o te Vaitafe o Iolitana, ki te fenua telā ka tuku atu ne au mō koutou”! (Iosua 1:2) Ne ‵tau o ‵taki atu ne Iosua se atufenua o tino e lau i miliona ki te Fenua o te Folafolaga. Ke fakatoka mō te mea tenā, ne uga ne ia a sipai e tokolua ki Ieliko—ko te fa‵kai telā ka fakatakavale muamua ne latou. I te fa‵kai tenā e nofo i ei a Lahapa, te fafine talitagata, telā ko oti ne logo i tala o galuega ma‵losi ne fai ne Ieova mō ana tino. Ne puipui kae fesoasoani atu a ia ki sipai konā kae ne maua ne ia se fakamaoniga me ka fakasao a ia.
I te ‵fokiatuga o sipai konā, ne toka ei a Iosua mo ana tino o olo atu ki te suā feitu o te Iolitana. E ui eiloa ne ‵fonu maligiligi te vaitafe, ne seki fakalavelave atu te mea tenā ki a latou me ne taofi aka ne Ieova te feitu ki luga o te vai e pelā me se ‵pui kae faka‵tafe atu a te vai i te feitu ki lalo ki loto i te Tai Mate. I te okoatuga ki te suā feitu o te Iolitana, ne faka‵tu ne te kau Isalaelu olotou faleie i Kilikala, i tafa o Ieliko. I te fa o aso mai tua, i te fakaafiafi o te po 14 o Apipa, ne fakamanatu ei ne latou te Paseka i te kogā koga laugatasi o Ieliko. (Iosua 5:10) I te suā aso, ne kamata ei o ‵kai latou ki meakai o te fenua kae ne gata atu i ei te lotou ‵kai ki te manai. I te vaitaimi tenei, ne pilitome ei ne Iosua a tāgata katoa kolā ne fa‵nau i te vao.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
2:4, 5—Kaia ne fakaloiloi ei ne Lahapa a tāgata a te tupu kolā ne olo atu o ‵sala a sipai? Ne puipui ne Lahapa a sipai konā faitalia te fakamataku o te mea tenā ki a ia me ne talitonu a ia ki a Ieova. Tela la, e seki ‵tau o fakaasi atu ne ia a te koga ne ‵nofo i ei a sipai konā ki tino kolā ne taumafai o tamate a tino o te Atua. (Mataio 7:6; 21:23-27; Ioane 7:3-10) Telā la, a Lahapa ne “takuamiotonugina . . . i ana galuega,” e aofia i ei ko te takitaki ‵se ne ia a tino faigaluega a te tupu.—Iakopo 2:24-26.
5:14, 15—Ko oi “te takitaki o te kautau a te Aliki”? A te takitaki io me ko te pelenise telā ne fakamalosi atu ki a Iosua i te taimi ne kamata ei te pukega o te Fenua o te Folafolaga kāti ko “te Muna” eiloa—ko Iesu Keliso a koi tuai o liu tino a ia. (Ioane 1:1; Tanielu 10:13) Ma‵faga o fakamalosiga gali ke iloa ne tatou me e ‵kau fakatasi a Iesu Keliso mo tino o te Atua i aso nei i te lotou taua atu i te taua faka-te-agaga!
Akoakoga mō Tatou:
1:7-9. A te faitau faeloa ki te Tusi Tapu i aso katoa, te mafaufau ‵loto ki pati i ei mo te fakagaluegāga o mea e tauloto ne tatou mai ei, e tāua ‵ki ki ‵tou taumafaiga i te feitu faka-te-agaga.
1:11. Ne fai atu a Iosua ki tino ke fakatoka olotou mea mō olotou tausi kae ke mo a ma fakatali‵tali mo te paie ke tuku mai ne te Atua a mea konā. A pati a Iesu ke sē manavase ki mea o te olaga, fakatasi mo tena folafolaga me “ka fakaopoopogina atu a mea katoa konā ki a koutou,” e se fakauiga i ei me e se ‵tau eiloa o gasuesue tatou o ‵sala a mea e ola ei tatou.—Mataio 6:25, 33.
2:4-13. I tena logoga i tala o mea fakaofoofogia a Ieova ne fai mo te fakamataku o te taimi ko ola ei a ia, ne fakaiku aka ne Lahapa ke ‵lago atu ki tino tapuaki a Ieova. Kafai ko tai leva ne sukesuke koe ki te Tusi Tapu kae ko iloa ne koe me ko ‵nofo atu nei tatou i “aso fakaoti,” e a, ka fai ne koe sau fakaikuga ke tavini atu ki te Atua?—2 Timoteo 3:1.
