Ke sē Toe Ola mō Tatou Eiloa
“Ne mate [a Keliso] mō tino katoa, ko te mea ko tino kolā e ola ke sē ola mō latou.”—2 Kolinito 5:15.
1, 2. Se a te fakatonuga i te Tusi Tapu ne fakamalosi atu ki soko o Iesu i te senitenali muamua ke manumalo i te manatu fakapito?
KO TE ‵toe po eiloa tenei o Iesu i te lalolagi. I ne nāi itula fua, kae ka tuku atu ne ia tena ola mō tino katoa kolā e fakatuanaki ki a ia. I te po tenā, ne fai atu ne Iesu ki ana apositolo fakamaoni a mea tāua e uke ‵ki. E aofia i ei ko te fakatonuga e uiga ki te uiga telā ka fakamailoga ki ei ana soko. “E avatu ne au ki a koutou te poloakiga fou,” ana muna, “ke fakatau a‵lofa koutou. E pelā mo au e alofa ki a koutou; tela la, e ‵tau mo koutou o fakatau a‵lofa. Tenā te mea e iloa ei ne tino katoa ko oku soko koutou, manafai e fakatau a‵lofa koutou!”—Ioane 13:34, 35.
2 E ‵tau o fakatau fakaasi atu ne Kelisiano ‵tonu a te alofa faivasaga kae ke fakamuamua faeloa ne latou a manakoga o olotou taina tali‵tonu i lō olotou manakoga. E se ‵tau o ita latou ma ‘tuku atu olotou ola e sui ei a ola o olotou taugasoa.’ (Ioane 15:13) Ne ‵saga atu pefea a Kelisiano i aso mua ki te fakatonuga tenei? I tena tusi lauiloa ko te Apology, ne tusi mai te tino tusitala ko Tertullian i te lua senitenali a pati a tino e uiga ki Kelisiano: ‘Kilo atu ki te lotou fakatau a‵lofa; mo te lotou toka o ‵mate mō nisi tino o latou.’
3, 4. (a) Kaia e ‵tau ei o ‵teke atu tatou ki te manatu fakapito? (e) Ne a mea ka sau‵tala tatou ki ei i te mataupu tenei?
3 E ‵tau foki mo tatou o “fesoasoani o fakatauamo fakatasi otou amoga; kafai e fai ne koutou penā, ko tausi ne koutou a te tulafono a Keliso.” (Kalatia 6:2) Kae ko te manatu fakapito ko te ‵toe fakalavelave lasi eiloa e tasi e fai ei ke sē faka‵logo tatou ki te tulafono a Keliso mo te sē ‘a‵lofa ki a Ieova te Atua mo ‵tou loto kātoa, ‵tou agaga kātoa, mo ‵tou mafaufau kātoa mo te alofa ki ‵tou tuakoi e pelā eiloa mo te ‵tou a‵lofa ki a tatou eiloa.’ (Mataio 22:37-39) Ona ko te ‵tou tulaga sē ‵lei katoatoa, e masani o ‵kilo ifo faeloa tatou ki a tatou eiloa. E fakaopoopo atu ki ei, ko fakalavelave o te olaga i aso takitasi, ko te olaga fakatau‵fai i te akoga mo te koga galue, mo te taumafaiga ke maua a mea e tausi ei te ola, kae e gasolo aka faeloa o lasi te uiga tenei. E se gasolo ifo ki lalo te tulaga tenei o te manatu fakapito. Ne polopoloki mai te apositolo ko Paulo: “I aso fakaoti. Ko tino ka ma‵natu fakapito.”—2 Timoteo 3:1, 2.
4 I te fakaotiga o tena galuega i te lalolagi, ne tuku atu ne Iesu ki ana soko a auala e tolu e mafai ei o fesoasoani atu ke manumalo latou i te manatu fakapito. Ne a la mea konā, kae maua pefea ne tatou a mea aogā mai i ana akoakoga?
Se Faka‵leiga Mautinoa!
5. I te talaiatuga i te feitu ki mātū o Kalilaia, se a te mea ne fakaasi atu ne Iesu ki ana soko, kae kaia ne fakapoi atu ei te mea tenā ki a latou?
