Ke Loto Ma‵losi Koutou
“Ke ‵toa otou loto! Ko toe lagona nei ne koutou a pati kolā ne faipati foki ne pelofeta.”—SAKALIA 8:9.
1, 2. Kaia e ‵tau ei o ‵saga tonu atu tatou ki tusi a Hakai mo Sakalia?
NE TUSI a valoaga a Hakai mo Sakalia i se 2,500 tausaga ko ‵teka, kae koi aogā eiloa ki tou olaga. A tala i te Tusi Tapu kolā e maua i tusi e lua konei e se ne tala fua o mea ne ‵tupu i aso mua. E aofia i ei a “mea katoa kolā ne tusi . . . ke akoako ei tatou.” (Loma 15:4) A te ukega o mea kolā ne tusi i ei e fai i ei ke mafau‵fau tatou ki mea ‵tonu kolā ko oti ne ‵tupu talu mai te taimi ne fakatu aka ei te Malo i te lagi i te 1914.
2 E uiga ki mea ne ‵tupu mo tulaga ne oko ki ei a tino o te Atua i aso mua loa, ne fai mai te apositolo ko Paulo: “Ne ‵tupu katoa a mea konei ki a latou ke fai mo akoakoga ki nisi tino, kae ne tusi ki lalo ke fai foki mo akoakoga ki a tatou. I te mea a tatou nei e ola i te taimi ko pili o oko mai te gataga.” (1 Kolinito 10:11) Kāti ka mafaufau koe, ‘E aogā pefea a tusi a Hakai mo Sakalia ki ‵tou aso nei?’
3. Se a te mea e ‵saga tonu atu ki ei a Hakai mo Sakalia?
3 E pelā mo te mea e fakamatala mai i te mataupu muamua, ne aofia i valoaga a Hakai mo Sakalia a te taimi ne ‵foki atu ei a tino Iutaia ki te lotou fenua telā ne tuku atu ne te Atua, mai tua o te lotou ‵nofo fakapagota i Papelonia. Ne ‵saga atu a pelofeta e tokolua konei ki te toe faitega o te faletapu. Ne fakatakato ne tino Iutaia a te fakavae o te faletapu i te 536 T.L.M. E ui eiloa ne mafaufau a nisi tino Iutaia ma‵tua ki aso mua, kae ko te tokoukega ne “ka‵laga mo te fia‵fia.” A te tonuga loa, e isi se isi mea telā e tāua atu ko tupu i ‵tou taimi nei. E pefea la?—Esela 3:3-13.
4. Se a te mea ne tupu mai tua malie ifo o te Taua Muamua a te Lalolagi?
4 Mai tua malie ifo o te Taua Muamua a te Lalolagi, ne fakasaoloto ei a tino fakaekegina o Ieova mai te ‵nofo pologa ki Papelonia te Sili. E fakamaoni faka‵lei mai i ei a te ‵lago malosi mai o Ieova. Muamua atu i ei, ne foliga mai me ka taofi katoatoa ne takitaki lotu mo olotou taugasoa fakapolitiki a te galuega a Tino A‵koga i te Tusi Tapu e uiga ki te talai mo te akoako atu. (Esela 4:8, 13, 21-24) Kae, ne fakaseai ne Ieova te Atua a mea katoa kolā e fakalavelave atu ki te galuega e uiga ki te talai mo te faiga o soko. I te fia sefulu tausaga ko ‵teka talu mai te 1919, ne gasolo aka faeloa te faiga o te galuega e uiga ki te Malo, kae e seai eiloa se mea ne mafai o taofi aka ne ia te gasoloakaga tenā.
5, 6. Se a te fakataunuga se fuafuagina e fakasino atu ki ei te Sakalia 4:12?
5 E mafai o tali‵tonu tatou me e ‵lago mai eiloa a Ieova ki te galuega talai mo akoakoga kolā e fai ne ana tavini faka‵logo i ‵tou aso nei. I te Sakalia 4:12, e fai‵tau tatou penei: “I te taimi e tuku ei ne koe a te toe fatu eiloa o ia ki tena tulaga, ka paka‵laga a tino penei, ‘Ko gali, ko gali!’ ” Se a te fakataunuga sili i ‵tou aso nei e fakasino atu ki ei a te mea tenei?
