Ke Fai mo Fai ne Faifeau Kolā e Talia Kae Loto Fia‵fia ki so se Fakamafuliga
“E ola au i so se vaegā olaga o tino, ko te mea ke fakaola ne au nisi o latou.”—1 Kolinito 9:22.
1, 2. (a) Ne a auala ne fai ei te apositolo ko Paulo e pelā me se faifeau magoi? (e) Ne fakamatala mai pefea ne Paulo tena kilokiloga e uiga ki tena tofiga?
NE PALENI ‵lei ana faifaiga ki tino ‵poto kae ma‵losi i tuu mo aganuu, penā foki loa mo tino ma‵lalo kolā e faite faleie. Ne fakatalitonu atu a ia ki tino ma‵luga i Loma, penā foki loa mo tino ma‵tiva i Felukia. Ne fakamalosi atu ana tusitusiga ki tino Eleni kolā ne fia fakalogo‵logo atu mo tino Iutaia kolā ne ma‵losi eiloa i olotou tuu mo aganuu. Ne seki mafai o faka‵segina ana fakamatalaga me ne fakaasi atu foki ana lagonaga i se auala malosi ‵ki. Ne taumafai a ia o ‵sala atu ki mea kolā e lotoma‵lie ki ei a tino katoa ko te mea ke mafai ei ne ia o fesoasoani atu ki nisi tino ke fakatuanaki ki a Keliso.—Galuega 20:21.
2 A te tagata tenā ko te apositolo ko Paulo, telā ne fai eiloa mo fai se faifeau magoi kae taliagofie ne ia so se tulaga. (1 Timoteo 1:12) Ne maua ne ia mai i a Iesu te fakatonuga ke “fakailoa atu ne ia [te] igoa [o Iesu] ki tino o fenua fakaatea, tupu, pelā foki ki tino Isalaelu.” (Galuega 9:15) E pefea tena kilokiloga ki te tofiga tenei? Ne folafola mai a ia: “E ola au i so se vaegā olaga o tino, ko te mea ke fakaola ne au nisi o latou, i so se auala e mafai ne au o fakaaogā. E fai katoa ne au a mea konei mō te tala ‵lei, ko te mea ke maua ne au te manuia mai ei.” (1 Kolinito 9:19-23) Ne a mea e mafai o tauloto ne tatou mai te fakaakoakoga a Paulo telā e mafai o fesoasoani mai ke momea aka te ‵tou ma‵goi i te ‵tou galuega talai mo te akoako atu?
Ne Talia ne se Tagata Telā ne ‵Fuli te Tofiga Faigata
3. Ne a lagonaga o Paulo e uiga ki Kelisiano a koi tuai o ‵fuli a ia?
3 E mata, ne fai faeloa a Paulo mo fai se tino loto kufaki, atafai, kae fetaui mo te tofiga telā ne maua ne ia? Ikai, e se penā loa! A te loto finafinau valea ki te lotu ne fai ei a Saulo (ko te igoa muamua o Paulo) mo fai se tino fakasauā malosi ki soko o Keliso. I te taimi koi talavou ei, ne talia ne ia te tamatega o Setefano. Mai tua ifo i ei, ne taumafai malosi a Paulo o ‵sala atu ki te kau Kelisiano. (Galuega 7:58; 8:1, 3; 1 Timoteo 1:13) Ne tumau eiloa “tona manatu fakasauā mo te fia tamate ki soko o te Aliki.” Ne seki lotomalie fua a ia i te ‵sala atu ki tino tali‵tonu i Ielusalema, kae ne kamata o salalau atu tena taumafaiga ki te feitu ki mātū ke oko atu ki Tamaseko.—Galuega 9:1, 2.
