E Fakaolagina, e se Ona ko Galuega Fua Kae Ona ko te Alofa Faivasaga
“Ne fakaolagina tatou i te alofa tauanoa o te Atua, e alatu i te fakatuanaki. . . E seai se mea i konei e ‵tau o fakamata‵mata koutou ki ei, me ko fua o galuega a koutou.”—Efeso 2:8, 9.
1. E ‵kese pefea a Kelisiano mai te tokoukega o tino e uiga ki mea totino e mafai o fai, kae kaia?
ELASI te fakamata‵mata o tino i aso nei i olotou mea e mafai o fai, kae e masani o tavae fakavave atu e uiga ki ei. Kae e sē penā a Kelisiano. E sē na lo ko fakatāua ne latou olotou mea e mafai o fai, ke oko ki mea kolā e aofia i ei te tapuakiga tonu. E tiga eiloa e fia‵fia latou i mea kolā e fakataunu ne tino o Ieova e pelā me se potukau, e sē fakatāua ne latou olotou tusaga taki tokotasi i ei. E iloa ne latou me i loto i te taviniga ki a Ieova, e tāua atu ke maua se kilokiloga tonu i lō au galuega totino. So se tino telā e tuku atu ki ei a te meaalofa ko te ola se-gata-mai i te fakaotiga, e sē tuku atu ona ko ana mea totino ne fai, kae ona ko te fakatuanaki mo te alofa vaivasaga o te Atua.—Luka 17:10; Ioane 3:16.
2, 3. Se a te mea ne fakamatamata ki ei a Paulo, kae kaia?
2 Ne iloa ‵lei ne te apositolo ko Paulo a te mea tenei. I te otiga o ana ‵talo e tolu ke tapale keatea te “kini” mai i a ia, ne maua ei ne ia te tali a Ieova: “A toku alofa tauanoa ko lava ‵lei eiloa mo koe, me i toku mana e sili atu i tou vaivai.” I te taliaga ne ia o te ikuga a Ieova, ne fai mai ei a Paulo: “Telā la, ka lasi toku fiafia o fakamatamata i oku feitu vaivai, ko te mea ke i luga i a au te mana o Keliso.” E ma‵nako eiloa tatou o fakaakoako ki te kilokiloga loto maulalo a Paulo.—2 Kolinito 12:7-9.
3 E tiga eiloa ne lasi ‵ki te tusaga o Paulo i te faiga o galuega faka-Kelisiano, ne iloa ‵lei ne ia me ne seki mafai o fai ne ia a galuega konā ko tena fai mea mafai totino. Ne fai mai a ia mo te loto maulalo: “Au ko te ‵toe tino se taulia eiloa i tino o te Atua; ka ko tuku mai ne te Atua a te galuega tenei, o folafola atu a te Tala ‵Lei o te koloa tumau o Keliso, ki tino o fenua fakaa‵tea.” (Efeso 3:8) E fakaasi mai i pati konei a Paulo te seai o se fakamatamata io me se fia amiotonu i ei. “E ‵teke ne te Atua a tino fakamata‵mata, kae tuku atu ne ia a te alofa tauanoa ki tino loto malalo.” (Iakopo 4:6; 1 Petelu 5:5) E mata, e fakaakoako tatou ki a Paulo, telā ne mafaufau me ko ia eiloa te ‵toe tino fatauvā i ana taina katoa?
‘Mafaufau me e ‵Lei Atu a Nisi Tino i a Koutou’
4. Kaia e mafai ei o faigata ki a tatou i nisi taimi ke mafau‵fau me e ‵lei atu a nisi tino i a tatou?
4 E polopoloki mai te apositolo ko Paulo ki Kelisiano: “Sa fai ne koutou ne mea e fakavae i luga i te manatu fakapito mō te ‵lei o te tino, io me i luga i te fakamatamata; kae ke fakatau loto malalo koutou, ke mo a foki e manatu ake koutou me ‵lei atu koutou i nisi tino.” (Filipi 2:3) Kāti e sē faigofie a te mea tenei maise eiloa māfai e isi ne ‵tou tauliaga e ‵nofo mo tatou. Kāti e mafai o faigata māfai ko oti ne pokotia tatou i te agaga o te fakatau‵fai telā ko tuku eiloa ki togi i te lalolagi i aso nei. E pelā me ne tama‵liki, kāti ko oti ne fakamasani tatou ke fakatau‵fai mo nisi tama‵liki i te kāiga e pelā foki mo nisi tama‵liki e vasega tasi tatou i te akoga. Kāti ne fakamalosigina faeloa tatou ke kausaki atu ke maua se tulaga takutakua i tafaoga io me ko mataupu i te akoga. Kae e tonu la, a te faiga o te ‵toe e mafai o fai ne tatou i so se mea e ‵lei loa. Kae e sē fai ne Kelisiano a mea konā mo fai olotou tavaega, kae ko te mea ke aogā malosi ki a latou eiloa e pelā foki mo nisi tino. Kae ko te manako faeloa ke maua a tavaega e mafai o iku atu ki se tulaga fakamataku. Pefea?
