FATATUSI I TE ITANETI a te Faleleoleo Maluga
Faleleoleo Maluga
FATATUSI I TE ITANEI
Tuvalu
  • TUSI TAPU
  • TUSI
  • MEETINGS
  • w05 8/1 itu. 8-12
  • Manatu Tāua Mai te Tusi ko te Lua Tupu

E seai se vitio penei

Fakatoese atu, e isi se fakalavelave ki te peiga o te vitio

  • Manatu Tāua Mai te Tusi ko te Lua Tupu
  • Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2005
  • Ulutala fo`liki
  • Mataupu
  • KO SUI NE ELISAIA A ELIA
  • (2 Tupu 1:1–8:⁠29)
  • KO AVE FAKAPAGOTA A ISALAELU MO IUTA
  • (2 Tupu 9:1–25:⁠30)
  • Akoakoga Aogā ki a Tatou
  • Manatu i te 2 Tupu
    Te Tusi Tapu i te ‵Fuliga o te Lalolagi Fou
  • Ne Lavea ne Elisaia a Kaliota Afi​—E Lavea ne Koe?
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2013
Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2005
w05 8/1 itu. 8-12

E Ola te Muna a Ieova

Manatu Tāua Mai te Tusi ko te Lua Tupu

E FAKA‵SOKO mai i te tusi ko te Lua Tupu i te Tusi Tapu a tala fakasolopito o tino Isalaelu mo Iuta kolā ne kamata mai i te Muamua Tupu. Ko te tala tenei e uiga ki tupu e toko 29​—⁠e toko 12 mai te malo o Isalaelu ki mātū kae e toko 17 mai te malo o Iuta ki saute. E fakaasi mai foki i te Lua Tupu a galuega ne fai ne pelofeta ko Elia, Elisaia mo Isaia. E tiga eiloa e se fakasolo mai a mea ne ‵tupu i olotou taimi tonu, e oko atu eiloa a tala i ei ki te fakaseaiga o Samalia mo Ielusalema. Telā la, e aofia i te Lua Tupu a mea ne ‵tupu i loto i tausaga e 340​—⁠mai te 920 T.L.M. ki te 580 T.L.M. i te taimi ne fakaoti ei ne te pelofeta ko Ielemia a te tusiga o te tusi tenei.

E aogā pefea te tusi ko te Lua Tupu ki a tatou? Ne a mea e akoako mai i ei ki a tatou e uiga ki a Ieova mo ana faifaiga ki tino? Ne a akoakoga e maua ne tatou mai faifaiga a tupu, pelofeta, mo nisi tino kolā e fakaasi mai i te tusi tenei? Ke na onoono aka me ne a ‵tou mea e mafai o tauloto mai te tusi ko te Lua Tupu.

KO SUI NE ELISAIA A ELIA

(2 Tupu 1:1–8:⁠29)

Ne siga te tupu o Isalaelu ko Asaia i tena fale kae masaki ei. Ne fesili atu a ia ki te pelofeta ko Elia kae ne fakailoa atu i a ia ka mate. Ne mate a Asaia kae ne sui ne tena taina ko Iolamo mo fai te tupu. I te taimi tenā, ko Iosefatu te tupu o Iuta. Ne fakaeva aka a Elia i se kaumatagi, kae ne sui a ia ne tena tino fesoasoani, ko Elisaia, mo fai te pelofeta. I se 60 tausaga o tena galuega mai tua ifo i ei, ne fai ne Elisaia a vavega e uke.​—⁠Onoono ki te pokisi “Vavega a Elisaia.”

I te ‵tekeatuga o te tupu o Moapi ki Isalaelu, ne olo atu ei a Iolama, Iosefatu mo te tupu o Etoma o taua mo ia. Ne tuku atu te manumalo ki a latou ona ko te fakamaoni o Iosefatu. Fakamuli ifo, ne fai te aofaga a te tupu o Sulia ke taua fakapoi atu ki Isalaelu. Kae ne fakasēaogā ne Elisaia te aofaga tenā. Ne kaitaua te tupu o Sulia kae “ne uga atu ne ia se kautau lasi eiloa a ia mo solofanua mo kaliota” o puke mai a Elisaia. (2 Tupu 6:14) Ne fai ne Elisaia i konā a vavega e lua kae ne faka‵foki ne ia te kau Sulia mo te filemu. Fakamuli ifo, ne taua atu te tupu o Sulia, ko Peniata ki Samalia. Ne iku atu i ei ki se oge lasi ‵ki, kae ne ‵valo mai a Elisaia me ka fakagata te oge tenā.