5 Ne talai atu eiloa a Iesu i tafa o Kaisaleia Filipi i te feitu ki mātū o Kalilaia. A te koga gali kae filemu tenei, kāti ne foliga mai pelā me se koga gali ke malōlō i ei i lō te mafaufau ki te fakaseaiga ou manakoga totino. Kae i tena nofoatuga i konā, ne fakaasi atu ne Iesu ki ana soko me “e ‵tau eiloa mo ia o fano ki Ielusalema, kae e puapuagā foki a ia i mea e uke mai toeaina, mai faitaulaga sili, mo faiakoga o te Tulafono. E tuku atu foki ke tamate, ka ko te tolu o aso e toetu mai.” (Mataio 16:21) Kāti ne ‵poi masei ana soko i te fakaasiga tenā, me ne fakamoe‵moe eiloa latou i te taimi tenā ke fakatu aka ne te lotou Takitaki a tena Malo i te lalolagi!—Luka 19:11; Galuega 1:6.
6. Kaia ne ita malosi atu ei a Iesu ki a Petelu?
6 I te taimi eiloa tenā ne fakatafa ei ne Petelu a Iesu keatea kae fai atu: “Te Aliki, ke alofa atu a te Atua ki a koe, ke mo a e oko ki a koe a mea konā!” Se a te tali a Iesu? “Ne mafuli ake a Iesu kae fai atu ki a Petelu, ‘Satani, fano keatea mai i a au. A toku ala ko ‵pono ne koe, ka ko ou mafaufauga, e se ne mafaufauga faka te Atua, kae ne mafaufauga faka te foitino!’ ” Ko oko loa i te ‵kese o kilokiloga e lua konei! Ne talia katoatoa ne Iesu ke fai ne ia te mea faigata ne tuku atu ne te Atua ki a ia—se mea telā ka iku atu ei ki tena mate i luga i te sataulo i nāi masina mai tua ifo i ei. Ne fakamalosi atu a Petelu ke fai ne ia se mea telā e se logo‵mae a ia i ei. “Ke alofa atu a te Atua ki a koe,” ko ana pati. E mautinoa eiloa me ne seki ma‵sei a lagonaga o Petelu. Kae ne ita a Iesu ki a ia me ne talia ne Petelu a fakamalosiga a Satani i te taimi tenā. Ne seki maua ne Petelu a “mafaufauga faka te Atua, kae ne mafaufauga faka te foitino!”—Mataio 16:22, 23.
7. E pelā mo te mea e fakaasi mai i te Mataio 16:24, ne a auala ne fakaasi mai ne Iesu ke tau‵tali ki ei ana soko?
7 E mafai foki o lagona ne tatou a pati a Petelu ki a Iesu i aso nei. E fakamalosi sāle mai te lalolagi ke ‘a‵lofa a tino ki a latou eiloa’ io me ke ‘sa‵sale atu i se auala faigofie.’ I te suā feitu, ne fakamalosi aka ne Iesu se kilokiloga telā ne ‵kese ‵ki. Ne fai atu a ia ki ana soko: “So se tino e tautali mai i a au, ke sē mafaufau ki a ia eiloa, kae ke amo tena sataulo, ko tautali mai ei i a au.” (Mataio 16:24) “A pati konei e se se ‵kamiga ki tino mai tua ke fai pelā me ne soko,” ko pati i The New Interpreter’s Bible, “kae se ‵kamiga ki tino kolā ko oti ne fai pelā me ne soko ke iloa ne latou te uiga o te fai mo fai ne soko o Keliso.” A auala e tolu kolā ne faka‵mafa mai ne Iesu i te tusi siki tenei, e ‵tau o faka‵logo ki ei a tino tali‵tonu. Ke na mafau‵fau faka‵lei nei tatou ki auala takitasi konā.
8. Fakamatala mai te uiga o te sē mafaufau ifo ki a tatou eiloa.
8 Muamua la, e se ‵tau o mafau‵fau tatou ki a tatou eiloa. A te pati Eleni telā e fakaaogā i konei e fakauiga eiloa ki te lotomalie o ‵teke atu ki ou manakoga totino io me ko mea faigo‵fie. A te sē mafau‵fau ifo ki a tatou eiloa e se ko te tiakinaga fua o nisi mea fakafia‵fia ki a tatou i nisi taimi; kae e se fakauiga foki ki te faiga o tatou eiloa ke ma‵sei. A te ola o tatou ‘e se mō tatou ake eiloa’ ko te loto fiafia tenā o tuku katoatoa atu ne tatou a ‵tou ola mo ‵tou mea katoa mō Ieova. (1 Kolinito 6:19, 20) I lō te fia ola mō tatou ake eiloa, e tuku atu ‵tou ola mō te faiga o mea e loto ki ei te Atua. A te sē mafaufau ki a tatou eiloa e fakasino atu ki te manakoga o fai a te loto o te Atua, faitalia me e se fetaui a te mea tenā mo ‵tou manakoga masani. E fakaasi atu ne tatou a te ‵tou tavini katoatoa atu ki a Ieova i te taimi e fakaasi atu ei tou tukuatuga ki a ia e auala i te ‵talo mo te papatisoga. Ko taumafai ei tatou o ola e ‵tusa mo ‵tou tukuatuga i ‵tou olaga kātoa.
