E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Muamua Samuelu
A TE tausaga ko te 1117 T.L.M. Ko ‵teka atu te tolu selau tupu tausaga talu mai te taimi ne puke ei ne Iosua te Fenua o te Folafolaga. Ko olo atu nei a toeaina o Isalaelu ki te pelofeta a Ieova o fai se lotou fakamolemole lasi ‵ki eiloa. Ne ‵talo atu te pelofeta e uiga ki te mea tenā kae ne talia ne Ieova te lotou fakamolemole. Ne fakagata ei i konā a te vaitaimi o pulega a Famasino kae kamata i ei o pule mai a tupu. E fakamatala mai i te Muamua Samuelu a mea fakaofoofogia kolā ne ‵tupu i te fakamafuliga tenei i tala fakasolopito o te fenua o Isalaelu.
Ne tusi a te Muamua Samuelu ne Samuelu, Natano mo Kato kae e aofia i ei a tausaga e 102—mai te 1180 ki te 1078 T.L.M. (1 Nofoaiga Tupu 29:29) Se tala e uiga ki takitaki e tokofa o Isalaelu. E tokolua ne tavini atu e pelā me ne fakamasino, e tokolua e pelā me ne tupu; e tokolua ne faka‵logo ki a Ieova kae ko te suā tokolua ne seki faka‵logo. E fetaui foki tatou i konei mo fāfine e tokolua kolā ne fai mo fai ne fakaakoakoga ‵lei mo te toa loto toa kae uiga filemu. E tuku mai i fakaakoakoga penā a akoakoga tāua e uiga ki amioga mo faifaiga kolā e ‵tau io me se ‵tau o fakaakoako ki ei. Tela la, e fakamalosi mai a tala i te Muamua Samuelu e uiga ki ‵tou mafaufauga mo ‵tou faifaiga.—Epelu 4:12.
KO SUI NE SAMUELU TE FAMASINO KO ELI
Ko oko nei ki te ‵Kaiga o te Maopoopoga, kae ne fiafia tokotasi eiloa a Hana telā e nofo i Lama.a Ko oti ne tali atu a Ieova ki ana ‵talo kae ko oti foki ne fanau ne ia se tamaliki tagata. Ke fakataunu tena tautoga, ne tuku atu ei ne Hana a tena tama ko Samuelu ke tavini i “te fale o te Aliki.” I konā ne fai ei a te tamaliki tenā e pelā me se ‘tavini a Ieova i mua o Eli te faitaulaga.’ (1 Samuelu 1:24; 2:11) A koi foliki a Samuelu, ne faipati atu a Ieova ki a ia, e uiga ki te fakamasinoga ka fai ne ia ki te kaukāiga o Eli. I te gasoloakaga o matua a Samuelu, ne ‵kilo atu a tino katoa ki a ia e pelā me se pelofeta a Ieova.
Fakamuli ifo, ne taua atu a te kau Filisitia ki Isalaelu. Ne puke ne latou te Pusa o te Feagaiga kae tamate foki a tama‵liki tāgata e tokolua a Eli. I tena logoga i te tala tenei, ne mate ei a Eli telā ko matua ‵ki, kae ne takitaki ne ia a “Isalaelu i tausaga e fasefulu.” (1 Samuelu 4:18) Ne maua ne tino Filisitia a fakalavelave e uke ona ko te Pusa, tenā ne fakafoki ei ne latou ki tino Isalaelu. Fai ei a Samuelu mo fai te famasino i Isalaelu, maua ei te filemu i te fenua.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
2:10—Kaia ne ‵talo atu ei a Hana ke tuku atu ne Ieova “te malosi ki tena tupu” kae seki ai ei se tupu o Isalaelu i te vaitaimi tenā? Ko leva ne ‵valo mai i te Tulafono ne tuku ki a Mose me ka isi se tino ka fai mo tupu o tino Isalaelu. (Teutelonome 17:14-18) I ana pati mai mua o tena mate, ne ‵valo mai a Iakopo: “A Iuta ka puke ne ia te tokotoko fakatupu, ka ko tena gafa e tupu faeloa.” (Kenese 49:10) E se gata i ei, ne fai mai foki a Ieova e uiga ki a Sala—se tupuga fafine o tino Isalaelu—“Ka isi foki ne tupu e ‵tupu mai i a ia.” (Kenese 17:16) Tela la, ne ‵talo atu eiloa a Hana e uiga ki te tino telā ka fai mo tupu i aso mai mua.