6 E fakasino atu a te Sakalia 4:12 ki te taimi telā ka faka‵lei katoatoa i ei a te tapuakiga tonu a te Aliki Sili i te vaega o tena faletapu faka-te-agaga i te lalolagi nei. A te faletapu tenā ko te fakatokaga a Ieova ke tapuaki atu ei tatou ki a ia e auala i te taulaga togiola a Keliso Iesu. E tonu, ko leva ne fakatu aka te faletapu sili faka-te-agaga tenei i te senitenali muamua T.A. Kae koi ‵tau o fai te tapuakiga tonu tenā i te lalolagi nei ke ‵lei katoatoa. E lau i miliona a tino tapuaki e tavini atu nei i te vaega o tena faletapu faka-te-agaga i te lalolagi. Ka maua ne tino konei mo tino ‵mate e tokouke kolā ka toe faka‵tu aka a te tulaga ‵lei katoatoa i loto i te Pulega a Iesu Keliso i te Afe Tausaga. I te fakaotiga o te afe tausaga, ko tino tapuaki ‵tonu fua a te Atua ka ‵toe mai i luga i te lalolagi telā ko oti ne faka‵magina.
7. Se a te tiute o Iesu i te faiga o te tapuakiga tonu ke oko ki se tulaga ‵lei katoatoa i ‵tou aso nei, kae kaia e fakamalosi mai ei te mea tenā ki a tatou?
7 Ne ‵nofo atu a te Kovana ko Selupapelu mo te Faitaulaga Sili ko Iosua ke lavea ne laua te palelega o te faletapu i te 515 T.L.M. Ne ‵valo mai i te Sakalia 6:12, 13 a te tiute tai ‵pau o Iesu i te faiga o te tapuakiga ke oko ki tena tulaga ‵lei katoatoa: “Te Aliki Tafasili i te Malosi ne fai mai penei, ‘A te tagata telā e fakaigoa ko Te Kaula ka tupu olaola a ia i te koga e nofo ei a ia, kae ka toe fakatu ne ia a te Faletapu o te Aliki. . . Kae ka maua foki ne ia te fakaaloaloga e ‵tau fua ki te tupu, kae ka pule ne ia ona tino.’ ” Ona ko te mea ko nofo nei a Iesu i te lagi kae ko fai nei ne ia te gafā tupu o Tavita ke toe ola aka, e ‵lago mai eiloa a ia ki te galuega o te Malo i te faletapu faka-te-agaga tenā, e mata, e isi se tino e mafai o taofi aka ne ia te gasolo ki mua o te galuega tenā? Ikai! E mata, e se fakamalosi aka tatou ne te mea tenei ke fakatumau te ‵tou galuega talai, kae ke se faka‵lave tatou ne manavasega o te olaga?
Mea e ‵Tau o Fakamuamua
8. Kaia e ‵tau ei o fakamuamua ne tatou te galuega i te faletapu faka-te-agaga i ‵tou olaga?
8 Ko te mea ke ‵lago kae ke fakamanuia foki ne Ieova a tatou, e ‵tau o fakamuamua ne tatou te faiga o te galuega i tena faletapu faka-te-agaga i ‵tou olaga. E ‵kese mo tino Iutaia kolā ne fai mai, “E se tenei te taimi,” e ‵tau o masaua ne tatou me ko ‵nofo atu nei tatou i “aso fakaoti.” (Hakai 1:2; 2 Timoteo 3:1) Ne ‵valo mai a Iesu me ka talai atu ne ana soko fakamaoni a te tala ‵lei o te Malo kae fai foki a soko. E ‵tau mo tatou o fakaeteete ke mo a e fakata‵mala tatou i te faiga o ‵tou taviniga taulia tenei. A te galuega talai mo akoakoga kolā ne taofi aka i se taimi toetoe ne tino ‵teke o te lalolagi ne toe fakasoko atu i te 1919, kae e seki oti ‵lei foki. Kae, ka fakaoti eiloa te galuega tenā!
9, 10. Se a te mea e faka‵na ki ei a fakamanuiaga a Ieova, kae se a tena uiga mō tatou?
9 Ko te lasi o te galuega e fai ne tatou, ka fakamanuiagina eiloa tatou—e pelā me se potukau kae pelā foki me ne tino taki tokotasi. Ke onoono ki te folafolaga a Ieova telā e fakatalitonu mai ki a tatou. I te taimi ne toe ‵foki atu ei a tino Iutaia o tapuaki atu mo te loto kātoa kae toe ga‵lue malosi latou i te faiga o te fakavae o te faletapu, ne fai atu a Ieova: “Kae nei, ka fakamanuia koutou ne au.” (Hakai 2:19) Ne maua ne latou a tena taliaga katoatoa. Ke mafaufau ki fakamanuiaga ne maua e auala i te folafolaga a te Atua: “Ka ‵toki olotou lakau kaina mo te filemu. A olotou vine ka fua mai, ka ola mai a lakau kaina i te laukele, ka lasi foki te vaiua. Ka tuku atu ne au a fakamanuiaga katoa konei ki tino o toku malo kolā koi ‵toe mai.”—Sakalia 8:9-13.