4. Se a te ‵fuliga ne fai ne Paulo ko te mea ke fakataunu ei tena tofiga?
4 Kāti ne māfua mai eiloa te takalialia malosi o Paulo ki Kelisiano ona ko tena talitonu me ka fakamasei ne te talitonuga fou a te Lotu Iutaia mai te palu tasi o manatu o tino Iutaia mo manatu o tino mai fenua fakaatea. Ne fai eiloa Paulo mo fai se “Falesaio,” telā e fakauiga te igoa tenā ki “se tino telā e ‵vae keatea.” (Galuega 23:6) Mafaufau la ki te poi o Paulo i te taimi ne iloa aka ei ne ia me ko filifili ne te Atua a ia ke talai atu e uiga ki te Keliso ki tino mai Fenua Fakaa‵tea! (Galuega 22:14, 15; 26:16-18) Ne ita fitifiti a Falesaio ma ‵kai fakatasi mo tino kolā e mafau‵fau latou me ne tino agasala! (Luka 7:36-39) E se tioa eiloa o manakogina a taumafaiga ‵lasi ke iloilo aka tena kilokiloga kae ke fakafetaui atu ei ki te loto o te Atua me e ‵tau o fakaola a tino valevale.—Kalatia 1:13-17.
5. E mafai pefea o fakaakoako atu tatou ki a Paulo i te ‵tou galuega talai?
5 Kāti e ‵tau foki o fai tatou penā. I te taimi e fetaui ei tatou mo tino tokouke i te lalolagi kātoa kolā e fai‵pati ki nisi ‵gana, e ‵tau o taumafai malosi tatou ke iloilo aka ‵tou kilokiloga kae ave keatea so se uiga fakailoga tino. (Efeso 4:22-24) Faitalia me iloa ne tatou io me ikai, e fakamalosigina eiloa tatou ne te ‵tou vaegā olaga mo te auala ne akoako ei tatou. E mafai eiloa o fakamalosi aka ne te mea tenei a vaegā kilokiloga mo uiga fāpito, fakailoga tino, kae faigata o ‵fuli, i a tatou. E ‵tau eiloa o ‵teke atu tatou ki vaegā lagonaga penā māfai e ma‵nako tatou ke iku manuia ‵tou taumafaiga i te ‵salaga mo te fesoasoani atu ki tino pelā me ne mamoe. (Loma 15:7) Konā eiloa a mea ne fai ne Paulo. Ne talia ne ia te tofiga faigatā ke fakalauefa atu ei tena galuega. Ona ko te alofa, ne ati aka ei ne ia a tena atamai i te akoako atu ne mea kolā e aogā ke fakaakoako ki ei. A te ‵tonuga loa, a te sukesuke ki te galuega a te “apositolo mō tino o fenua fakaatea” e fakaasi mai i ei me ne atafai, ne fulifuli faeloa ana fakamatalaga, kae apo foki a ia i te talaiatuga mo te akoako atu.a—Loma 11:13.
Te Auala ne Talia ei ne se Faifeau a Tulaga Kese‵kese
6. Ne saga atu pefea a Paulo ki olaga o ana tino fakalogo‵logo, kae ne a mea ne iku mai i ei?
6 Ne saga faka‵lei atu a Paulo ki talitonuga mo te aula ne ‵tupu aka ei o ana tino fakalogo‵logo. I te taimi ne faipati atu ei a ia ki te Tupu ko Akelipa II, ne fakaasi atu ne Paulo me i te tupu e “masani ‵lei eiloa i tu mo fakakinauga faka-Iutaia.” Telā ne fakaaogā ei ne Paulo mo te atamai tena iloaga i talitonuga o Akelipa kae faipati atu ki mea kolā ne iloa ‵lei ne te tupu. Ne manino ‵lei kae ‵tonu foki a fakamatalaga a Paulo telā ne fai mai ei a Akelipa: “I se taimi toetoe, ka fai ne koe au mo fai se Kelisiano.”—Galuega 26:2, 3, 27, 28, Tusi Paia, Samoa.
7. Ne fakaasi atu pefea ne Paulo te faigofie ke fulifuli ana fakamatalaga i te taimi ne talai atu ei ki se vaitino i Lusa?
7 Ne fulifuli foki ne Paulo ana fakamatalaga. Onoono aka la ki te ‵kese o tena fakamatalaga i te taimi ne taumafai ei a ia o taofi se vaitino i te fa‵kai ko Lusa mai te tapuaki atu ki a laua mo Panapa. Ne fai pelā me i tino konei, kolā e fai‵pati i te ‵gana Lusa, ne tino e seki a‵koga faka‵lei kae lasi te tali‵tonu ki mea sē ‵tonu. E ‵tusa mo te Galuega 14:14-18, ne fakasino atu a Paulo ki mea ne faite mo mea ‵gali i ei e pelā me se fakamaoniga o te pulega a te Atua tonu. Ne faigofie o talia te fakamatalaga tenā, kae ne foliga mai me ne mafai o “‵vao atu ke se fai mai a taulaga” ki a Paulo mo Panapa.