Mai tua ifo i ei, ne fanatu a Elisaia ki Tamaseko. I te taimi nei a te tupu ko Peniata e masaki, kae ne uga atu ne ia a Hasaeli ke fesili atu ki a Elisaia me e mata, ka toe ‵lei tena masaki. Ne fakaasi atu ne Elisaia ki te tupu i a ia ka mate kae ka sui a ia ne Hasaeli. I te aso eiloa mai tua ifo i ei, ne ‵sai ne Hasaeli te manava o te tupu ki se “pulagiketi” mate atu ei kae ne kamata i konā tena pulega. (2 Tupu 8:15) Ne fai te tama a Iosefatu ko Iolamo mo fai te tupu i Iuta, kae ne sui a ia ne tena tama ko Asaia.​—⁠Onoono ki te pokisi “Tupu o Iuta mo Isalaelu.”

Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:

2:​9, (NW)​​—⁠Kaia ne fakamolemole atu ei a Elisaia ke maua ne ia a ‘vaega e lua o te agaga o Elia’? Ko te mea ke mafai ne ia o fai te tiute e pelā me se pelofeta i Isalaelu, ne ‵tau o maua ne Elisaia te agaga telā ne fakaasi atu ne Elia, ko te loto toa mo te sē mataku. I te iloaga ne ia o te mea tenā, ne fakamolemole atu ei a Elisaia ki vaega e lua o te agaga o Elia. Ne fakasopo ne Elia a Elisaia mo fai tena sui kae ko oti ne fai a ia mo fai tena tino fesoasoani i tausaga e ono, tenā te mea ne kilo atu ei a Elisaia ki a Elia e pelā me ko tena tamana faka-te-agaga; ne fai a Elisaia e pelā me ko te ulumatua faka-te-agaga a Elia. (1 Tupu 19:​19-21; 2 Tupu 2:12) Telā la, e pelā eiloa mo te mauaga ne te toekimua a vaega e lua mai te ‵tofi o tena tamana, ne fakamolemole atu a Elisaia, kae ne maua eiloa ne ia a vaega e lua o te ‵tofi faka-te-agaga mai i a Elia.

2:​11​​—⁠Se a “te lagi” telā ne avaka ki ei a Elia i te “vaeosio”? A te lagi tenei e se se koga ‵mao mai te lalolagi io me ko te koga faka-te-agaga telā e ‵nofo i ei a te Atua mo ana tama ko agelu. (Teutelonome 4:19; Salamo 11:4; Mataio 6:9; 18:10) A “te lagi” telā ne fanaka ki ei a Elia ko te vanimonimo o te lalolagi. (Salamo 78:26; Mataio 6:26) Ne makini atu te kaliota afi i luga i te vanimonimo o te lalolagi, o avatu a Elia ki se isi koga o te lalolagi, telā ne ola a ia i ei i se vaitaimi. I te fia o tausaga mai tua ifo i ei, kae tusi atu ne Elia se tusi ki a Ieolamo, te tupu o Iuta.​—⁠2 Nofoaiga Tupu 21:​1, 12-15.

5:​15, 16​​—⁠Kaia ne seki talia ei ne Elisaia te meaalofa a Namanu? Ne seki talia ne Elisaia te meaalofa tenā ona ko tena iloa me i te vavega telā ne faka‵lei aka ei a Namanu ne fai e auala i te malosi o Ieova, kae e se i o ia. Ne seki manako lele a ia ke maua sena manuia mai te galuega telā ne tuku atu ne te Atua ke fai ne ia. E se ‵sala atu a tino tapuaki ‵tonu i aso nei ke maua ne olotou mea i te tavini atu ki a Ieova. E tali‵tonu latou ki te fakamalosiga a Iesu: “Ne maua ne koutou a te mea tenā e aunoa mo se ‵togi, telā la, fakaaogā foki ki tino e aunoa mo se taui.”​—⁠Mataio 10:⁠8.

