‘Te Avatuga o te Tala ‵Lei e Uiga ki se Mea Telā e ‵Lei Atu’
“Ko tafaga la te ‵gali o vae o te tino i luga i mauga . . . telā e aumai ne ia te tala ‵lei e uiga ki se mea telā e ‵lei atu.”—ISAIA 52:7, NW.
1, 2. (a) Ne a mea fakama‵taku e ‵tupu faeloa i aso katoa? (e) Ne a lagonaga o tino e tokouke e uiga ki tala ma‵sei kolā e lagona faeloa ne latou?
E FAI mai a tino i te lalolagi kātoa me ko ‵fiu latou i te uke o tala ma‵sei. E fakaola olotou letiō kae fakalogo‵logo atu ki lipoti e uiga ki masaki fakama‵taku e salalau i te lalolagi kātoa. E onoono latou ki tala o mea e ‵tupu i televise kae e matea atu a tama‵liki sōgea kolā e ‵tagi i te taumafai ke maua ne latou se fesoasoani. E fai‵tau latou ki se nusipepa e uiga ki se pōmu telā ne ‵pa, ma‵lepe i ei a fale, kae ‵mate i ei a tino e tokouke.
2 E tonu, e ‵tupu a mea fakama‵taku i aso katoa. Ko oti eiloa ne ‵fuli a foliga o te lalolagi—ke gasolo aka eiloa o sinā masei atu. (1 Kolinito 7:31) E fai mai se mekesini e tasi i Eulopa ki Togāla me e foliga mai i nisi taimi me “ka fakaseai katoatoa atu” te lalolagi. E se tioa eiloa o gasolo aka faeloa ki luga te aofaki o tino kolā e manava‵se valevale! E seai se fakalotolotolua me ne fakaasi mai ne se tino e tokotasi telā ne aofia i te sukesukega ne fai e uiga ki tala i televise i te Iunaite Sitete a lagonaga o te fia miliona i ana pati konei: ‘Ka oti au ne onoono ki tala i te televise, ko lagona eiloa ne au te loto mafātia. Ne tala ma‵sei katoa. Ko ‵mae valevale tou mafaufau i ei.’
Te Tala Telā e ‵Tau o Lagona ne Tino Katoa
3. (a) Se a te tala ‵lei telā e folafola mai i te Tusi Tapu? (e) Kaia e fakatāua ei ne koe te tala ‵lei o te Malo?
3 E mata, e mafai o maua se tala ‵lei i se lalolagi faigata penei? E mafai! E fakamafanafana loto ke iloa atu me e folafola mai i te Tusi Tapu e uiga ki se tala ‵lei. Ko te tala ‵lei e uiga ki te fakagataga ne te Malo o te Atua a masaki, te sōgea, amioga solitulafono, taua, mo mea faiga‵ta katoa. (Salamo 46:9; 72:12) E mata, e se tenā loa te tala e ‵tau o lagona ne tino katoa? Tenā eiloa te kilokiloga a Molimau a Ieova. Tenā eiloa te pogai e lauiloa ei latou i koga katoa e uiga ki olotou taumafaiga ke talai atu faeloa te tala ‵lei tenei e uiga ki te Malo o te Atua ki tino i atufenua katoa.—Mataio 24:14.
4. Ne a vaega o te ‵tou galuega talai ka mafau‵fau tatou ki ei i te mataupu tenei, mo te suā mataupu?
4 Ne a la ‵tou mea e mafai o fai ko te mea ke fakatumau kae magoi te talaiatuga o te tala ‵lei tenei—ke oko ki koga kolā e se na ko fia ‵saga mai a tino i ei? (Luka 8:15) Ka fesoasoani mai eiloa ki a tatou a te iloiloga o vaega tāua e tolu o te ‵tou galuega talai. E mafai o iloilo ne tatou (1) ‵tou lagonaga, io me ko te pogai e talai ei tatou; (2) te ‵tou fekau, io me ko te mea telā e talai atu ne tatou; a ko te (3) ko ‵tou auala e fakaaogā, io me e talai atu pefea tatou. Mai te tausiga o ‵tou lagonaga ke ‵tonu, ‵tou fekau ke manino, mo ‵tou auala ke ma‵goi, ka tuku atu ei ne tatou ki tino e tokouke te avanoaga ke lagona ne latou te ‵toe tala ‵lei—ko te tala ‵lei e uiga ki te Malo o te Atua.a
Kaia e Talai Atu ei ne Tatou te Tala ‵Lei
5. (a) Se a te ‵toe pogai tāua e ‵kau atu ei tatou ki te galuega talai? (e) Kaia e mafai ei o fai atu me i te ‵tou faka‵logo ki te fakatonuga i te Tusi Tapu ke talai atu se fakaasiga tenā o te alofa ki te Atua?