3:3—E mata, ne moe eiloa a Samuelu i te Potu Tafasili i te Tapu? Ikai. A Samuelu se tino Levi mai te matakāiga o Koate kolā e se ne faitaulaga. (1 Nofoaiga Tupu 6:33-38) Ona ko te mea tenā, ne seki ‵tau o “matea ne [ia] . . . a mea tapu.” (Numela 4:17-20) A te koga fua o te faletapu telā ne saoloto i ei a Samuelu ko te titi o te faleie tapu. Kāti tenā te koga ne moe sāle ei a ia. Kāti ne moe foki a Eli i se isi koga i te titi o te faleie tapu. A te tugāpati ko te “koga e tuku ei te Pusa o te Feagaiga” ne fakasino atu eiloa ki te kogā koga kātoa telā ne tu ei te faletapu.
7:7-9, 17—Kaia ne ofo atu ei ne Samuelu se taulaga i Mesepa kae fakatu se fatafaitaulaga i Lama, me ne ‵tau o ofo atu fua a taulaga i te koga telā ne filifili ne Ieova? (Teutelonome 12:4-7, 13, 14; Iosua 22:19) I te taimi ne ave keatea ei te Pusa tapu mai te faleie tapu i Sailo, ne seki toe fakatasi atu ei a Ieova ki te koga tenā. Tela la, e pelā me ko te sui o te Atua, ne ofo atu ei ne Samuelu se taulaga i Mesepa kae fakatu te fatafaitaulaga i Lama. Kāti ne talia eiloa ne Ieova a faifaiga konei.
Akoakoga mō Tatou:
1:11, 12, 21-23; 2:19. A te olaga ‵talo o Hana, tena loto maulalo, tena loto fakafetai mō te alofa kaimalie o Ieova mo tena alofa fakamātua tutumau, e fai mo fai ne fakaakoakoga ‵gali ‵ki eiloa mō fāfine kolā e ma‵taku ki te Atua.
1:8. Ma‵faga o fakaakoakoga gali ne tuku mai ne Elekana i te fakamalosiakaga o nisi tino ki ana pati! (Iopu 16:5) I lō te ‵losi atu ki a Hana, ne fesili muamua atu a ia: “Ai a e fanoanoa faeloa ei koe?” Ne fakamalosi atu te mea tenei ke fakaasi mai ne Hana ana lagonaga. Tenā ne fakaasi atu ei ne Elekana a tena alofa ki a ia i ana pati: “E a, ko sē sili atu au i tou mafaufau i lō te tinogafulu tama tāgata konei?”
2:26; 3:5-8, 15, 19. Mai te ‵piki mau ki te ‵tou galuega mai te Atua, te fakaaogā faka‵leiga o akoakoga faka-te-agaga e maua, kae mai te fakaasiatuga o te āva mo te uiga fakaaloalo, ko mafai ei o “alofagina” tatou ne te Atua e pelā foki mo tāgata.
4:3, 4, 10. Ke oko foki eiloa ki te pusa tapu o te feagaiga, ne seki fai pelā me se fagu tausi ke maua mai i ei se puipuiga. E ‵tau o ‵kalo keatea ‘tatou mai atua sē ‵tonu.’—1 Ioane 5:21.
TE TUPU MUAMUA O ISALAELU —NE MANUIA ME NE MALAIA?