5. Kafai e sē fai se faiga ki ei, e mafai o iku ki fea te agaga o te fakatau‵fai?
5 Kafai e sē fai se faiga ki ei, e mafai o fai ne te agaga o te fakatau‵fai io me ko te fia fai tavaega ke sē āva te tino tenā. Kāti ka kaisano a ia ki mea e fai mo tauliaga o nisi tino. E fai mai te Faataoto 28:22: “A tino kaiū io me kaisano‵sano ko oko eiloa i te manako ke na maumea fakavave latou, kae se iloa ne latou i te mativa ko pili eiloa o oko atu ki a latou.” Kāti ka taumafai mo te fakamatamata ke maua ne ia a tauliaga kolā e se ‵tau o maua ne ia. E se taumate, ka kamata o fakatalitonu atu ne ia te mea tenā ki nisi tino mai te muimui mo te fakamasei tino—ko mea kolā e se ‵tau o fai ne Kelisiano. (Iakopo 3:14-16) A te tonuga loa, ko tu atu eiloa a ia i se tulaga fakamataku o te fakamuamua ne ia a ia eiloa.
6. E polopoloki mai pefea te Tusi Tapu e uiga ki te agaga o te fakatau‵fai?
6 Tenā eiloa te pogai e fakamalosi mai ei te Tusi Tapu: “E se ‵tau mo tatou o fakamata‵mata, fakaitaita io me fakatau‵fai kae kaisano‵sano te suā tino ki te suā tino.” (Kalatia 5:26) Ne fai pati mai te apositolo ko Ioane e uiga ki se taina Kelisiano telā ne maua ne ia te agaga tenā: “Ko oti ne tusi atu ne au se tusi toetoe ki te ekalesia; ka ko Siofilisi, telā e manako ke fai mo olotou takitaki, e se fia fakalogo eiloa ki aku muna konei e fai atu. Telā la, kafai e oko atu au, e fakamasaua katoa ne au ana mea ne fai: ko mea ma‵sei katoa kolā ne faipati ne ia e uiga mō matou, e pelā foki mo ana tala loi ne fai.” ‵Toe tulaga fakafanoanoa ke to atu ki ei se Kelisiano!—3 Ioane 9, 10.
7. Ne a mea e ‵tau o kalo keatea se Kelisiano mai i ei i te tulaga fakatau‵fai o aso nei?
7 E tonu la me e sē mafai o kalo katoatoa keatea se Kelisiano mai faifaiga fakatau‵fai katoa. Kāti e aofia i ana galuega a te fakatau‵fai mo nisi tino io me ko nisi pisinisi kolā e ‵pau a mea e gaosi io me ko galuega kolā e ofo atu i ei. Kae i tulaga foki eiloa penei, e manako te Kelisiano ke fakatele tena pisinisi i te agaga o te āva, te alofa mo te mafaufau ki nisi tino. Ka sē talia ne ia ke solitulafono io me fai ne ia ne mea kolā e sē fetaui mo tulaga o te Kelisiano i faifaiga fakapisinisi kolā e lauiloa ei a toe fakatau‵faiga ma‵sei. Ka sē maua ne ia te lagonaga masani i a koe ko te ‵toe tino lauiloa i se mea e tasi—ke fai mo fai te ‵toe mea tāua i te olaga. Kafai tenā te mea e ‵tau o fai i mea faka-te-foitino, e pefea la te tāua atu o tena faiga i loto i te tapuakiga ‵ma!
“Sa Fakatusatusa Fua ki Mea a te Suā Tino”
8, 9. (a) Kaia e seai ei se pogai ke fakatau‵fai a toeaina i te fakapotopotoga? (e) Kaia e aogā ei te 1 Petelu 4:10 ki tavini katoa a te Atua?