5 Ke na mafau‵fau nei ki te vaega muamua—ko ‵tou lagonaga. Kaia e talai atu ei ne tatou te tala ‵lei? Ona ko te pogai foki telā ne fai ei ne Iesu te galuega tenā. Ana muna: “I a au e alofa ki te Tamana.” (Ioane14:31; Salamo 40:8) Tenā eiloa te ‵toe pogai tāua, e fakamalosigina tatou ne te alofa ki te Atua. (Mataio 22:37, 38) E fakafetaui aka ne te Tusi Tapu a te alofa ki te Atua mo te galuega talai, i ana pati konei: “Me e tenei te uiga o te alofa ki te Atua: ko te fakalogo ki ana fakatonuga.” (1 Ioane 5:3; Ioane 14:21) E mata, e aofia i fakatonuga a te Atua a te fakatonuga ke ‘olo atu o fai a soko’? (Mataio 28:19) Ao. E tonu, ne fai mai a pati konā ne Iesu, kae ne māfua mai eiloa a pati konā i a Ieova. E pefea la? Ne fakamatala mai a Iesu: “Kae se fai fua ne au se mea; e taku atu fua ne au a mea kolā ne akoako mai ne toku Tamana ki a au.” (Ioane 8:28; Mataio 17:5) Telā la, mai te faka‵logo ki te fakatonuga ke talai, e fakaasi atu ei ne tatou ki a Ieova me e a‵lofa tatou ki a ia.
6. Ne a auala e fakamalosi aka ei tatou ne te alofa ki te Atua ke talai atu?
6 E se gata i ei, e fakamalosi aka tatou ne te ‵tou a‵lofa ki a Ieova ke talai ko te mea ke fakaasi faka‵sau atu ei a loi kolā e fakasalalau ne Satani e uiga ki a ia. ( 2 Kolinito 4:4) Ne fakafesili ne Satani a te ‵tonu o te pulega a te Atua. (Kenese 3:1-5) E pelā me ne Molimau a Ieova, e ma‵nako eiloa tatou ke fai ne ‵tou tusaga i te fakaasi faka‵sauatuga o pati fatufatu a Satani mo te faka‵maluga o te igoa o Ieova i mua o tino katoa. (Isaia 43:10-12) E se gata i ei, e talai atu tatou me ko oti ne iloa ne tatou a uiga mo auala ‵lei o Ieova. E ‵pili ‵ki te ‵tou vā mo ia kae e ma‵nako malosi tatou ke fai‵pati atu ki nisi tino e uiga ki te ‵tou Atua. E maua ne tatou te fiafia ona ko te aga‵lei mo auala amio‵tonu o Ieova telā ko se mafai ei o fakagata te ‵tou fia fai‵pati atu e uiga ki a ia. (Salamo 145:7-12) E fakaosofia tatou ke tavae kae fai‵pati atu e uiga ki ana “galuega fakaofoofogina” ki a latou kolā e fia fakalogo‵logo ki ei.—1 Petelu 2:9; Isaia 43:21.
7. I tafa o te alofa ki te Atua, se a te suā pogai tāua e ‵kau atu ei tatou ki te galuega talai?
7 E isi aka foki se isi pogai tāua e tumau ei tatou i te talai atu: E ma‵nako tonu eiloa tatou o avatu se fakatapūga ki tino taki tokotasi kolā ko māfatia valevale i te uke o tala ma‵sei mo latou kolā ko mafātia i te logo‵mae ona ko pogai kese‵kese. I te faiga tenei, e taumafai eiloa tatou o fakaakoako atu ki a Iesu. Ke onoono ki te mea telā e fakamatala mai i te Maleko mataupu e 6.