Ne fakamaoni faeloa a Samuelu ki a Ieova i tena olaga kātoa, kae ne seki ola ana tama‵liki i auala o te Atua. I te taimi ne ma‵nako ei a toeaina o Isalaelu ki se tupu, ne talia ne Ieova te lotou fakamolemole tenā. Ne tautali atu a Samuelu i fakatonuga a Ieova kae ne fakasopo ne ia a Saulo, se tamataene taulekaleka mai te matakāiga o Peniamina, mo fai te tupu. Ne fakamalosi aka ne Saulo tena tulaga fakatupu mai te fakatakavalega o tino Amoni.
Ne fakatakavale ne te tamaliki loto toa a Saulo, ko Ionatana, te kautau malosi a Filisitia. Ne taua atu a te kautau lasi ‵ki a te kau Filisitia ki Isalaelu. Ne mataku a Saulo kae ne seki fakalogo mai te ofoatuga ne ia eiloa se taulaga ‵sunu. Mai te olo tokolua atu fua mo tena tino puke meatau, ne taua atu a Ionatana mo te loto toa ki se vaega o te kautau a Filisitia. Kae ne seki manumalo katoatoa a Saulo ona ko tena tautoga telā ne fai e aunoa mo te mafaufau ki ei. Kae “ne taua atu a ia ki ona fili katoa i koga katoa.” (1 Samuelu 14:47) I te taimi ne fakatakavale ei ne ia a tino Amaleka, ne seki fakalogo a ia ki a Ieova mai te faka‵saoga o mea kolā ne ‵tau o “fakamalaiagina.” (Levitiko 27:28, 29) Fakamuli ifo, ne seki talia ei ne Ieova a Saulo ke fai mo tupu.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
9:9—Se a te mea e tāua ei te tugāpati ko “te pelofeta e fakaigoa ko te tino kilo ‵mao”? E mafai o fakasino atu a pati konei ki te gasoloakaga o lauiloa a pelofeta i aso o Samuelu e pelā foki i taimi o tupu i Isalaelu, ne sui ei te tugāpati ko “te tino kilo ‵mao” ki te pati “pelofeta.” Ne fai a Samuelu mo fai te pelofeta muamua i te fakasologa o te kau pelofeta.—Galuega 3:24.
14:24-32, 44, 45—E mata, ne seki talia ne te Atua a Ionatana i te taimi ne ofa ei ne ia te feagaiga a Saulo ke se kai ki hani? Ne seki fai i ei ke se talia a Ionatana ne te Atua. Muamua la, ne seki iloa ne Ionatana te feagaiga ko oti ne fai ne tena tamana. E se gata i ei, kāti ne osi te feagaiga tenā ona ko te loto finafinau valea io me mai i se kilokiloga ‵se e uiga ki te malosi o tena pulega fakatupu, kae ne maua mai i ei a fakalavelave kolā ne fe‵paki mo tino. Ne mafai pefea o talia ne te Atua se vaegā feagaiga penā? E ui eiloa ne talia ne Ionatana so se ikuga o tena soli feagaiga, ne sao eiloa a ia.
15:6—Kaia ne alofa fakapito ei a Saulo ki tino Keni? A tino Keni ko tino mai te gafa o te tamana o te avaga a Mose. Ne fesoasoani atu latou ki tino Isalaelu i te taimi ne tiakina ei ne latou a te Mauga o Sinai. (Numela 10:29-32) Ne ‵nofo fakatasi foki a tino Keni mo te matakāiga o Iuta mō se vaitaimi i Kanana. (Famasino 1:16) E tiga eiloa ne ‵nofo fakamuli latou mo tino Amaleka mo nisi tino aka, ne fakatumau eiloa ne tino Keni te vā fealofani o latou mo tino Isalaelu. Ona ko pogai tāua konei, ne faka‵sao ei ne Saulo a tino Keni.
Akoakoga mō Tatou:
9:21; 10:22, 27. A te agamalū mo te loto maulalo telā ne maua ne Saulo i te taimi ne fatoā fai ei a ia mo tupu, ne puipui ei a ia mai te kaitaua ki “tino seai ne aogā” kolā ne seki talia ne latou tena tulaga fakatupu. E fai eiloa a vaegā uiga penā e pelā me se puipuiga mai i faifaiga sē aogā!