8 A te kilokiloga telā e ‵tau o maua ne Kelisiano i te lotou tapuakiga e fakaasi mai i pati konei: “E ‵tau mo te tino o fakamasino ifo eiloa ki ana galuega ne fai. Kafai e ‵lei ko ‵tau mo ia o fakamatamata ki ei, kae sa fakatusatusa fua ki mea a te suā tino ne fai.” (Kalatia 6:4) Ona ko te iloa ne toeaina me e seai se fakatau‵faiga e fai i loto i te fakapotopotoga, e ga‵lue fakatasi eiloa latou e pelā me se foitino e tasi. E fia‵fia loa latou ki olotou tusaga taki tokotasi e fai mō te ‵lei saukātoa o te fakapotopotoga. Telā la, e ‵kalo keatea latou mai i fakatau‵faiga fakamavae‵vae tino kae e fai ne latou se fakaakoakoga ‵lei o te fealofani mō tino katoa i te fakapotopotoga.
9 Ona ko te matua, mea e iloa i te olaga, io me ko taleni totino, kāti e apo atu a nisi toeaina i lō nisi o latou, io me e malamalama atu a nisi toeaina. Ona ko te mea tenā, ko kese‵kese ei a tauliaga e maua ne toeaina i loto i te fakapotopotoga a Ieova. I lō te faiga o fakatusatusaga, e tausi i olotou mafaufau te fautuaga tenei: “A meaalofa kese‵kese kolā ne tuku atu ne te Atua ki a koutou, e ‵tau o fakaaogā mō te ‵lei o nisi tino, e fakaasi mai ei i a koutou ne tavini fakamaoni i te tausiga o meaalofa kese‵kese o te alofa tauanoa o te Atua.” (1 Petelu 4:10) A te tonuga loa, e aogā a te fautuaga tenei ki tavini katoa a Ieova, me ko oti ne maua katoa ne latou a te meaalofa ko te iloaga tonu kae e ‵kau katoa foki latou ki te galuega faka-Kelisiano.
10. Se a te auala fua e tasi e talia ei ne Ieova te ‵tou taviniga tapu?
10 A te ‵tou taviniga tapu ko te fakafiafia atu ki a Ieova kae e mafai fua o fai penā māfai e fai ne tatou mo te alofa mo te loto kātoa, kae e sē ko te sikiakaga o koe ke maluga atu i nisi tino. Telā la, se mea tāua ke maua se kilokiloga paleni e uiga ki ‵tou mea e fai i te ‵lago atu ki te tapuakiga tonu. E tiga eiloa e sē mafai o fakamasino ne tatou a mea i ‵tou loto taki tokotasi, e fai mai te faifaataoto: “kae masaua i te Atua e iloa ne ia ou mafaufauga, kae fakamasino foki ne ia.” (Faataoto 24:12; 1 Samuelu 16:7) Telā la, se mea ‵lei ke fakafesilisili faeloa ne tatou a tatou, ‘E mata, e ‵lei oku lagonaga i te faiga o galuega i te taviniga ki a Ieova?’—Salamo 24:3, 4; Mataio 5:8.
Te Kilokiloga ‵Tau ki ‵Tou Galuega
11. Ne a fesili e uiga ki ‵tou galuega e mafai o mafau‵fau ki ei?
11 Kafai e tāua katoatoa te loto malosi ke maua ei te taliaga a te Atua, ka pefea la te lasi e ‵tau ei o amanaia tatou ki ‵tou galuega e uiga ki te fakatuanaki? Kafai e fai ne tatou te ‵tou galuega mo te kilokiloga tonu, e mata, e ‵tau o fakamau ne tatou te aofaki o ‵tou mea e fai? E tāua a fesili penei, me e sē ma‵nako tatou ke tāua atu a fuainumela i lō ‵tou galuega kolā e fai i te taviniga.
12, 13. (a) Ne a nisi pogai e tausi ei ne tatou te aofaki o ‵tou mea e fai i te galuega talai? (e) Ne a pogai e fia‵fia ei tatou i te iloiloga o te lipoti saukātoa o te ‵tou galuega talai?