5:​18, 19​​—⁠E mata, ne fakamolemole atu a Namanu ki se fakamagaloga ona ko tena aofia i se faifaiga fakalotu? Ne matua ‵ki kae vāivāi te tupu o Sulia kae ne fakapale atu ki a Namanu ke ‵lago atu ki a ia. I te taimi ne punou ifo ei te tupu o tapuaki atu ki a Limoni, ne fai foki penā a Namanu. Ne seki punou a Namanu o tapuaki atu ki a Limoni kae o ‵lago atu fua ki te foitino o te tupu. Ne fakamolemole atu a Namanu ke fakamagalo a ia ne Ieova mō te faiga o tena tiute. Ona ko tena talitonu ki a Namanu, ne fai atu ei a Elisaia ki a ia: “Fano mo te manuia.”

Akoakoga mō Tatou:

1:​13, 14. A te tauloto mai mea ne ‵tupu mo faiga e fai i te loto maulalo e mafai o faka‵sao ei tatou.

2:​2, 4, 6. E tiga eiloa ko oti ne fai a Elisaia mo fai te fesoasoani o Elia kāti i tausaga e ono, ne kinau atu eiloa ke mo a ma tiaki a ia ne Elia. Ko oko eiloa i te lasi o te aogā o te fakaakoakoga tenā o te alofa fakamaoni mo te vā fakataugasoa ‵lei!​—⁠Faataoto 18:⁠24.

2:​23, 24. E foliga mai me i te pogai tāua mō te fakaosoosoga o Elisaia ko tena peiga ki gatu fakapelofeta o Elia a ko tena ulu e tula. Ne iloa ne tama‵liki me i a Elisaia ko te sui o Ieova kae ne seki ma‵nako latou ke nofo atu a ia i olotou tafa. Ne fai atu latou ki a ia ke “fano keatea mai i konei,” o fano ki Peteli io me ke eva atu e pelā mo Elia. Ne fakaasi mai eiloa ne tama‵liki konā a manatu ‵teke o olotou mātua. Se mea tāua ke akoako ne mātua olotou tama‵liki ke āva ki sui o te Atua!

3:​14, 18, 24. E ‵tonu faeloa a pati a Ieova.

3:​22. Ne fai ne te mainaga o te taeao ke foliga mai te vai pelā me se toto, kāti ko te one i loto i alavai kolā fatoā keli e lanu ‵kula. E mafai o filifili ne Ieova a tulaga o te natula ke fakataunu ei ana folafolaga.

4:​8-​11. Ona ko tena iloa i a Elia “se tagata ‵malu” mai te Atua, ne fakaasi atu ei ne se fafine i Sunema te uiga talimālō ki a ia. E mata, e se ‵tau foki o fai tatou penā ki tino tapuaki fakamaoni ki a Ieova?

5:⁠3. Ne talitonu te tamaliki fafine Isalaelu ki te mafai ne te Atua o fai a vavega. Ne loto toa foki a ia o faipati e uiga ki tena fakatuanaki. E mata, e taumafai koutou e tama‵liki o fakamalosi aka te otou tali‵tonu ki folafolaga a te Atua kae loto ‵toa o fai‵pati atu ki faiakoga mo tama‵liki a‵koga e uiga ki te munatonu?

5:​9-​19. E mata, e se fakaasi mai i te fakaakoakoga a Namanu me e mafai o maua ne se tino fakamatamata te loto maulalo?​—⁠1 Petelu 5:⁠5.

5:​20-​27. Ko tafaga te ‵mafa o te ‵togi o te taumafai o fakaolaola aka se loi! Mai te mafaufau ‵mafa ki te faka‵mae loto o te fakalavelave telā e aumai ne te ola i se olaga magalua ka fesoasoani mai ei ke ‵kalo tatou keatea mai i se vaegā auala penā.