8. Ne a auala ne fakaasi mai ei ne Paulo me ne ‵fuli ana kilokiloga i nisi taimi faitalia te ma‵losi o ana lagonaga?
8 E tonu, e se ‵lei katoatoa a Paulo, kae i nisi taimi, ne ma‵losi ‵ki ana lagonaga e uiga ki nisi mea. E pelā mo te taimi e tasi ne ‵teke atu ei ki a ia i se auala fakamasiasi kae se ‵lei, ne pati ‵toko atu a ia ki se Iutaia e igoa ki a Anania. Kae i te taimi ne fai atu ei me ne fakalogo‵mae atu a ia e aunoa mo te iloaga ki te faitaulaga sili, ne fakatoese fakavave atu a ia. (Galuega 23:1-5) I Atenai, i te taimi muamua, ko oko eiloa i te “‵mae o tena loto i te lavea atu ne ia te fa‵kai ko ‵fonu eiloa i tupua.” Kae i tena faipatiga i luga i te Mauga o Malisi, ne seki lavea atu eiloa i ei tena fanoanoa. I lō te fai penā, ne faipati atu a ia ki tino Atenai i te lotou falefono, mai te fakaaogāga o mataupu kolā ne lotoma‵lie ki ei a tino katoa kae e fakasino atu i ei ki te lotou fatafaitaulaga “Mō te Atua e se iloa ne matou tona igoa” kae fakaaogā ei ne ia a muna a olotou tino ‵fatupese.—Galuega 17:16-28.
9. Ne fakaasi atu pefea ne Paulo a tena apo i te taimi ne fetaui ei a ia mo tino fakalogo‵logo kese‵kese?
9 I ana faifaiga ki tino fakalogo‵logo kese‵kese, ne fakaasi atu eiloa ne Paulo tena apo i se auala fakaofoofogia ‵ki. Ne mafaufau faka‵lei a ia ki tuu mo tulaga kolā e mafai o fakamalosi malielie atu ei ki mafaufauga o ana tino fakalogo‵logo. I te taimi ne tusi atu ei a ia ki Kelisiano i Loma, ne iloa ‵lei ne ia me ko ‵nofo atu latou i te laumua o te malo malosi eiloa o te aso. A te manatu tāua eiloa i te tusi a Paulo ki Kelisiano i Loma me i te malosi o te agasala a Atamu ke fakamasei ko oti ne fakatakavale ne te malosi o Keliso ke fakasaoloto. Ne fakaaogā ne ia a vaegā pati kolā e fakafiafia atu ki Kelisiano Loma mo tino i olotou tafa.—Loma 1:4; 5:14, 15.
10, 11. Ne fakafetaui aka pefea ne Paulo ana tala fakatusa ki ana tino fakalogo‵logo? (Ke onoono foki ki te fakamatalaga fakaopoopo.)
10 Ne a mea ne fai ne Paulo i te taimi ne fia fakamatala atu ei ne ia a muna‵tonu ‵loto i te Tusi Tapu ki ana tino fakalogo‵logo? Ne atamai eiloa te apositolo i te fakaaogāga o tala fakatusa masani kae faigofie ke malamalama i ei, ke fakamatala atu ei a manatu faka-te-agaga faiga‵ta. E pelā mo Paulo, ne iloa ne ia me ne masani ‵lei a tino i Loma mo te fakatokaga o pologa i te Emupaea kātoa o Loma. A te ‵tonuga loa, kāti ne fai eiloa te tokoukega o tino kolā ne tusi atu a ia ki ei mo fai ne pologa. Telā la, ne fakaaogā ne Paulo te pologa e pelā me se tala fakatusa ke ‵lago malosi atu ei ki tena fakamatalaga e uiga ki te filifiliga a te tino e uiga ki te fakalogo ki te agasala io me ki te amiotonu.—Loma 6:16-20.