8. E fakaasi mai pefea i te tala i te Maleko mataupu e 6 a lagonaga o Iesu e uiga ki tino?
8 Ne ‵foki mai a apositolo mai te galuega talai kae ne fakaasi atu ki a Iesu olotou mea mo akoakoga katoa ne fai. Ne matea ne Iesu te fi‵ta o apositolo, kae fai atu ke olo latou “o malō‵lo malie.” Telā la, ne ‵sopo latou ki luga i se poti olo ei o ‵sala se koga sē logoā. Ne tau‵tali atu te vaitino ki a latou i te tafātai, oko atu ei ki a latou. Ne a mea ne fai ne Iesu? E fai mai te tala: “Ne . . . lavea ei ne ia a tino e tokouke, ko oko eiloa tena alofa ki a latou i te mea ko pelā mo mamoe e seai se lotou takitaki. Telā, kamata ei a ia o akoako atu ki a latou i mea e uke.” (Maleko 6:31-34) Ne fakaosofia Iesu ne te alofa ke talai atu te tala ‵lei faitalia tena fi‵ta. E manino ‵lei me ne lasi ‵ki eiloa te alofa o Iesu ki tino konei. Ne alofa malosi a ia ki a latou.
9. Se a te akoakoga e maua ne tatou mai te tala i te Maleko mataupu e 6 e uiga ki ‵tou lagonaga mō te galuega talai?
9 Se a te akoakoga e maua ne tatou mai te tala tenei? E pelā me ne Kelisiano, e lagona ne tatou te ‵tou tiute ke talai atu te tala ‵lei mo te faiga o soko. E matea faka‵lei ne tatou te ‵tou tiute ke folafola atu te tala ‵lei me ko te loto eiloa o te Atua “ke ola tino katoa.” (1 Timoteo 2:4) Kae e se fai fua ne tatou te galuega e pelā me se tiute kae e fai foki ona ko te ‵tou a‵lofa. Kafai e ‵poko te ‵tou a‵lofa ki tino e pelā mo Iesu, ka fakamalosigina ei tatou ke talai atu faeloa te tala ‵lei ki a latou. (Mataio 22:39) Mai te mauaga o lagonaga ‵lei penā e uiga ki te galuega talai ka fakamalosi aka ei tatou ke talai atu te tala ‵lei e aunoa mo te fi‵ta.
Te ‵Tou Fekau—Ko te Tala ‵Lei e Uiga ki te Malo o te Atua
10, 11. (a) E fakamatala mai pefea ne Isaia a te fekau telā e talai atu ne tatou? (e) Ne aumai pefea ne Iesu se tala telā e ‵lei atu, kae e tau‵tali atu pefea a tavini a te Atua i aso nei ki te fakaakoakoga a Iesu?
10 Kae e a la te lua o vaega o te ‵tou galuega—ko te ‵tou fekau? Se a te mea e talai atu ne tatou? Ne fakagaligali mai ne te pelofeta ko Isaia te fakamatalaga e uiga ki te fekau telā e folafola atu ne tatou: “Ko tafaga la te ‵gali o vae i luga i mauga o te tino telā e aumai ne ia te tala ‵lei, ko te tino telā e folafola ne ia te filemu, ko te tino telā e aumai ne ia te tala ‵lei e uiga ki se mea telā e ‵lei atu, ko te tino telā e folafola ne ia te fakaolataga, ko ia telā e fai mai ki Siona: ‘A tou Atua ko oti ne fai mo fai te tupu!’ ” —Isaia 52:7, NW.
11 A pati tāua i te fuaiupu tenei, ko “tou Atua ko oti ne fai mo fai te tupu,” e fakamasaua mai ei ki a tatou e uiga ki te fekau telā e ‵tau o folafola atu ne tatou, ko te tala ‵lei o te Malo o te Atua. (Maleko 13:10) Ke onoono foki me e fakaasi mai i te fuaiupu tenei te mataupu fakavae o te ‵tou fekau. Ne fakaaogā ne Isaia a pati pelā mo te “fakaolataga,” “te tala ‵lei,” “te filemu,” mo “se mea telā e ‵lei atu.” I te fia o senitenali mai tua o Isaia, i te senitenali muamua T.A., ne fakataunu ei ne Iesu Keliso te valoaga tenei i se auala fakaofoofogia mai te tukumaiga o se fakaakoakoga loto finafinau i te folafolamaiga o te tala ‵lei e uiga ki se mea telā e ‵lei atu—ko te Malo o te Atua telā ko pili o oko mai. (Luka 4:43) I aso nei, maise eiloa talu mai te 1919, ko oti ne tau‵tali atu a Molimau a Ieova ki te fakaakoakoga a Iesu mai te folafola atu mo te loto finafinau a te tala ‵lei e uiga ki te Malo o te Atua telā ko oti ne fakatu aka mo fakamanuiaga kolā ka aumai i ei.