12 Ke onoono ki pati kolā e fai mai i te tusi ko te Organized to Do Jehovah’s Will: “Ne taulia a te faiga o lipoti e uiga ki te gasolo ki mua o te galuega talai i soko mua o Iesu Keliso. (Maleko 6:30) E fai mai a te tusi ko Galuega i te Tusi Tapu me kāti e toko 120 a tino ne ‵nofo atu i konā i te ‵ligiifoga o te agaga tapu ki luga i soko i te Penitekoso. Ne seki leva kae gasolo aka te lotou aofaki ki te 3,000 kae fakamuli ifo ki te 5,000. . . . (Galuega 1:15; 2:5-11, 41, 47; 4:4; 6:7) Ne ‵tau o lasi te fakamalosiga ne maua ne te kau soko mai luga i aofaki konei!” E penā foki te taumafai o Molimau a Ieova o fakamau a galuega kolā e fai ne latou i te lalolagi kātoa i te fakataunuga o pati konei a Iesu: “A te Tala ‵Lei tenei e uiga ki te Malo, e fakamatala atu ki te lalolagi kātoa, mo fai te molimau ki tino io me ki atufenua katoa; ko oko mai ei te gataga.” (Mataio 24:14) E fakaasi mai i lipoti penā se ata manino o galuega kolā e fai i te lalolagi kātoa. E fakaasi mai i ei a koga kolā e manakogina i ei se fesoasoani e pelā foki mo tusi mo te aofaki e manakogina i te faiga o te galuega talai.
13 Telā la, e fai ne ‵tou lipoti ke mafai ne tatou o fai te ‵tou galuega ko te talaiatuga o te tala ‵lei e uiga ki te Malo ko te mea ke magoi. E se gata i ei, e a, e sē maua ne tatou ne fakamalosiga i te lagona ne tatou a galuega kolā e fai ne ‵tou taina i nisi kogā koga i te lalolagi? E ‵fonu ‵tou loto i te fia‵fia ona ko tala e uiga ki te lasi o te galuega e fai i te lalolagi kātoa, e fakamalosi mai ke fakauke aka ‵tou galuega, kae e fakamautinoa mai i ei a fakamanuiaga a Ieova. Kae e pefea te fakafiafia ke iloa atu me e aofia tau lipoti totino i te lipoti saukātoa tenā! E foliki fua tau lipoti māfai e faka‵tusa ki te lipoti saukātoa, kae e seai se mea galo i a Ieova. (Maleko 12:42, 43) Ke mo a ma puli, e aunoa mo tau lipoti, e sē mafai o katoatoa te lipoti saukātoa.
14. I tafa o te talai mo te akoako atu, ne a mea e aofia i te ‵tou taviniga ki a Ieova?
14 Kae ko te ukega o mea kolā e fai ne Molimau taki tokotasi i te fakataunuga o ana tiute e pelā me se tavini tukugina atu a Ieova e sē ‵sae mai i tena lipoti. E pelā mo te sē aofia i tena lipoti totino ana sukesukega totino, tena kau atu mo te faiga o ana tusaga i fakatasiga faka-Kelisiano, ana tiute i te fakapotopotoga, ana fesoasoani kese‵kese ki ana taina tali‵tonu kolā e manakogina, tena ‵lago atu i mea tau tupe ki te galuega e uiga ki te Malo i te lalolagi kātoa, e pelā foki mo nisi mea. Telā la, e tiga eiloa e tāua a ‵tou lipoti i te faiga o te galuega talai, i te fesoasoani mai ke fakatumau te ‵tou loto finafinau i te talai atu kae ke mo a ma fakatamala, e ‵tau o paleni te ‵tou kilokiloga ki ei. E sē ‵tau o ‵kilo atu ki ei e pelā me se pamita io me se pasipoti faka-te-agaga, e maua ei ne koe te ola se-gata-mai.
Ke “Finafinau . . . o Fai te Mea ‵Lei”
15. E tiga eiloa e sē fakaolagina fua tatou i ‵tou galuega, kaia e ‵tau ei o fai a galuega?
15 E manino ‵lei me e tiga eiloa e sē fakaolagina fua tatou i ‵tou galuega, a galuega ne mea eiloa e ‵tau o fai. Tenā eiloa te pogai e fai ei a Kelisiano pelā me “e a ia ake . . . eiloa . . . kae finafinau foki o fai te ‵lei,” kae e fakamalosi atu “ke mafaufau te suā tino ki te suā tino, ke fakatau fesoasoani foki . . . o fakaasi te alofa mo te fai mea ‵lei.” (Tito 2:14; Epelu 10:24) E manino atu te fakaasiga a te isi tino tusi tala o te Tusi Tapu ko Iakopo, i ana pati: “A te foitino e mate manafai e seai se agaga, e penā foki a te fakatuanaki e mate manafai e seai ne galuega.”—Iakopo 2:26.