12:20, 21. Ke mo a eiloa ma talia ne koutou a mea sē “‵tonu,” e pelā mo te talitonu ki tāgata, te ma‵losi o kautau a atufenua io me ifo ki tupua, ke ‵fuli keatea ei koutou mai te tavini atu ki a Ieova.
12:24. A te auala tāua ke fakatumau i ei te mataku tonu ki a Ieova kae tavini atu mo ‵tou loto kātoa ko te “masaua faeloa a mea fakaofoofogia” ne fai ne ia mō ana tino i aso mua mo aso foki konei.
13:10-14; 15:22-25, 30. Ke ‵kalo keatea mai te fakamatamata—faitalia me e fakaasi atu e auala i te sē fakalogo io me se kilokiloga fiasili.—Faataoto 11:2.
KO FILIFILI AKA SE TAMA TAGATA TAUSI MAMOE KE FAI MO TUPU
Ne fakaeke ne Samuelu a Tavita mai te matakāiga o Iuta ke fai mo tupu. Mai tua malie ifo, ne tamate ne Tavita te toa o Filisitia ko Koliata mai te fakaaogāga o te pana. Ne tupu aka se vā fakataugasoa ‵pili o Tavita mo Ionatana. Ne fakamasiki aka ne Saulo a Tavita ke pule i tena kautau. Ona ko te uke o taimi ne manumalo ei a Tavita i taua, ne usu atu ei a fāfine Isalaelu: “Ne tamate ne Saulo e taki toko afe, ka ko Tavita i taki sefulu afe.” (1 Samuelu 18:7) Ona ko te lotomasei, ne taumafai ei a Saulo o tamate a Tavita. Mai tua o taumafaiga e tolu a Saulo o tamate a ia, ne tele keatea ei a Tavita.
I tausaga ne ola ei a Tavita e pelā me se tino maumausolo, ne fakasao ne ia a Saulo fakalua taimi. Ne fetaui kae avaga foki laua mo te fafine tino gali ko Apikaila. I te taimi ne taua atu ei a tino Filisitia ki Isalaelu, ne ‵sala atu ei a Saulo ki te fesoasoani o Ieova. Kae ko oti ne tiakina ne Ieova a ia. Ko oti foki ne mate a Samuelu. Ona ko tena manavase, ne ‵sala atu a Saulo ki te fesoasoani o se fafine fakataulaitu, kae ne iloa aka fua ne ia i ei i a ia ka mate i te taua tenā ki te kau Filisitia. I te taua tenā, ne pakia malosi a Saulo, kae ne ‵mate foki i ei ana tama‵liki tāgata. Ne fakaoti te tala tenei ki te mate o Saulo e pelā me se tino sē aogā. Kae koi ‵muni eiloa a Tavita i te taimi tenei.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
16:14—Se a te agaga masei ne fakapuapuagātia ne ia a Saulo? A te agaga masei telā ne fakamakosu ne ia te filemu o te mafaufau o Saulo ko te manakoga masei i tena mafaufau mo tena loto—ko tena loto finafinau o fai te mea ‵se. I te taimi ne ave keatea ei ne Ieova tena agaga tapu, ne seki toe maua ei ne Saulo se puipuiga kae ne pule fakamasei atu ki a ia te agaga masei tenā. Me ne talia ne te Atua a te agaga tenā ke sui ne ia Tena agaga tapu, ko taku ei a te agaga masei tenā e pelā me ko “te agaga masei telā ne uga ne te Aliki.”
17:55-58—E ‵tusa mo te 1 Samuelu 16:17-23, kaia ne fesili atu ei a Saulo me ko oi te tamana o Tavita? Ne seki fia iloa fua ne Saulo a te igoa o te tamana o Tavita. Kāti, ne fia iloa foki ne ia me se vaegā tagata pefea ne fakafua ne ia se tamaliki tagata telā ne fatoā fai ne ia se mea fakaofoofogia i te tamatega o se toa fulafulaki.