12. E pokotia pefea a tino kolā e talia ne latou te tala ‵lei o te Malo?
12 Ka pokotia pefea a tino kolā e talia ne latou a te tala ‵lei tenei e uiga ki te Malo? I aso nei e pelā eiloa mo aso o Iesu, e tuku mai eiloa ne te tala ‵lei te fakamoemoega mo fakamafanafanaga. (Loma 12:12; 15:4) E maua ne tino loto fakamaoni a te fakamoemoega me e matea ne latou a fakamaoniga ‵tonu ke tali‵tonu ei e uiga ki aso mai mua kolā ka ‵lei atu. (Mataio 6:9, 10; 2 Petelu 3:13) E fesoasoani malosi atu a vaegā fakamoemoega penā ki tino kolā e ma‵taku ki te Atua ke tumau i se kilokiloga aogā. E fai mai te faisalamo me ka ‘se ma‵taku latou i tala ma‵sei e lagona ne latou.’—Salamo 112:1, 7.
Se Fekau Telā ka “Faka‵lei” Aka ei “a Loto o Tino Fanoanoa”
13. E fakamatala mai pefea ne te pelofeta ko Isaia a fakamanuiaga kolā ka maua nei eiloa ne tino kolā e talia ne latou te tala ‵lei?
13 E se gata i ei, e aumai ne te tala ‵lei telā e folafola atu ne tatou se fakatapūga mo fakamanuiaga nei eiloa ki tino kolā e faka‵logo ki ei. E pefea la? Ne fakaasi mai a nisi fakamanuiaga ne te pelofeta ko Isaia i tena valoaga: “A te Aliki Sili ne faka‵fonu ne ia au ki tena agaga. Ne filifili ne ia au, uga ei ne ia au o avatu te tala ‵lei ki tino mativa, o faka‵lei a loto o tino fanoanoa, o folafola atu te fakasaolotoga ki pagota mo te saoloto ki tino i loto i falepuipui. Ne uga mai ne ia au o folafola atu me ko oko mai te taimi telā ka fakasao ei ne te Aliki a tena fenua kae fakatakavale olotou fili. Ne uga mai ne ia au o fakamafanafana a latou katoa kolā e ‵tagi fanoanoa.”—Isaia 61:1, 2; Luka 4:16-21.
14. (a) Se a te mea e fakaasi mai i te tugāpati ko te “faka‵lei a loto o tino fanoanoa” e uiga ki te fekau o te Malo? (e) E fakaasi atu pefea ne tatou te amanaia o Ieova ki tino loto fanoa‵noa?
14 E ‵tusa mo te valoaga tenā, kafai e talai atu te tala ‵lei, ‘ka faka‵lei aka ei ne Iesu a loto o tino fanoa‵noa.’ Ko oko eiloa i te ‵gali o kupu kolā ne fakaaogā ne Isaia! E ‵tusa mo te tikisionale faka-te-Tusi Tapu e tasi, a te pati Epelu telā e ‵fuli ki te “faka‵lei,” “e fakauiga sāle ki se lītaga e fakaaogā i togafiti fakatokita ke fakamafu ei se pakiaga.” E mafai o lī ne se nēsi te lītaga io me se isi mea i luga i te pakiaga o te tino ke ‵mau ‵lei. E penā foki māfai e talai atu te fekau e uiga ki te Malo, e ‵lago atu a tino talai ki tino kolā e logo‵mae i auala kese‵kese. Kae mai te fesoasoani atu ki tino penā, e fakaata mai i ei te amanaia o Ieova ki a latou. (Esekielu 34:15, 16) E fai mai te faisalamo e uiga ki te Atua: “Ka fakamafanafana ne ia latou kolā e loto mafātia, kae fusi ne ia olotou pa‵kiaga.”—Salamo 147:3.
Te ‵Fuliga Telā e Fai ne te Fekau o te Malo
15, 16. Ne a mea ‵tonu ne ‵tupu e fakaasi mai i ei te auala e ‵lago kae fakamalosi atu ei te fekau o te Malo ki tino kolā e ma‵nako ki ei?