KO AVE FAKAPAGOTA A ISALAELU MO IUTA

(2 Tupu 9:1–25:⁠30)

Ko fakasopo aka a Ieu mo fai te tupu o Isalaelu. Ne saga fakavave atu tou tagata o ‵ta fakapalele a tino katoa i te kāiga o Aapo. Ne ‵lei te togafiti a Ieu ne fai ke “fakagata ei a te tapuaki atu ki a Paala i Isalaelu.” (2 Tupu 10:28) I te iloaga ne ia i tena tama ko oti ne tamate ne Ieu, ne saga atu ei a Atalia, te mātua o Aasaia, o ‵ta fakapalele a tama‵liki mai te “kaigā tupu” i Iuta kae pukemālō ne ia te pulega fakatupu. (2 Tupu 11:⁠1) Ko te pepe tagata fua a Aasaia, ko Ioasa, ne sao, kae mai tua o tausaga e ono ne faka‵muni ei a ia, ne fakasopo ei mo fai te tupu i Iuta. Mai i fakatonuga a Ieoiata, te faitaulaga, ne tumau eiloa a Ioasa i te faiga o te mea tonu i mua o Ieova.

Ne fai katoa ne tupu o Isalaelu kolā ne o‵mai mai tua o Ieu a mea ma‵sei i te kilokiloga a Ieova. Ne mate a Elisaia i se mate masani i te taimi o te mokopuna o Ieu. A te tokofa o tupu i Iuta i tua o Ioasa ko Aasa, kae ne ‘seki fai ne ia te mea tonu i mua Ieova.’ (2 Tupu 16:​1, 2) Kae ko tena tama ko Hesekia ne fai mo fai se tupu telā ne ‘‵piki ‵mau ki a Ieova.’ (2 Tupu 17:20; 18:⁠6) I te 740 T.L.M., i te taimi ne tupu ei a Hesekia i Iuta a ko Hosea i Isalaelu, ne puke ei ne te tupu o Asulia ko Hosia a Samalia “kae ave fakapagota ne ia a tino Isalaelu ki Asulia.” (2 Tupu17:⁠6) Fakamuli ifo, ne puke atu a tino fakaa‵tea ki loto i Isalaelu, kae ne māfua mai i ei a te lotu a tino Samalia.

Mai te tokofitu o tupu kolā ne pule atu i Iuta mai tua o Hesekia, ko Iosia fua ne saga atu o fakaseai a tapuakiga ‵se i te fenua. I te fakaotiga eiloa, i te 607 T.L.M., ne fakatakavale ei ne te kau Papelonia a Ielusalema kae ‘ne ave fakapagota ei a tino Iuta ki Papelonia.’​—⁠2 Tupu 25:⁠21.

Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:

13:​20, 21​—⁠E mata, e ‵lago atu te vavega tenei ki te tapuakiga ki tupua fakalotu? Ikai. E se fakaasi mai i te Tusi Tapu me ne faka‵malugina a ivi o Elisaia. Ko te malosi eiloa o te Atua ne fai ei te vavega tenei, e pelā eiloa mo vavega katoa kolā ne fai ne Elisaia a koi ola ei a ia.

15:​1-6​​—⁠Kaia ne fai ei ne Ieova ke lepela a Usia? “Kae i te taimi ko malosi eiloa a Usia i tena tulaga, ne gasolo ake ei a ia o fakamatamata, . . . Ne ‵teke ne ia a te Aliki tena Atua i tena fanatuga o ‵sunu mea ma‵nogi i luga i te fatafaitaulaga ‵sunu mea ma‵nogi.” I te taimi ne “‵teke” atu ei a faitaulaga kae fai atu “ke tiaki . . . a te koga tapu tenei,” ne kaitaua a ia ki faitaulaga kae ne pokotia ei a ia i te lepela.​—⁠2 Nofoaiga Tupu 26:​16-20.

18:​19-​21, 25​​—⁠E mata, ne fai ne Hesekia se feagaiga mo Aikupito? Ikai. Ne seki ‵tonu a pati a te ofisa o Sulia e uiga ki ei, e pelā foki mo ana pati i a ia e taua atu mai te fakatonuga a ‘Ieova.’ Ne fakalagolago katoatoa a te tupu ko Hesekia ki a Ieova.