16. Ne a mea e tāua atu i galuega, kae se a te mea e ‵tau o fakaeteete tatou i ei?
16 E tiga eiloa e tāua te faiga o galuega ‵lei, e sili atu te tāua o te pogai e fai ei ne tatou a mea konā. Tenā eiloa te pogai e ‵tau ei o iloilo faeloa ne tatou a ‵tou lagonaga. Ona ko te mea e se mafai o iloa tonu atu a lagonaga o nisi tino, e ‵tau o fakaeteete tatou i te fakamasinoga o nisi tino. “Ko oi koe e fakamasino atu ei ne koe te tavini a te suā tino?” kae tenei te tali manino ki ei: “Ko te Atua fua e fakamasino ne ia me ko ia e iloa ne ia me e ‵lei me e masei.” (Loma 14:4) A Ieova ko te Matai o tino katoa, kae ka fakamasino tatou ne tena Famasino tofia, ko Keliso Iesu, e se gata fua e uiga ki ‵tou galuega kae penā foki ‵tou lagonaga, avanoaga ne maua ne tatou, te ‵tou a‵lofa mo te ‵tou loto finafinau i te taviniga. Ko Ieova fua mo Keliso Iesu e ‵tonu la fakamasinoga me ko oti ne fai ne tatou a galuega kolā ne fakamalosi atu ke fai ne Kelisiano, e ‵tusa mo pati a te apositolo ko Paulo: “Taumafai malosi io me fai te ‵toe mea e mafai o fai o tuku atu koe ki te Aliki e pelā mo se tino ko fakamaonia me ko ‵tau, se tino galue telā e se ‵tau mo ia o taema ki se mea, kae se tino e akoako tonu eiloa ne ia a te munatonu a te Atua.”—2 Timoteo 2:15; 2 Petelu 1:10; 3:14.
17. I te ‵tou taumafai o fai te ‵toe mea e mafai o fai, kaia e ‵tau ei o masaua faeloa ne tatou te Iakopo 3:17?
17 E faigofie a uiga o Ieova i mea kolā e fakamoemoe a ia ke fai ne tatou. E ‵tusa mo te Iakopo 3:17, “Ka ko te poto mai te lagi,” i tafa o nisi mea, “e maliegofie.” E mata, e sē tenei te auala o te poto, pelā foki mo te faiga o tinā galuega, ke fakaakoako tatou ki a Ieova i te feitu tenei? Telā la, e sē ‵tau o fakafaigata ne tatou a mea kolā e fakamoe‵moe tatou ke fai ne tatou mo tatou eiloa e pelā foki mo ‵tou taina.
18. Se a te mea e ‵kilo atu tatou ki ei i aso mai mua māfai e paleni te ‵tou kilokiloga e uiga ki ‵tou galuega mo te alofa tauanoa o Ieova?
18 Kafai e maua faeloa ne tatou se kilokiloga paleni i te vā o ‵tou galuega e fai i te taviniga mo te alofa tauanoa o Ieova, ka maua faeloa ne tatou te fiafia telā ko te fakailoga e tasi o tavini ‵tonu a Ieova. (Isaia 65:13, 14) Ka fia‵fia eiloa tatou i fakamanuiaga kolā ka ‵ligi ifo ne Ieova ki luga i ana tino e pelā me se potukau, faitalia te aofaki o mea kolā e mafai o fai ne tatou taki tokotasi. A te tumau i te “fakatagi atu ki te Atua i mea e ma‵nako koutou ki ei, kae fakatagi eiloa i te agaga fakafetai,” e akai eiloa tatou ke fesoasoani mai te Atua ko te mea ke fai ne tatou a toe mea kolā e mafai o fai. Ko seai ei se fakalotolotolua e uiga ki te mauaga o “te filemu o te Atua, telā e sili atu i mea e iloa ne tatou, ke tausi faka‵lei ne ia otou loto mo otou mafaufau i a Keliso Iesu.” (Filipi 4:4-7) Ao, e maua eiloa ne tatou a fakamafanafanaga mo fakamalosiga mai te iloa atu me e fakaolagina tatou, e sē gata fua i ‵tou galuega, kae e pelā foki mo te alofa tauanoa o Ieova!
[Ata i te itulau e 29]
“A toku alofa tauanoa ko lava ‵lei eiloa mo koe”
[Ata i te itulau e 31]
E fia‵fia eiloa a toeaina katoa ki tusaga o latou taki tokotasi kolā e mafai o fai mō te ‵lei o te fakapotopotoga
E Mafai o Fakamatala Mai ne Koe me
• kaia e sē ‵tau o fakamata‵mata a Kelisiano e uiga ki olotou galuega totino?
• kaia e sē ‵tau ei o fakaasi atu ne latou te agaga o te fakatau‵fai?
• kaia e fai ei olotou lipoti i te galuega talai?
• kaia e ‵tau ei o ‵kalo keatea mai te fakamasinoga o olotou taina Kelisiano?