3:15. Ona ko te ‵lei o te lipoti a sipai kolā ne uga atu ki Ieliko, ne gasuesue fakavave a Iosua kae ne seki faka‵tali ke tai ‵noga ifo te tafe o te vaitafe ko te Iolitana. Kafai e ‵tau o fai ne koe se mea telā e aofia i ei te tapuakiga tonu, e ‵tau o gasuesue fakavave i lō te faka‵tali ke tai ‵lei aka te tulaga o mea konā.
4:4-8, 20-24. A fatu ‵lasi e 12 kolā ne puke mai mai loto i te vaitafe ko te Iolitana ne fai mo fai se fakamasauaga ki tino Isalaelu. A faifaiga a Ieova o faka‵sao ana tino mai olotou fili i aso nei e fai mo fai se fakamasauaga me fakatasi atu faeloa a ia ki a latou.
NE FAKA‵SOKO ATU TE TAUA
A mataloa o te fa‵kai o Ieliko ne “‵pono katoa kae tausi faka‵lei . . . , e seai se tino e mafai o ulu ki loto, seai foki se tino e mafai o ulu ki tua.” (Iosua 6:1) Ka fakatakavale pefea te fa‵kai tenā? Ne tuku atu ne Ieova ki a Iosua a mea kolā e tau o fai. Fakamuli ifo, ne ma‵lepe ana ‵pui kae ne fakaseai i ei te fa‵kai. Ko Lahapa fua mo tena kāiga ne ‵sao.
A te suā taua ne fai i te fa‵kai o te tupu ko Ai. Ne lipoti mai ne sipai kolā ne uga atu ki ei me e se tokouke a tino i te fa‵kai tenā, tela la, e se manakogina a tino e tokouke ke taua atu ki ei. Kae e ‵tusa mo te 3,000 sotia kolā ne uga atu ke taua ki te fa‵kai tenā, ne ma‵taku kae afuli keatea latou ne tāgata Ai. Se a te pogai? Ne seki kau atu a Ieova ki tino Isalaelu. Ne agasala a Akana mai i te matakāiga o Iuta i te taimi ne fakatakavale ei a Ieliko. Mai tua o te faka‵tonuga o te fakalavelave tenā, ne toe foki atu ei a Iosua ki Ai. Me ne fakatakavale muamua ne latou a tino Isalaelu, ne fia taua atu eiloa te tupu o Ai ki a latou. Kae ne fakasēaogā ne Iosua a te loto tali‵tonu o tāgata Ai ki a latou eiloa kae fakatakavale ei ne Iosua te fa‵kai tenā.
A Kipeona se ‘fa‵kai lasi—e lasi atu i Ai, kae ko ana tāgata ne tino ‵lasi.’ (Iosua 10:2) I te logoga o tāgata Kipeona me ne fakatakavale ne Isalaelu a Ieliko mo Ai, ne taumafai latou o fakaloiloi a Iosua ko te mea ke fai se lotou feagaiga fakataugasoa mo latou. Ne ‵kilo atu a fenua i olotou tafa ki te mea tenā e pelā me se mea fakamataku ki a latou. Ne ‵kau fakatasi a tupu e tokolima o latou o taua atu ki Kipeona. Ne faka‵sao ne Isalaelu a tino Kipeona kae fakatakavale ne latou a fili katoa konā. E aofia i nisi taua a Isalaelu mai lalo i te takitakiga a Iosua ko fa‵kai ki saute mo te togala, e pelā foki mo te fakatakavalega o tupu kolā ne ‵kau fakatasi ki matū. E ‵tusa mo te toko 31 a tupu i te feitu ki togala o te Iolitana ne fakatakavalegina.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
10:13—Ne mafai pefea o tupu se mea fakaofoofogia penā? “E isi se mea e faigata i te Aliki,” te Mafuaga o te lagi mo te lalolagi? (Kenese 18:14) Kafai e loto a ia ki ei, e mafai o ‵fuli ne Ieova te tamilosaga o te lalolagi ko te mea ke sē gasue‵sue a te la mo te masina māfai e kilo atu ki ei mai te lalolagi. Io me e mafai o fakatumau eiloa ne ia a tamilosaga a te lalolagi mo te masina kae faka‵piko fua ne ia a kavei o te la mo te masina i se auala telā ka fakatumau ei te lā maina atu ki te lalolagi. Faitalia me se a te mea ne tupu, “e seai eiloa se aso penā mai ana mua, e seai foki se aso penā talu mai te aso tenā” i tala fakasolopito o tino.—Iosua 10:14.