10 E pelā eiloa mo fakamanuiaga a Ieova ki tino Iutaia konā i te feitu faka-te-agaga mo te feitu faka-te-foitino, ka fakamanuia foki ne ia tatou māfai e ga‵lue malosi tatou mo ‵tou loto fia‵fia i tena galuega telā ne tuku mai ki a tatou ke fai. E aofia i fakamanuiaga konei ko te filemu i te vā o tatou, te tokagamalie, te manuia mo te gasolo ki mua i te feitu faka-te-agaga. Kae, ke talitonu koe me i fakamanuiaga tutumau a te Atua e faka‵na eiloa ki luga i te fai ne tatou o te galuega i te faletapu faka-te-agaga i te auala telā e manako a Ieova ki ei.
11. E iloilo ifo pefea ne tatou a tatou eiloa?
11 Tenei eiloa te taimi ke ‘tuku atu ei ‵tou loto ki ‵tou mea e fai.’ (Hakai 1: 5, 7, NW) E ‵tau o fakaavanoa ne tatou ‵tou taimi ke iloilo aka a mea kolā e ‵tau o fakamuamua i te olaga. E fakalagolago a te fakamanuiaga a Ieova ki a tatou i aso nei ki te auala e ‵viki atu ei tatou ki tena igoa mo ‵tou ga‵solo atu ki mua i ‵tou galuega i tena faletapu faka-te-agaga. Kāti ka fesili ifo koe penei: ‘E mata, ko ma‵fuli a mea kolā e ‵tau o fakamuamua ne au? E pefea toku loto finafinau ki a Ieova, tena munatonu mo tena galuega māfai e fakatusa ki te loto finafinau ne maua ne au i te taimi ne papatiso ei au? E mata, ka pokotia a toku saga tonu atu ki a Ieova mo tena Malo ona ko te fia maua o se olaga gali? E mata, e taofi aka au ne te mataku ki tino—ko te manavase ki mea kolā e mafau‵fau ki ei a nisi tino e uiga ki a au?’—Fakaasiga 2:2-4.
12. Se a te tulaga o tino Iutaia e faka‵mafa mai i te Hakai 1:6, 9?
12 E se ma‵nako tatou ke taofi ne te Atua ana fakamanuiaga ona ko te ‵tou fakata‵mala o fai te galuega ko te fakamalugāga o tena igoa. Ke masaua me mai tua o se kamataga ‵lei o te faitega o te faletapu, a tino Iutaia kolā ne toe foki atu ne “‵saga ifo eiloa . . . o faite [olotou] fale,” e pelā mo te mea e lipoti mai i te Hakai 1:9. Ne fakalavelave latou i olotou manakoga i aso takitasi mo te auala e ola ei latou. Fakamuli ifo, ne “mutana fua” olotou mea, e se lava olotou meakai, meainu, mo gatu ke fakamafanafana ei latou. (Hakai 1:6) Ne tapale ne Ieova tena fakamanuiaga. E mata, e isi se akoakoga e maua ne tatou mai te tala tenei?
13, 14. E fakagalue aka pefea ne tatou a te akoakoga e maua mai te Hakai 1:6, 9, kae kaia e tāua ei te mea tenei?
13 E mata, e lotomalie koe, me kafai e fia fakatumau te mauaga o fakamanuiaga a te Atua ki a tatou, e ‵tau o ‵teke atu tatou ki te manakoga ke ‵sala atu tatou ki mea mō tatou eiloa i lō te tapuakiga ki a Ieova? E ‵tau eiloa o fai penā, faitalia me i mea kolā e fai ne tatou ka fai i ei ke mau‵mea io me mau‵mea fakavave tatou i se auala faitogafiti, ne palani mō akoakoga ma‵luga kolā ka mafai o maua i ei se galuega ‵lei i te olaga nei, io me ko nisi mea kolā e fina koe ki ei.