15 E uke a mea ‵tonu kolā ne ‵tupu i te olaga e fakaasi mai i ei a te auala ne ‵lago kae fakamalosi atu ei te fekau o te Malo ki tino loto fanoa‵noa. Ke mafaufau ki a Oreanna, se fafine ko pamatua i Amelika ki Saute, telā ne oko ki te tulaga telā ko sē fia ola eiloa. Ne kamata o āsi atu se Molimau a Ieova ki a Oreanna kae faitau atu ki a ia te Tusi Tapu mo te tusi ko Taku Tusi o Tala Mai te Tusi Tapu.b I te taimi muamua, ne fakalogologo te fafine loto mafātia tenei kae takatokato i luga i te moega kae ‵moe ana mata kae ‵pusi sāle tena manava i nisi taimi. Kae ne seki leva kae taumafai tou fafine o sagasaga ki luga i tena moega i te taimi e fai te faitauga. Fakamuli ifo i ei, ne sagasaga loa tou fafine i luga i se nofoga i te potu alaala, o faka‵tali ke oko atu tena faiakoga. Ne kamata o kau atu tou fafine ki fakatasiga faka-Kelisiano i te Kingdom Hall. Ona ko fakamalosiga ne maua ne ia i mea kolā ko iloa ne ia i fakatasiga konā, ne kamata o ofo atu ne ia a tusi faka-te-Tusi Tapu ki so se tino e fanatu i tafa o tena fale. Kae i te taimi ko 93 ana tausaga, ne papatiso ei a Oreanna e pelā me se tokotasi o Molimau a Ieova. Ne toe fakafou aka ne te fekau o te Malo a tena manakoga ke ola a ia.—Faataoto 15:30; 16:24.
16 E ‵lagomālō atu foki te fekau o te Malo ki tino kolā ko iloa ne latou i a latou ko pili o ‵mate i se masaki. E pelā mo Malia mai Eulopa ki Togāla. Ne iloa ne ia me ko se mafai o toe ‵lei tena masaki kae ne seki toe ai sena fakamoemoega. Ne tuku eiloa ki togi tena loto mafātia i te lotou fetauiga mo Molimau a Ieova. Kae i te taimi ne iloa ei ne ia a fuafuaga a te Atua, ne matea ei ne ia te aogā o tena olaga. Ne papatiso a ia kae ne aofia malosi a ia i te galuega talai. I loto i tausaga e lua o tena olaga, a koituai a ia o mate, ne fiafia malosi eiloa a ia e uiga ki te fakamoemoega. Ne mate a Malia mo te fakamoemoega mautinoa e uiga ki te toetu.—Loma 8:38, 39.
17. (a) Se a te ‵fuliga telā e fai ne te fekau o te Malo ki olaga o tino kolā e talia ne latou? (e) I auala fea ne lagona totino ei ne koe te auala ‘ne faka‵tu aka ei ne Ieova a latou katoa kolā ko pa‵ku’?
17 E fakatalitonu atu eiloa a lipoti penā ki te ‵fuliga telā e mafai o fai ne te fekau o te Malo ki olaga o tino kolā e fia iloa ne latou a muna‵tonu mai te Tusi Tapu. E maua te malosi fou ne tino kolā ne fanoa‵noa i te ‵mate o olotou kāiga pele i te iloaga ne latou a te fakamoemoega e uiga ki te toetu. (1 Tesalonia 4:13) A tino kolā ne ola i se olaga mativa kae ne faigata te mauaga o meakai mō te kāiga, ko maua nei ne latou se loto malosi mo se kilokiloga fou i te iloaga ne latou me ka se mafai o tuku tiaki latou ne Ieova māfai e a‵lofa fakamaoni latou ki a ia. (Salamo 37:28) Fakatasi mo te fesoasoani o Ieova, e tokouke a tino kolā ne logofio‵fio i te loto mafātia, ne maua fakamuli ne latou te malosi ke fakafesagai atu ki ei— a ko nisi tino ne seki toe pokotia eiloa i te masaki tenā. (Salamo 40: 1, 2) E tonu, mai te malosi telā e tuku mai e auala i tena Muna, “e faka‵tu aka ne ia latou katoa kolā ne pakū.” (Salamo 145:14) Mai te lavea atu o te fakamafanafanaga telā e tuku atu ne te tala ‵lei o te Malo ki tino loto mafātia i ‵tou koga talai pelā foki mo te fakapotopotoga Kelisiano, e fakamasaua mai faeloa i ei me e maua ne tatou te ‵toe tala ‵lei i aso nei!—Salamo 51:17.