9. (a) I te taimi ne nofo ei a Iesu i te lalolagi, se a te mea ne fakauiga ki ei a te sataulo? (e) I te auala fea e amo ei ne tatou a ‵tou sataulo?
9 A te lua o mea ko te amo ne tatou a ‵tou sataulo. Ne fakauiga sāle a te sataulo i aso mua ki logo‵maega, te masiasi mo te mate. Ko tino amio ma‵sei fua e masani o tamate i luga i te sataulo io me fakatau‵tau olotou foitino ‵mate i luga i ei. I te tugāpati tenei, ne fakaasi mai ne Iesu me e ‵tau o toka se Kelisiano ke talia ne ia a fakasauāga, faifaiga faka-se-āva io me ko te mate, ona ko tena sē fai mo fai se vaega o te lalolagi. (Ioane 15:18-20) Ona ko ‵tou tulaga faka-Kelisiano e fai i ei ke ‵tu ‵kese tatou mai i ei, tela la, ko ‘faifai muna ei te lalolagi ki a tatou.’ (1 Petelu 4:4) E mafai o tupu te mea tenei i te akoga, i te koga galue, io me i loto eiloa i te kāiga. (Luka 9:23) Kae e loto fia‵fia eiloa tatou o kufaki a fakatauemuga a te lalolagi ona ko te mea ko sē ola nei tatou mō tatou eiloa. Ne fai mai a Iesu: “Amutia a koutou kolā e muna maseigina kae fakasauāgina ne tino, kae ‵ti atu a mea ma‵sei katoa ki a koutou ona ko au. Ke ‵lifu kae ke fia‵fia foki koutou: me i te otou taui lasi e i te lagi.” (Mataio 5:11, 12) E tonu, a te mauaga o te taliaga a te Atua ko te ‵toe mea tāua eiloa.
10. Ne a mea e aofia i te tumau i te tau‵tali atu i a Iesu?
10 A te tolu o mea, e fai mai a Iesu Keliso me e ‵tau o tumau tatou i te tau‵tali atu i a ia. E ‵tusa mo te tusi ko te An Expository Dictionary of New Testament Words, mai i a W. E. Vine, a te tautali atu ko te fai mo fai se taugasoa—“se tino telā e fanatu foki i te auala o tena taugasoa.” E fai mai te muamua Ioane 2:6: “A ia telā e fai mai me ola i te Atua, e ‵tau eiloa o ola e pelā eiloa mo te olaga o Iesu Keliso.” Ne ola pefea a Iesu? Ne seki ai se manatu fakapito i a Iesu ona ko tena alofa ki tena Tamana faka-te-lagi mo ana soko. Ne tusi mai a Paulo “me i a Keliso e seki fakafiafia ki a ia eiloa.” (Loma 15:3) Ke oko ki te taimi ne fi‵ta io me fiakai ei a ia, ne fakamuamua eiloa ne Iesu a manakoga o nisi tino i lō ana manakoga totino. (Maleko 6:31-34) Ne galue fakafi‵ta foki a Iesu i te talaiatuga o te Malo mo te akoako atu. E mata, e se ‵tau o fakaakoako tatou ki a ia mai te ga‵lue mo te loto finafinau o fakataunu te ‵tou galuega ke ‘fai a soko mai tino o fenua katoa, kae akoako foki latou ke faka‵logo ki fakatonuga a Iesu’? (Mataio 28:19, 20) I mea katoa konei, ne tuku mai ei ne Keliso se fakaakoakoga ‵lei mō tatou, kae e ‵tau o ‘tau‵tali tatou i ona kalafaga.’—1 Petelu 2:21.