11 E fai mai se tusi e tasi: “I te olaga o te kau Loma, ne mafai ne se pule o fakasaoloto kātoa se pologa, io me e mafai o maua ne te pologa tena saolotoga mai te ‵togi tupe ki tena pule. E mafai foki o fai a fakatokaga ki te fakasaolotoga tenā māfai ko ‵fuli atu te pule ki se atua.” Ne mafai eiloa o tumau te galue o te pologa telā ko saoloto mō tena pule kae ‵togi. Kāti ne fakaaogā eiloa ne Paulo te faifaiga tenei i te taimi ne tusi atu ei a ia ki te filifiliga totino a se tino e uiga ki te pule telā e fia fakalogo a ia ki ei—ko te agasala io me ko te amiotonu. Ko oti ne fakasaoloto a Kelisiano i Loma mai te agasala kae ko pule nei ne te Atua. Ko saoloto latou ke tavini atu ki te Atua, kae ne mafai eiloa o tumau latou i te tavini atu ki te agasala—ko te pule mua—māfai e ma‵nako latou ki ei. Ne mafai eiloa o fakamalosi atu te tala fakatusa faigofie kae masani tenā ki Kelisiano i Loma ke fesili ifo ki a latou eiloa penei, ‘Ko oi te pule e tavini atu nei au ki ei?’b
Ke Tautali Atu ki te Fakaakoakoga a Paulo
12, 13. (a) Ne a taumafaiga e manakogina i aso nei ko te mea ke oko atu ki loto o tino fakalogo‵logo kese‵kese? (e) Ne a auala ma‵goi ko oti ne maua ne koe i te taimi e talai atu ei ki tino mai telega kese‵kese?
12 E pelā mo Paulo, e ‵tau eiloa mo tatou o atafai atu, fulifuli ‵tou fakamatalaga, kae ke apo foki ko te mea ke oko atu tatou ki loto o ‵tou tino fakalogo‵logo kese‵kese. Ke fesoasoani atu ki ‵tou tino fakalogo‵logo ke maua ne latou te uiga o te tala ‵lei, e ma‵nako tatou o fai a mea e uke atu i lō te faiga o āsiga masani, te fakaasiatuga o se fekau telā ne fakatoka faka‵lei, io me ko te tuku atu o nisi tusi faka-te-Tusi Tapu. E taumafai tatou ke iloa ne tatou a manakoga mo mea e manava‵se ki ei a tino, mea e fia‵fia mo mea e se fia‵fia latou ki ei, mo mea e ma‵taku latou ki ei mo te fakailoga tino. E tiga eiloa e manakogina i ei se taumafaiga lasi mo te mafaufau faka‵lei, ko fai eiloa ne tino talai o te Malo i te lalolagi kātoa a te mea tenei mo te loto finafinau. E pelā mo te mea ne lipoti mai ne te ofisa lagolago o Molimau a Ieova i Hungary: “E fakaasi atu ne taina a te āva ki tuu mo olaga o tino mai nisi fenua kae e se fakamoe‵moe latou ke fakafetaui aka olotou olaga ki tuu a te fenua.” E taumafai foki a Molimau i koga katoa o fai penā.
13 I se fenua e tasi i te Far East, e manava‵se malosi a te tokoukega o tino ki te tausiga o olotou malosi, te akoakoga o tama‵liki, mo te kausaki atu ki akoakoga ma‵luga. E taumafai eiloa a tino talai o te Malo i koga konā o fakaaogā a mataupu penei i lō mataupu pelā mo te gasolo aka o ma‵sei a tulaga i te lalolagi kātoa io me ko fakalavelave faiga‵ta kolā e ‵tupu i te fenua. E penā foki a tino talai i se fa‵kai lasi i te Iunaite Sitete, ne lavea atu ne latou me e manava‵se a tino i se kogā koga e tasi i te lotou koga talai, ki vaegā mea pelā mo faifaiga sē fakamaoni, te tuai o faimalaga atu i te auala ona ko te uke o mea fakatele‵tele, mo amioga solitulafono. E fakaaogā ne Molimau i se auala magoi a mataupu konei ke kamata ei a sau‵talaga faka-te-Tusi Tapu. E fakamautinoa aka ne faiakoga ma‵goi o te Tusi Tapu me faitalia te mataupu telā e filifili aka ne latou, e tumau eiloa latou i se kilokiloga aogā kae fakamalosi loto, mai te faka‵mafaatuga a te tāua o te fakagalue aka nei o fakatakitakiga i te Tusi Tapu mo te fakamoemoega gali telā e tuku mai ne te Atua mō aso mai mua.—Isaia 48:17, 18; 52:7.