14 E mafai o se fai a mea konei e pelā me ne agasala i a latou eiloa. Kae, mai te tulaga o te ola se-gata-mai, e mata, e se lavea ne koe a mea konā e pelā me ne “galuega ma‵sei”? (Epelu 9:14) I te auala fea? Ne galuega ma‵sei i te feitu faka-te-agaga, e seai ne aogā kae seai foki ne fuataga e ‵fua mai i ei. Kafai e tumau se tino i te faiga o mea konā, ka iku atu ei ana galuega ki tena mate faka-te-agaga. Ne tupu eiloa te mea tenā ki nisi Kelisiano fakaekegina i aso o te kau apositolo. (Filipi 3:17-19) Ko oti foki ne tupu ki nisi tino i ‵tou taimi nei. Kāti e iloa ne koe a nisi tino kolā ne tapea‵pea atu keatea mai faifaiga faka-Kelisiano mo te fakapotopotoga; nei la, e se lavea atu ne koe ne fakamaoniga o te lotou ‵foki mai ki te taviniga a Ieova. E fakamoe‵moe eiloa tatou me ka toe ‵foki mai a tino konā ki a Ieova, kae ko te ‵sala atu ki “galuega ma‵sei” e mafai o iku atu ki te fakaseaiga o te taliaga a Ieova mo ana fakamanuiaga. Ko lavea ne koe te fakafanoanoa o te tulaga tenā. E fakauiga i ei ki te galo o te fiafia mo te filemu telā e māfua mai i te agaga o te Atua. Ke fakaataata i tou mafaufau a te masei māfai ko se maua ne koe a mea aogā mai i te kau taina Kelisiano!—Kalatia 1:6; 5:7, 13, 22-24.
15. E fakaasi mai pefea i te Hakai 2:14 a te tāua o te ‵tou tapuakiga?
15 A te mea tenā se mea fakamataku ‵ki. Ke masaua a te kilokiloga a Ieova i te Hakai 2:14 ki tino Iutaia kolā ne fakata‵mala o faite tena fale tapuaki kae ‵saga atu o faite io me fakagali‵gali olotou fale. “Me e penā a tino o te fenua nei, ke oko eiloa ki mea e fai ne latou; tela la, a mea katoa kolā e ofo mai ne latou i luga o te fatafaitaulaga ko fakamaseigina katoa.” A taulaga katoa kolā ne ofo atu ne tino Iutaia fakalotolotolua i te fatafaitaulaga i Ielusalema ne seki talia ona ko te lotou manatu mā‵mā ki te tapuakiga tonu.—Esela 3:3.
Te Mautinoa o Tena ‵Lago
16. E ‵tusa mo fakaasiga ne maua ne Sakalia, ne a mea ne fakatalitonu atu ki tino Iutaia?
16 Ne fakamautinoa atu ki tino Iutaia faka‵logo kolā ne ga‵lue i te ‵toe faitega o te faletapu a te ‵lago atu o te Atua, e pelā mo te mea ne fakaasi mai ne te Atua i fakaasiga e valu kolā ne maua ne Sakalia. E fakamaoni mai i te fakaasiga muamua me ka fakaoti eiloa te faletapu mō te manuia o Ielusalema mo Iuta māfai e faka‵logo eiloa a tino Iutaia o fai te galuega telā ne ‵tau o fai ne latou. (Sakalia 1:8-17) E folafola mai i te lua o fakaasiga a te fakagataga o malo katoa kolā e ‵teke atu ki te tapuakiga tonu. (Sakalia 1:18-21) E fakaasi mai i nisi fakaasiga a te puipuiga a te Atua ki te galuega tenā, te ua‵lolo mai o tino mai fenua fakaa‵tea ki te fale tapuaki o Ieova telā ko oti ne fakatu, te filemu mo te tokagamalie tonu, te fakaseaiga o fakalavelave kolā e foliga mai me e se mafai o faka‵lei aka e uiga ki te galuega a te Atua, te fakaseaiga o amioga ma‵sei, mo te tausiga mo te puipuiga a te kau agelu. (Sakalia 2:5, 11; 3:10; 4:7; 5:6-11; 6:1-8) E mafai o malamalama koe me i te mautinoa o te ‵lago malosi mai o te Atua, ne fakamafulifuli ei ne tino faka‵logo olotou olaga kae ‵saga tonu atu latou ki te galuega telā ne fakasaoloto ei latou ne te Atua ke fai.