11. Kaia e tāua ei ke sē toe mafau‵fau ifo tatou ki a tatou eiloa, ke amo ‵tou sataulo kae ke tumau i te tau‵tali atu i a Iesu Keliso?
11 Se mea tāua ‵ki ke sē mafau‵fau tatou ki a tatou eiloa, ke amo ‵tou sataulo kae ke tumau i te tau‵tali atu i te ‵tou Fakaakoakoga Sili. A te fai penā ka agai ei ne ia te manatu fakapito—ko te fakalavelave mautinoa ki te fakaasiatuga o te alofa kaimalie. E se gata i ei, ne fai mai a Iesu: “Ko te tino e fia fakasaosao ne ia a tona ola mō ia ake eiloa, e se maua ne ia, ka ko te tino e fakamāumāu ne ia a tona ola ona ko au, e maua ne ia. Kae se a te aogā ki te tino manafai e maua ne ia te lalolagi kātoa, kae tela la e māumāu fua i ei a tona ola? Io, me se a te mea e tuku ne se tino e sui ei a tona ola?”—Mataio 16:25, 26.
E se Mafai o Tavini Tatou ki Atua e Tokolua
12, 13. (a) Se a te mea ne manavase ki ei te tamataene pule telā ne fakamolemole atu ki a Iesu mō se fesoasoani? (e) Ne a pati fakatonutonu ne tuku atu ne Iesu ki te tamataene tenā, kae kaia?
12 I nāi masina mai tua o te taimi ne faka‵mafa atu ei ne Iesu te tāua o te sē mafau‵fau ki a tatou eiloa, ne fanatu ei se tamataene pule kae maumea ki a ia kae fai atu: “Te Faiakoga, se a te galuega ‵lei e ‵tau o fai ne au, ke maua ei ne au a te ola se gata mai?” Ne fai atu Iesu ki a ia ke “tausi la ne koe a fakatonuga” kae ne taku atu ne ia a nāi fakatonuga konā. Ne fai atu te tamataene tenā: “Ko oti ne tausi ne au a fakatonuga katoa konei.” Kāti e tonu eiloa te tamataene tenā me ne taumafai malosi a ia o fakalogo ki fakatonuga o te Tulafono. Telā ne fesili atu ei a ia: “Koi isi ake foki se mea e seki fai ne au?” I tena tali, ne tuku atu ne Iesu ki te tamataene tenā se ‵kamiga fakapito, ana muna: “Kafai e manako koe ke katoatoa te ‵lei o tau amio, fano nei eiloa o fakatau atu au koloa katoa, kae avatu a tupe ki tino ma‵tiva, ko maua ei ne koe a koloa e uke i te lagi; ko vau ei koe o tautali mai i a au.”—Mataio 19:16-21.
13 Ne iloa ne Iesu me e ‵tau o tiakina ne te tamataene tenā a te toe mea lasi i tena olaga telā e faka‵lave atu ki tena tavini katoatoa atu ki a Ieova—ko ana koloa. A te soko tonu o Keliso e se mafai o tavini atu ki matai e tokolua. E se “mafai ne [ia] o tavini ki te Atua mo koloa.” (Mataio 6:24) E ‵tau o “fia kilokilo” faeloa a ia ki mea faka-te-agaga. (Mataio 6:22) A te tiakinaga o kope o se tino kae tuku atu ki tino ma‵tiva se faifaiga o te alofa faivasaga kae kaimalie. I te fesuiakiga o mea faka-te-foitino konā, ne ofo atu ne Iesu ki te tamataene tenā se tauliaga se fuafuagina, ko te fakaputuga o koloa i te lagi—se koloa telā ka maua ei ne ia te ola se-gata-mai kae iku fakamuli atu i ei ki te pule fakatasi mo Keliso mai te lagi. Ne seki toka te tamataene tenei ke sē toe saga atu ki a ia eiloa. “Ne fanoanoa lasi te tamataene tenei . . . i te mea i a ia se tagata maukoloa.” (Mataio 19:22) Kae e ‵kese foki te auala ne ‵saga atu ei a nisi soko o Iesu ki a ia.