14. Fakamatala mai a auala kolā e mafai o fakafetaui aka ei ‵tou fakamatalaga ki manakoga mo tulaga kese‵kese o tino.
14 E fesoasoani foki a te fulifuli faeloa o ‵tou fakamatalaga i te galuega talai, ona ko te mea e kese‵kese a tuu, akoakoga, mo lotu a tino. A te fakamatalaga telā e fakaaogā ne tatou ki tino kolā e tali‵tonu ki te Tino telā ne faite ne ia a mea katoa kae e se ko te Tusi Tapu ka ‵kese mai te fakamatalaga telā e fakaaogā ki tino kolā e tali‵tonu me e se ola tonu te Atua. Ka ‵kese te fakamatalaga e fakaaogā ne tatou ki se tino telā e mafaufau me i tusi fakalotu ne mea e fai ei ke ‵fuli a te lotu a se tino, mai te mea telā e fakaaogā ki se tino telā e talia ne ia a mea kolā e akoako mai i te Tusi Tapu. A te fulifuli o ‵tou fakamatalaga e aogā foki i ‵tou faifaiga ki tino kolā e kese‵kese a tulaga o olotou akoakoga māfai ko fai‵pati atu tatou ki ei. Ka fakaaogā eiloa ne faiakoga ata‵mai a fakamatalaga mo tala fakatusa kolā e fetaui ‵lei mo te tulaga ko fe‵paki mo latou.—1 Ioane 5:20.
Fesoasoani mō Faifeau ‵Fou
15, 16. Kaia e manakogina ei te akoakoga mo te fakamasaniga o faifeau ‵fou?
15 Ne seki manavase fua a Paulo ki te faiga ke momea aka te ‵lei o auala e akoako atu ei a ia. Ne lavea ne ia te manakoga ke akoako kae fakatoka ei a te kau talavou, e pelā mo Timoteo mo Tito, ke fai mo fai ne faifeau ma‵goi. (2 Timoteo 2:2; 3:10, 14; Tito 1:4) E penā foki te lasi o te manakoga ke tuku atu kae ke maua foki a vaegā akoakoga penā i aso nei.
16 I te 1914, kāti ne nofo pelā ki te 5,000 o tino talai o te Malo i te lalolagi kātoa; i aso nei, e nofo pelā ki te 5,000 o tino ‵fou i vaiaso takitasi e papatiso! (Isaia 54:2, 3; Galuega 11:21) Kafai ko fia ‵kau atu a tino ‵fou ki te fakapotopotoga Kelisiano kae ko ma‵nako ke ‵kau atu ki te galuega talai, e ‵tau o maua ne latou a akoakoga mo fakatakitakiga. (Kalatia 6:6) Se mea tāua ke fakaaogā ne tatou a auala o te Pule, ko Iesu, i te akoakoga mo te fakamasaniga o soko.c
17, 18. E mafai pefea o fesoasoani atu tatou ki tino ‵fou ke maua ne latou te loto talitonu i te galuega talai?
17 Ne seki ‵sala aka fua ne Iesu se vaitino kae fai atu ki ana apositolo ke kamata o fai‵pati atu. Ne faka‵mafa atu muamua ne ia te manakoga mō te galuega talai kae fakamalosi atu foki ke tumau latou i te ‵talo atu e uiga ki te galuega talai. Mai tua ifo i ei, ne fai atu ei ne ia a fakatokaga e tolu: se soa, se koga talai, mo se fekau. (Mataio 9:35-38; 10:5-7; Maleko 6:7; Luka 9:2, 6) E mafai foki o fai tatou penā. Faitalia me e fesoasoani atu tatou ki ‵tou tama‵liki, se akoga faka-te-Tusi Tapu fou, io me se tino telā ko leva ne seki kau atu ki te galuega talai, se mea ‵lei ke taumafai malosi o tuku atu a akoakoga i te auala tenei.