‘Taku Talo ki te Atua mō Latou’
18. Ne pokotia pefea a Paulo ona ko te ‵teke atu o tino Iutaia ki te tala ‵lei, kae kaia?
18 E tiga eiloa e aofia i te ‵tou fekau a te ‵toe tala ‵lei, e ‵teke atu a tino e tokouke ki ei. E mafai pefea o pokotia tatou i ei? I te auala eiloa telā ne pokotia ei te apositolo ko Paulo. Ne talai sāle a ia ki tino Iutaia, kae ne ‵teke atu te tokoukega o latou ki te fekau o te fakaolataga. Ne pokotia malosi a Paulo i ei. Ana muna: “Me ko oko eiloa i te lasi o toku fanoanoa mo te loto ‵mae.” (Loma 9:2) Ne alofa a Paulo ki tino Iutaia kolā ne talai a ia ki ei. Ne fanoanoa a ia me ne seki talia ne latou te tala ‵lei.
19. (a) Kaia e malamalama ei tatou māfai ko loto vāi‵vāi tatou i nisi taimi? (e) Se a te mea ne fesoasoani atu ki a Paulo ke tumau i te faiga o te galuega talai?
19 E talai atu foki ne tatou te tala ‵lei telā e fakaasi atu ei te alofa. Telā la, e malamalama tatou me e mafai o loto vāivāi tatou ona ko te ‵teke mai o tino e tokouke ki te fekau o te Malo. E fakaasi mai i lagonaga penā me e amanaia ‵tonu tatou ki te ‵lei o tino kolā e talai tatou ki ei i te feitu faka-te-agaga. Kae e ‵tau o masaua ne tatou te fakaakoakoga a te apositolo ko Paulo. Se a te mea ne fesoasoani atu ke tumau a ia i te faiga o te galuega talai? E tiga eiloa ne fanoanoa kae logo‵mae a ia ona ko te sē talia ne tino Iutaia a te tala ‵lei, ne seki ‵tuka vave te loto o Paulo i te talai atu ki tino Iutaia katoa, i tena talitonu me e mafai eiloa o fesoasoani atu ki a latou. Ne fakamoemoe eiloa tou tagata me ka talia ne nisi tino i a latou a Keliso. Telā la, ne tusi mai ei a Paulo e uiga ki tena kilokiloga ki tino Iutaia taki tokotasi: “Kae ‵talo foki au ki te Atua mo latou, ko te mea ke fakaolagina latou.”—Loma 10:1.
20, 21. (a) E mafai pefea o tau‵tali atu tatou ki te fakaakoakoga a Paulo e uiga ki te ‵tou galuega talai? (e) Se a te vaega o te ‵tou galuega ka sau‵tala tatou ki ei i te suā mataupu?
20 Onoono ki mea e lua kolā ne faka‵mafa mai ne Paulo. Ko tena manako tonu ke maua ne nisi tino te fakaolataga, kae ne ‵talo atu a ia ki te Atua mō te mea tenā. E tau‵tali atu eiloa tatou ki te fakaakoakoga a Paulo i aso nei. E ma‵nako foki tatou o ‵sala atu ki so se tino loto ‵lei telā e mafai o talia ne ia te tala ‵lei. E tumau tatou i te ‵talo atu ki a Ieova ke mafai o maua ne tatou a tino penā ko te mea ke mafai o fesoasoani atu tatou ki ei ke olo atu latou i te auala telā e tau atu ki te fakaolataga.—Faataoto 11:30; Esekielu 33:11; Ioane 6:44.
21 Kae, ko te mea ke mafai o oko atu tatou mo te fekau o te Malo ki tino e tokouke, e se ‵tau fua o ‵saga atu tatou ki te pogai mo te mea telā e talai atu ne tatou kae ki te auala foki e talai atu ei tatou. Ka sau‵tala tatou ki te mea tenei i te suā mataupu.
[Fakamatalaga mai lalo]
a Ka mafau‵fau tatou i te mataupu tenei ki vaega muamua e lua o te ‵tou galuega. Ka mafau‵fau tatou ki te tolu o vaega i te suā mataupu.
b Ne ‵lomi ne Molimau a Ieova.
Ne a au Mea ko Oti ne Iloa?
• Ne a pogai e talai ei tatou?
• Se a te ‵toe fekau tāua telā e talai atu ne tatou?
• Ne a fakamanuiaga e maua ne tino kolā e talia ne latou te fekau o te Malo?
• Se a te mea e fesoasoani mai ke tumau tatou i te ‵tou galuega talai?
[Ata i te itulau e 24]
E tuku atu ne te fekau o te Malo a te malosi ki tino loto mafātia
[Ata i te itulau e 26]
E fesoasoani mai a ‵talo ke tumau tatou i te faiga o te ‵tou galuega talai