14. Ne ‵saga atu pefea a tāgata faiika e tokofa ki te ‵kamiga a Iesu ke tau‵tali atu i a ia?
14 I se lua tausaga mai mua atu i ei, ne tuku atu foki ne Iesu te ‵kamiga tenā ki tāgata faiika e tokofa ko Petelu, Anitelea, Iakopo mo Ioane. I te taimi tenā, e tokolua i a latou ne olo sāle o faiika kae ko te suā tokolua ne ponopono ne laua a lā tili. Ne fai atu a Iesu ki a latou: “Tautali mai i a au, ke fai ne au [koutou] mo fai a tino faiika ki tino.” Ne tiakina ne latou katoa konei olotou pisinisi faiika kae tau‵tali atu i a Iesu i olotou olaga kātoa.—Mataio 4:18-22.
15. Ne tiakina pefea ne se Molimau a Ieova i aso nei ana kope ke tautali atu ei i a Iesu?
15 E tokouke a Kelisiano i aso nei ne tau‵tali atu i te fakaakoakoga a tāgata faiika e tokofa konei i lō te tamataene pule kae maumea. Ko oti ne tiakina ne latou olotou koloa mo avanoaga ke takutakua latou i te lalolagi tenei ko te mea ke tavini atu ki a Ieova. “Ne ‵tau o fai ne au se fakaikuga tāua ‵ki i te taimi ko 22 ei oku tausaga,” ko pati a Tepola. Ana muna: “Ne fai taku akoga faka-te-Tusi Tapu i masina e ono, kae ne manako au o tuku atu toku ola ki a Ieova, kae ne ‵teke malosi mai toku kāiga. A latou ne milionea kae ne mafau‵fau me i toku fai mo fai se Molimau se mea fakamasiasi ‵ki eiloa ki a latou. Ne fakaavanoa mai ne latou ki a au e 24 itula ke fai saku filifiliga—ko te olaga maumea io me ko te munatonu. Kafai e se ‵kati toku fesokotakiga mo Molimau, ka seai eiloa soku vaega e maua mai i oku kāiga. Ne fesoasoani mai eiloa a Ieova ke fai ne au te filifiliga tonu kae tuku mai foki ne ia te malosi ke fai ne au te mea tenā. Ko oti ne tavini atu au i te 42 tausaga ko ‵teka i te taviniga tumau, kae ne seki salamo eiloa au i ei. I te fulitua atu ki te olaga manatu fakapito kae ‵fonu i mea fakafia‵fia, ne sao ei au mai se olaga sē aogā kae fakafanoanoa telā e lavea atu ne au i oku kāiga. Ko oti ne fesoasoani atu au fakatasi mo taku avaga ke maua ne tino e silia atu i te toko selau a te munatonu. E sili atu te tāua o tama‵liki faka-te-agaga konei ki a au i lō koloa faka-te-foitino.” E lau i miliona a Molimau a Ieova e maua foki ne latou te kilokiloga tenā. Kae e pefea la koe?
16. E fakaasi atu pefea ne tatou me sē toe ola tatou mō tatou eiloa?
16 A te manakoga ke sē toe ola mō latou eiloa ne fakamalosi atu ei ki te fia afe o Molimau a Ieova ke tavini atu e pelā me ne paenia io me ne tino talai tumau o te Malo. Kae ko nisi tino kolā e se mafai o tavini tumau ona ko olotou fakanofonofoga, e ‵toki ne latou te agaga o te fia paenia kae ‵lago atu ki te galuega ko te talaiatuga o te Malo e ‵tusa mo te ‵toe mea e mafai ne latou o fai. E fakaasi atu foki ne mātua se uiga tai ‵pau māfai e fakamāumāu olotou taimi, e aunoa mo te fai o mea e ma‵nako latou ki ei ko te mea ke akoako atu olotou tama‵liki i te feitu faka-te-agaga. E mafai ne tatou katoa, i so se auala o fakaasi atu me fakamuamua faeloa ne tatou i ‵tou olaga a te Malo.—Mataio 6:33.
I o oi te Alofa e Fakamalosi Mai ki a Tatou?