10:13—Se a te tusi a Iasela? E fakaasi mai foki a te tusi tenā i te 2 Samuelu 1:18 i te Tusi Paia, Samoa, e uiga loa ki se fakalagi e fakaigoa ki “Te Kausana”—se pese fanoanoa e uiga ki te tupu o Isalaelu ko Saulo mo tena tama ko Ionatana. Kāti a te tusi tenā se tusi o pese mo fakalagi e uiga ki tala fakasolopito kolā ne lauiloa malosi i tino Epelu.
Akoakoga mō Tatou:
6:26; 9:22, 23. Ne fakataunu te fakamalaiaga telā ne folafola atu ne Iosua i te fakaseaiga o Ieliko i se 500 tausaga mai tua ifo i ei. (1 Tupu 16:34) Ne fakataunu foki a te fakamalaiaga a Noa ki tena mokopuna ko Kanana i te taimi ne fai ei a tino Kipeona e pelā me ne pologa. (Kenese 9:25, 26) E ‵tonu faeloa a muna a Ieova.
7:20-25. Kāti e manatu mā‵mā a nisi tino ki te mea a Akana ne fai, kae fakamasako mai me e seki logo‵mae i ei a nisi tino. Kāti ka ‵pau foki te lotou kilokiloga ki te kaisoa ki tamā mea mo nisi tamā amioga sē ‵lei kolā e se fetaui mo tulafono a te Tusi Tapu. E ‵tau foki mo tatou o fakaakoako ki a Iosua telā ne tu ‵mautakitaki i te ‵teke atu ki te solitulafono io me ko amioga matagā.
9:15, 26, 27. E ‵tau o mafau‵fau ‵mafa tatou ki ‵tou fakaikuga e fai kae tausi ki ei.
KO FAI NE IOSUA TENA TOE TIUTE ‵MAFA FAKAOTI
Ko matua ‵ki a ia—kāti ko tai katoa tena 90—kae ne kamata o vaevae ne Iosua a te laukele. Se matugā galuega lasi ‵ki eiloa! Ko oti ne maua ne Leupena mo Kato mo te āfa o te matakāiga o Manase a olotou vaega i te feitu ki te saegala o te Iolitana. Kae ko te toega o matakāiga katoa ne tuku atu olotou vaega i te feitu ki togala mai te faiga o te vili.
Ne fakatu aka te faleie tapu i Sailo i te kogā laukele o Efalaima. Ne tuku atu ki a Kalepo te fakai ko Hepelona kae ko Iosua ko Timenata Sela. Ne tuku atu ki te kau Levi a fa‵kai e 48, e aofia i ei ko fa‵kai faka‵lafi e 6. I te lotou auala o foki atu ki olotou laukele i te feitu ki saegala o te Iolitana, ne fakatu aka ne tāgata ‵mafi a Leupena, Kato mo te āfa o te matakāiga o Manase se fatafaitaulaga telā e “lasi kae gali.” (Iosua 22:10) Ne ‵kilo atu a matakāiga i te feitu ki togala o te Iolitana ki te mea tenei e pelā me se faifaiga fakaaposetasi, kae toeitiiti ko ‵tupu i ei a taua i va o matakāiga katoa, kae ne fakaseai atu ei te tatino ona ko fesokotakiga ‵lei kolā ne fai.
Mai tua malie o te nofoga a Iosua i Timenata Sela, ne fakamaopoopo mai ne ia a tino fakamatua‵tua o te fenua, ko ulu o kāiga, famasino mo ofisa o Isalaelu kae fakamalosi atu ki a latou ke loto ‵toa kae ke tumau i te fakamaoni ki a Ieova. Fakamuli ifo ne fakamaopoopo ne Iosua a matakāiga katoa o Isalaelu i Sekema. I konā ne toe fakamatalatala atu ei ne ia a faifaiga a Ieova ne fai mai te taimi o Apelaamo o vau ki mua, kae ne toe fakamalosi atu foki a ia ki a latou ke “fakaava ki te Aliki kae tavini atu ki a ia mo te fakamaoni.” Ne fakamalosi atu i ei ki tino ke fai atu penei: “Ka tavini matou ki te Aliki te motou Atua. Ka faka‵logo eiloa matou ki ana fakatonuga.” (Iosua 24:14, 15, 24) I te otiga o mea konei, ne mate ei a Iosua kae ko 110 ana tausaga.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
13:1—E mata, e se fepaki a te faifaiga tenei mo te mea telā e fakaasi mai i te Iosua 11:23? Ikai, me e aofia i te pukega o te Fenua o te Folafolaga a vaega e lua: muamua la, ko te fakatakavalega o tupu e 31 o te fenua ko Kanana telā ne fakaseai ei te lotou malosi o taua atu; a ko te lua, ko te pukega o te fenua kātoa e auala i matakāiga mo tino taki tokotasi. (Iosua 17:14-18; 18:3) E ui eiloa ne seki mafai ne tino Isalaelu o ‵tuli katoatoa keatea a tino Kanana mai te fenua, ne seki fakamataku eiloa te tulaga o tino kolā ne ‵toe mai ki te tausiga o te filemu i Isalaelu. (Iosua 16:10; 17:12) E fai mai te Iosua 21:44: “Ne aumai ne te Aliki te filemu i luga i te fenua katoa.”