18 E ‵tau o maua ne tino ‵fou se fesoasoani ‵tau ke maua ne latou te loto tali‵tonu i te avatuga o te fekau o te Malo. E mata, e mafai o fesoasoani atu koe ki a latou ke fakatoka kae fakaakoako ki se fakamatalaga faigofie kae gali? Kafai ko olo atu i te galuega talai, tuku atu te avanoaga ke onoono atu latou ki au fakaakoakoga i te taimi e fai ei ne koe a nāi fale i te kamataga. E mafai o tautali atu koe ki te mea ne fai ne Kitiona, telā ne fai atu ki tena kautau: “‵Kilo faka‵lei mai ki a au, kae fakaakoako ki te mea e fai ne au.” (Famasino 7:17) Ko tuku atu ei te avanoaga ki te tino fou ke fai sena tusaga. Ke fakamālō atu ki tino ‵fou mō olotou taumafaiga, kae kafai e ‵lei, ke tuku atu ne nāi manatu fesoasoani ki feitu kolā e mafai o galue ki ei.
19. Se a te fakaikuga e manako koe ki ei i au taumafaiga ke ‘fakataunu katoatoa tau galuega’?
19 Ko te mea ke ‘fakataunu katoatoa ‵tou galuega,’ e fakaiku aka ne tatou ke fulifuli aka ‵tou fakamatalaga, kae ke fia fakamasani aka foki a faifeau ‵fou ke fai penā. Kafai e mafau‵fau tatou ki te tāua o ‵tou fakamoemoega—ke fakaasi atu te iloaga e uiga ki te Atua telā e takitaki atu ei ki te fakaolataga—e tali‵tonu eiloa tatou me e aogā ‵ki eiloa a taumafaiga ke “ola [tatou] i so se vaegā olaga o tino, ko te mea ke fakaola ne [tatou] nisi o latou.”—2 Timoteo 4:5; 1 Kolinito 9:22.
[Fakamatalaga mai lalo]
a Ke maua a nisi fakaakoakoga o vaegā uiga penā i te galuega a Paulo, ke onoono ki te Galuega 13:9, 16-42; 17:2-4; 18:1-4; 19:11-20; 20:34; Loma 10:11-15; 2 Kolinito 6:11-13.
b E penā foki loa, a te fakamatala atu o te fesokotakiga fou i te vā o te Atua mo ana “tama” fakaekegina ki te agaga, ne fakaaogā ne Paulo se manatu telā ne talia i te tulafono kae masani ‵lei ki ei ana tino fai‵tau i te Emupaea o Loma. (Loma 8:14-17) E fai mai te tusi ko te St. Paul at Rome, penei: “A te faifaiga e uiga ki tama puke se tuu eiloa i Loma, kae ne fetaui ‵lei mo te manatu o te kau Loma e uiga ki kāiga.”
c Nei la, e avanoa atu te polokalame ko te E Fesoasoani Atu a Paenia ki Nisi Tino Talai i fakapotopotoga katoa o Molimau a Ieova. E fakaaogā i te polokalame tenei a te atamai mo te akoakoga o faifeau tumau ke fesoasoani atu ki tino talai kolā e se na lō ko ata‵mai.
E Masaua ne Koe?
• I auala fea e mafai ei o fakaakoako atu tatou ki a Paulo i te ‵tou galuega talai?
• Ne a ‵fuliga i ‵tou mafaufauga kāti e ‵tau o fai?
• E mafai pefea o fakatumau te aogā o ‵tou fekau?
• Ne a mea e ‵tau o maua ne faifeau ‵fou ke fakamalosi aka ei te lotou loto tali‵tonu?
[Te Manatu Tāua i te itulau w 29]
Ne atafai, ne fulifuli ana fakamatalaga, kae apo foki a te apositolo ko Paulo i te talai atu mo te akoako atu
[Te Manatu Tāua i te itulau w 31]
Ne fakatoka ne Iesu a mea tāua e tolu mō ana soko: se soa, se koga talai, mo se fekau
[Ata i te itulau e 30]
E mafaufau faka‵lei a faifeau ma‵goi ki tuu mo aganuu o olotou tino fakalogo‵logo
[Ata i te itulau e 31]
E fesoasoani atu a faifeau kolā e talia ne latou a tulaga kese‵kese ki te fakatokaga o tino ‵fou mō te galuega talai