17. Se a te mea e fakamalosi mai i ei ke tuku atu ‵tou ola e pelā me ne taulaga?
17 A te fakaasiatuga o te alofa faivasaga kae kaimalie e se se mea faigofie. Kae ke mafau‵fau la ki te mea telā e fakamalosi mai ki a tatou ke fai penā. Ne tusi mai a Paulo: “A matou e pule ne te alofa o Keliso mō tatou, kae nei ko iloa tonu foki ne matou takitokotasi i a Iesu ne mate mō tino katoa, . . . ko te mea ko tino kolā e ola ke se ola mō latou, kae ke ola mō ia telā ne mate kae ne toetu ake.” (2 Kolinito 5:14, 15) Ko te alofa eiloa o Keliso e fakamalosi mai ke sē toe ola tatou mō tatou eiloa. Ko tafaga te malosi o te fakamalosiga tenā! Ona ko te mea ne mate a Keliso mō tatou, e mata, e se lagona ne tatou te ‵tou tiute ke ola mō ia? E tonu, a te loto fakafetai ki te ‵poko mo te ‵loto o te alofa o te Atua mo Keliso telā ko oti ne fakaasi mai e fakamalosi mai i ei ke tuku atu ‵tou ola ki te Atua kae ke fai pelā me ne soko o Keliso.—Ioane 3:16; 1 Ioane 4:10, 11.
18. Kaia e aogā atu ei te ola i se olaga fai taulaga?
18 E mata, se mea aogā ke sē toe ola tatou mō tatou eiloa? I te taimi ne seki talia ei ne te tamataene pule kae maumea a te ‵kamiga a Keliso kae fano keatea, ne fai atu a Petelu ki a Iesu: “Kiloke, ko tuku ne matou omotou mea katoa, kae tau‵tali atu i a koe. E a, e isi la se mea e maua ne matou?” (Mataio 19:27) Ne seki toe ‵saga atu eiloa a Petelu mo nisi apositolo ki a latou eiloa. Se a la te lotou taui? Muamua la, ne faipati atu a Iesu e uiga ki te lotou tauliaga ke pule fakatasi mo ia mai te lagi. (Mataio 19:28) I te taimi foki eiloa tenā, ne fakasino atu a Iesu ki fakamanuiaga kolā ka maua ne ana soko taki tokotasi katoa. Ana muna: “So se tino e tiakina ne ia tena fale, taina, tuagane, te mātua mo te tamana, fanau mo ona manafa ona ko au mo te tala ‵lei, ka uke atu ana mea e maua i te kautama tenei . . . Ka maua ne ia i aso konei e o‵mai a te ola se gata mai.” (Maleko 10:29, 30) E maua ne tatou a mea e uke i lō mea e tuku atu ne tatou. E mata, e se tāua atu a ‵tou tamana, mātua, taina, tuagane mo tama‵liki faka-te-agaga i lō so se mea telā ko oti ne tiaki ne tatou mō te Malo? Ko oi ne maua ne ia te ‵toe olaga fakafiafia—ko Petelu me ko te tamataene pule kae maumea?
19. (a) Se a te mea e fakalagolago ki ei a te mauaga o te fiafia tonu? (e) Ne a mea ka sau‵tala ki ei i te suā mataupu?
19 Mai i ana pati mo ana faifaiga, ne fakaasi atu ei ne Iesu a te fiafia telā e maua mai i te tuku atu o mea mo te tavini atu, kae sē ko te manatu fakapito. (Mataio 20:28; Galuega 20:35) Kafai e se toe ola tatou mō tatou eiloa kae tau‵tali atu faeloa i a Keliso, ka maua ne tatou se olaga fakamalie loto i te taimi nei mo te fakamoemoega ke ola ki te se-gata-mai i aso mai mua. E tonu, kafai ko tiakina ne tatou a tatou eiloa, ko pule ei tatou ne Ieova. Ko fai ei tatou pelā me ne pologa a te Atua. Kaia e aogā ei te tulaga pologa tenei? E pokotia pefea i ei a fakaikuga e fai ne tatou i te olaga? Ka sau‵tala tatou ki fesili konā i te suā mataupu.
E Masaua ne Koe?
• Kaia e ‵tau ei o ‵teke atu tatou ki te manatu fakapito?
• Se a te uiga o te sē mafau‵fau ki a tatou eiloa, amo ‵tou sataulo kae tau‵tali atu faeloa i a Iesu?
• Se a te mea e fakamalosi mai ke sē toe ola mō tatou eiloa?
• Kaia e aogā ei ke tuku atu ‵tou ola e pelā me ne taulaga?
[Ata i te itulau e 9]
“Te Aliki, ke alofa atu a te Atua ki a koe”
[Ata i te itulau e 11]
Kaia ne seki mafai ei o tautali atu te tamataene maukoloa i a Iesu?
[Ata i te itulau e 13]
E fakamalosi aka ne te alofa a Molimau a Ieova ke tavini atu mo te loto finafinau e pelā me ne tino talai o te Malo