24:2—E mata, a te tamana o Apelaamo, ko Tala, ne tapuaki atu ki tupua? Muamua la, ne seki tapuaki atu a Tala ki a Ieova te Atua. Kāti ne tapuaki atu a ia ki te atua o te masina ko Sini—se atua lauiloa i Ulo. E ‵tusa mo tu mo tala mua a te kau Iutaia, kāti a Tala se tino faite tupua foki. Kae i te taimi ne tiakina ei ne Apelaamo a Ulo ona ko te fakatonuga a te Atua ne olo fakatasi ei laua ki Halana.—Kenese 11:31.
Akoakoga mō Tatou:
14:10-13. E tiga eiloa ko 85 ana tausaga, ne fakamolemole atu a Kalepo ke tuku atu ki a ia te galuega faigata ko te ‵tuliga keatea a tino mai te kogā fenua ko Hepelona. Ne ‵nofo atu i ei a tino Anaki—ne tāgata ‵lasi ‵ki. Mai te fesoasoani o Ieova, ne manumalo eiloa te sotia toa kae masani tenei, kae ne fai ei a Hepelona e pelā me se fa‵kai faka‵lafi. (Iosua 15:13-19; 21:11-13) E fakamalosi mai te fakaakoakoga a Kalepo ke sē ‵kalo keatea tatou mai tofiga faigata faka-te-agaga kolā ko tuku mai ki a tatou.
22:9-12, 21-33. E ‵tau o fakaeteete ke mo a ma fai ne tatou ne fakaikuga ‵se e uiga ki lagonaga o nisi tino.
‘Ne Taunu Ana Tautoga Katoa’
I te taimi ko matua ‵ki ei a ia, ne fai atu a Iosua ki tāgata fakamatuatua o Isalaelu: “A tautoga katoa a ia [Ieova] ne fai, ko oti katoa ne fakataunu; e seai se mea e seki fakataunu.” (Iosua 23:14) Ne fakatalitonu faka‵lei mai a te mea tenei ne te tala e uiga ki a Iosua!
“Me i mea katoa kolā ne tusi i te Tusi, ne tusi ke akoako ei tatou,” ko pati a te apositolo ko Paulo, “ko te mea ke maua ne tatou a te fakamoemoega e alatu i te kufaki, mo te fakamalosiga e alatu i te Tusi.” (Loma 15:4) E mautinoa eiloa i a tatou me ka fakataunu eiloa a ‵tou fakamoemoega e uiga ki folafolaga a te Atua. E seai eiloa se folafolaga ka sē fakataunu; ka fakataunu katoa a mea konā.
[Mape i te itulau e 22]
(Ke maua a fakamatalaga katoatoa, ke onoono ki te tusi)
Te kogā fenua telā ne fakatakavale ne Iosua i te taimi ne fai ei mo takitaki
PASANA
KILEATA
ARABAH
NEGEB
Te Vaitafe ko te Iolitana
Te Vaitafe o Iapoka
Te Vaitafe o Alinona
Te Tai ‵Mate
Hasola
Matoni
Lasalona
Ekelona
Hefa
Toa
Afeka
Mekito
Ketesa
Tanaka
Iokeneamo
Kesela
Tilesa
Tapua
Maketa
Ialamuta
Lipina
Lakisa
Peteli
Ai
Atulama
Kilikala
Ieliko
Ielusalema
Hepelona
Tipeli
Alata
Similona
[Ata i te itulau e 21]
E iloa ne koe te pogai ne takuamiotonugina ei te fafine talitāgata ko Lahapa?
[Ata i te itulau e 22]
Ne fakamalosi atu a Iosua ki tino Isalaelu ke “fakaava io me ma‵taku ki te Aliki kae tavini atu ki a ia”