Akoakoga mō Tatou:

9:​7, 26. E fakaasi mai i te fakasalaga ‵mafa ne fai ki te kāiga o Aapo me e takalialia a Ieova ki tapuakiga ‵se mo te tamatega o tino e seai ne olotou mea ‵se ne fai.

9:​20. E fakamaoni mai i te tulaga takutakua o Ieu i te fakatele makini o tena kaliota, a tena loto finafinau i te faiga o te galuega telā ne tuku atu ki a ia. E mata, e lauiloa koe e pelā me se tino talai loto finafinau o te Malo?​—⁠2 Timoteo 4:⁠2.

9:​36, 37; 10:17; 13:​18, 19, 25; 14:25; 19:​20, 32-36; 20:​16, 17; 24:13. E mafai o tali‵tonu tatou me i ‘te muna telā e vau mai te gutu o Ieova e taunu faeloa.’​—⁠Isaia 55:​10, 11.

10:15. E pelā eiloa mo te talia katoatoa ne Ionatapa a te ‵kamiga a Ieu ke sopo atu ki tena kaliota, e ‵lago atu te “vaitino tokouke” mo te fia‵fia ki a Iesu Keliso, te Ieu sili, mo ana soko fakaekegina.​—⁠Fakaasiga 7:⁠9.

10:​30, 31. E tiga eiloa ne seki ‵lei katoatoa a mea a Ieu ne fai, ne fakaasi mai eiloa ne Ieova a tena fiafia ki ei. ‘Me i te Atua e fai mea tonu. E se mafai foki o puli i a ia a galuega ne fai ne tatou.’​—⁠Epelu 6:⁠10.

13:​14-​19. Ona ko te mea ne seki kātoa te ‵kiniga o matasana ki te laukele ne te mokopuna o Ieu ko Ioasa kae ne ‵kini fakatolu fua ne ia, ne seki katoatoa ei tena manumalo i te kau Sulia. E manako a Ieova ke fai ne tatou mo te loto kātoa mo te loto finafinau a tena galuega telā ko oti ne tuku mai ki a tatou.

20:​2-6. A Ieova ko te ‘Tino telā e fakalogologo ki ‵talo.’​—⁠Salamo 65:⁠2.

24:​3, 4. Ona ko te agasala tatino a Manase, ‘ne seki mafai ei ne Ieova o fakamagalo’ a Iuta. E fakatāua ne te Atua a toto o tino e se fai mea ‵se. E mafai o tali‵tonu tatou me ka taui atu ne te Atua a toto o tino ‵lei mai te fakaseaiatuga o latou kolā ne fakama‵ligi ne latou a toto konā.​—⁠Salamo 37:​9-11; 145:⁠20.

Akoakoga Aogā ki a Tatou

E fakaasi mai i te tusi ko te Lua Tupu me i a Ieova ko ia telā e fakataunu ne ia ana folafolaga. E fakaasi mai ki a tatou i se auala magoi a te ‵tonu o fakamasinoga kolā ne ‵valo mai i te Teutelonome 28: 15–29:​28, mai te ave fakapagotaga o tino mai te avā malo, muamua ko Isalaelu kae fakamuli ko Iuta. E fakamatala mai i te Lua Tupu e uiga ki te pelofeta loto finafinau mō te igoa o Ieova mo te tapuakiga tonu, ko Elisaia. E fakaasi mai i ei e uiga ki a Hesekia mo Iosia i a laua ne tupu loto mau‵lalo kolā ne āva ki te Tulafono a te Atua.

I te ‵toe ‵kilo atu ki kilokiloga mo faifaiga a tupu, pelofeta, mo nisi tino kolā e fakaasi mai i te tusi ko te Lua Tupu, e mata, e se maua ne tatou i ei ne akoakoga tāua e uiga ki mea kolā e ‵tau o kausaki atu ki ei mo mea kolā e ‵tau o ‵kalo keatea mai ei? (Loma 15:4; 1 Kolinito 10:11) E tonu, “Me i te muna a te Atua e ola kae galue mo te mana.”​—⁠Epelu 4:⁠12.