Akoakoga mō Tatou:
16:6, 7. I lō te fakatāua ne tatou a foliga i tua io me fakaiku fakavave aka ne tatou a mea e uiga ki nisi tino, e ‵tau o taumafai tatou ke ‵pau te ‵tou kilokiloga mo te kilokiloga a Ieova ki a latou.
17:47-50. E mafai o fakafesagai atu tatou mo te loto ‵toa ki ‵tekemaiga io me ko fakasauāga mai i ‵tou fili e pelā mo Koliata me i a Ieova e “manumalo faeloa i taua.”
18:1, 3; 20:41, 42. E mafai fua o maua a taugasoa ‵tonu mai tino kolā e a‵lofa ki a Ieova.
21:12, 13. E manako Ieova ke fakaaogā ne tatou a te malosi o ‵tou mafaufau ke fakafesagai atu ki fakalavelave faiga‵ta o te olaga. Ko oti ne tuku mai ne ia tena Muna, telā e tuku mai i ei te atamai, te poto, mo te mafaufau ‵lei. (Faataoto 1:4) E maua foki ne tatou te fesoasoani o toeaina Kelisiano.
24:6; 26:11. Ma‵faga o fakaakoakoga gali ne tuku mai ne Tavita e uiga ki te fakaasiatuga o te amanaia tonu ki tino ne fakaeke ne Ieova!
25:23-33. E gali te fakaakoakoga ne tuku mai i faka‵tauga ‵lei kolā ne fai ne Apikaila.
28:8-19. I olotou taumafaiga ke takitaki ‵se io me fakalogo‵mae atu ki tino, e mafai ne agaga ma‵sei o fai latou e pelā mo tino kolā ko oti ne ‵mate. E ‵tau o ‵kalo katoatoa keatea tatou mai i vaega katoa o faifaiga faivailakau.—Teutelonome 18:10-12.
30:23, 24. A te fakaikuga tenei, telā e fakavae ki te Numela 31:27, e fakaasi mai i ei me e fakatāua ne Ieova a tino kolā e tavini atu e pelā me ne tino fesoasoani i te fakapotopotoga. Tela la, faitalia me ne a ‵tou mea e fai, “ke fai mo te loto katoatoa, e pelā eiloa me tavini atu koutou ki te Aliki kae sē ki tino.”—Kolose 3:23.
Se a te Mea e ‘Sili Atu i Taulaga’?
Se a te munatonu fakavae e faka‵mafa mai i tala o Eli, Samuelu, Saulo mo Tavita? Ko te mea tenei: “E sili atu te fakalogo ki a ia i lō te ofo atu o te mamoe tafasili i te ‵lei ki a ia. A te ‵teke ki a ia e ‵pau eiloa i te masei mo te fakataulaitu, ka ko te fakamatamata se agasala pelā eiloa mo te ifo atu ki nisi atua.”—1 Samuelu 15:22, 23.
Ma‵faga o tauliaga gali ko maua ne tatou ke ‵kau atu ki te galuega ko te talaiatuga o te tala ‵lei o te Malo i te lalolagi kātoa mo te faiga o soko! I te taimi e ofo atu ei ne tatou ki a Ieova ‘ana tavaega i ‵tou laugutu,’ e ‵tau o fai ne tatou te ‵toe mea e mafai ke faka‵logo ki ana fakatakitakiga i loto i tena Muna mo te vaega o tena fakapotopotoga i te lalolagi kātoa.—Hosea 14:2; Epelu 13:15.
[Fakamatalaga mai lalo]
a Ke iloa aka a kogā koga kolā e fakaasi mai i te Muamua Samuelu, ke onoono ki itulau e 18-19 o te tusi ko te “See the Good Land,” telā ne ‵lomi ne Molimau a Ieova.
[Ata i te itulau e 21]
Ne ‵fuli a te tupu muamua o Isalaelu mai se pule loto maulalo kae agamalū ki se pule fiasili kae fakamatamata
[Ata i te itulau e 22]
Se a te mea e ‵tau o tali‵tonu ki ei māfai e fe‵paki tatou mo ‵tou fili e pelā mo Koliata?