[Pokisi/Ata i te itulau e 10]

VAVEGA A ELISAIA

1. Ne mavaelua te vai i te Iolitana.​—⁠2 Tupu 2:⁠14

2. Ne faka‵lei aka te vai masei o Ieliko.​—⁠2 Tupu 2:​19-22

3. Tama‵liki fakaosooso ne tamate ne pea.​—⁠2 Tupu 2:​23, 24

4. Ne maua ne kautau a vai.​—⁠2 Tupu 3:​16-26

5. Ne maua ne se fafine ko mate tena avaga ne sinu fai meakai.​—⁠2 Tupu 4:​1-7

6. Ne maua ne se fafine Sunema sē afu se tamaliki.​—⁠2 Tupu 4:​8-17

7. Ne fakatu aka se tamaliki mai te mate.​—⁠2 Tupu 4:​18-37

8. Ne fai se sūpu poisini ke ‵lei i te kai.​—⁠2 Tupu 4:​38- 41

9. E toko selau tāgata ne fagai ki falaoa e 20.​—⁠2 Tupu 4:​42-44

10. Ne faka‵lei aka te lepela o Namanu.​—⁠2 Tupu 5:​1-14

11. Ne pokotia a Keasi i te lepela o Namanu.​—⁠2 Tupu 5:​24-27

12. Ne fai te ulu o te takū ke laga.​—⁠2 Tupu 6:​5-7

13. Ne matea ne se tavini se kaliota e ‵fonu i agelu.​—⁠2 Tupu 6:​15-17

14. Ne faka‵kivi a mata o te kautau Sulia.​—⁠2 Tupu 6:⁠18

15. Ne toe faka‵pula a mata o te kautau Sulia.​—⁠2 Tupu 6:​19-23

16. Ne toe ola mai se tino mate.​—⁠2 Tupu 13:​20, 21

[Te Fakasologa/Ata i te itulau e 12]

Tupu O Iuta Mo Isalaelu

Saulo/Tavita/Solomona: 1117/1077/1037 T.L.M.a

TE MALO O IUTA TAUSAGA (T.L.M.) MALO O ISALAELU

Leopoamo ․ 997 ․ Ielopoamo

Avia/Asa ․ 980/978 ․

․ 976/975/952 ․ Natapu/Paasa/Ela

․ 951/951/951 ․ Semeli/Omeli/Tipeni

․ 940 ․ Aapo

Iosefatu ․ 937 ․

․ 920/917 ․ Aasaia/Iolamo

Iolamo ․ 913 ․

Aasaia ․ 906 ․

(Atalia) ․ 905 ․  Ieu

Ioasa ․ 898 ․

․ 876/859 ․ Ioasasa/Ioasa

Amasia ․ 858 ․

․ 844 ․ Ielopoamo II

Asalia (Usia) ․ 829 ․

․ 803/791/791 ․ Sakalia/Saluma/Manaema

․ 780/778 ․ Pekaia/Peka

Iotama/Aasa ․ 777/762 ․

․ 758 ․ Hosea

Hesekia ․ 746 ․

․ 740 ․Ko ave fakapagota a tino Samalia

Manase/Amoni/Iosia ․ 716/661/659 ․

Ioasasa/Ieioakimo ․ 628/628 ․

Ieoiakini/Setekaia ․ 618/617 ․

Ko fakamasei a Ielusalema ․ 607 ․

[Fakamatalaga mai lalo]

a A nisi tausaga ne tausaga fakatautau ki te kamataga o te pulega a se tupu.

[Ata i te itulau e 8]

Ne loto maulalo a Namanu kae ne faka‵lei aka a ia e auala i te malosi o Ieova

[Ata i te itulau e 9]

Se a te mea ne tupu ki a Elia ‘i tena aveakaga i se vaeosio’?

    Tusi Tuvalu (1981-2026)
    Log Out
    Log In
    • Tuvalu
    • Share
    • Nisi Manakoga
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Auala ki te Fakaaogaga
    • Saolotoga Faka-te-Tulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Share