17. E uiga ki fakamaoniga ko oti ne iloa ne tatou, ne a fesili e ‵tau o ‵sili ifo ne tatou ki a tatou eiloa?
17 I se auala foki penā, a te fakatalitonuga e uiga ki te manumalo o te tapuakiga tonu, e ‵tau o fakamalosi mai kae fakagasue‵sue ei tatou ke mafau‵fau ‵mafa ki galuega i te fale tapuaki o Ieova. Ke fesili ifo ki a koe: ‘Kafai e talitonu au me tenei eiloa te taimi ke talai atu ei te tala ‵lei o te Malo mo te faiga o soko, e mata, e fetaui ‵lei a oku fakamoemoega mo toku olaga mo te mea e talitonu au ki ei? E mata, e fakamāumāu ne au a taimi e uke ke sukesuke ki muna fakapelofeta i te Muna a te Atua, kae amanaia tonu ki ei, kae sautala foki e uiga ki ei mo nisi taina Kelisiano fakatasi mo nisi tino kolā e fetaui mo au?’
18. Ne a mea ka ‵tupu i aso mai mua, e ‵tusa mo te Sakalia mataupu e 14?
18 Ne fakasino atu a Sakalia ki te fakaseaiga o Papelonia te Sili mo te taua o Amaketo mai tua ifo i ei. E fai‵tau tatou, penei: “Ka se toe ai foki se pouliga. Ka ao faeloa, e ‵tusa foki eiloa manafai ko te taimi o te po. Ko te Aliki fua e iloa ne ia te taimi e tupu ei te mea tenei.” E tonu, a te aso o Ieova ka pouli tagataga, se aso masei ki ana fili i te lalolagi! Kae ka fai pelā me se mainaga lasi ki tino tapuaki fakamaoni o Ieova. E fakamatala mai foki ne Sakalia a te auala ka folafola atu ei ne mea katoa i te lalolagi fou a te ‵malu o Ieova. A te tapuakiga tonu i te faletapu faka-te-agaga sili o te Atua ko te tapuakiga fua e tasi tenā i te lalolagi kātoa. (Sakalia 14:7, 16-19) Ma‵faga o fakatalitonuga lasi! Ka lavea ne tatou te fakataunuga o te mea telā ne ‵valo mai e pelā foki mo te taku‵leiga o te pulega a Ieova. Ko tafaga la te ‵kese o te aso tenā o Ieova!
Fakamanuiaga Tumau
19, 20. Kaia e fakamalosi loto ei ki a koe te Sakalia 14:8, 9?
19 Mai tua o te fakataunuga fakaofoofogia tenā, ka saisai ei a Satani mo ana temoni ke se toe gasue‵sue. (Fakaasiga 20:1-3, 7) Ka ‵tafe mai i ei a fakamanuiaga i loto i te Pulega a Keliso i te Afe Tausaga. E fai mai te Sakalia 14:8, 9: “Ka oko mai te aso tenā, a te vai ka ‵tafe mai i Ielusalema. A te āfa o ia e ‵tafe ki te Tai Mate, ka ko te sua āfa ki te Tai Metitilani. Ka ‵tafe faeloa i te tausaga kātoa, i te ‵tau vela e pelā foki i te ‵tau moko. Tenā, ka fai ei te Aliki [ko Ieova] mo tupu i te lalolagi kātoa; a tino katoa ka tapuaki ki a ia me ko te Atua, kae ka iloa foki ne latou a ia i te igoa tenā.”
20 Ka tumau i te ‵tafe mai a te “vai” ola, io me ko te “vaitafe o te vai ola,” telā e fakaata mai i ei a fakatokaga a Ieova mō te ola, mai te nofoga o te Malo Faka-Mesia. (Fakaasiga 22:1, 2) A te vaitino tokouke o tino tapuaki a Ieova, kolā ne ‵sao mai i Amaketo, ka maua ne latou a mea aogā me ko fakasaoloto latou mai te fakamaseiga a te mate telā ne togi mai ne Atamu. Ke oko foki ki tino kolā ko oti ne ‵mate, ka maua ne latou a mea aogā e auala i te toetu. Tela la, ka kamata mai i ei a te vaega fou o te pulega a Ieova i te lalolagi. Ka iloa ei ne tino i te lalolagi kātoa a Ieova e pelā me ko te Pule Sili i te lagi mo te lalolagi, ko te tino fua e tokotasi telā e ‵tau o tapuaki ki ei.
21. Se a te mea e ‵tau o fakaiku ne tatou?
21 E ‵tusa mo mea katoa kolā ne ‵valo mai ne Hakai mo Sakalia, mo mea katoa kolā ko oti ne fakataunu, e maua ne tatou a pogai tāua ke ga‵solo atu ki mua i te galuega telā ko oti ne tuku mai ne te Atua ki a tatou i te vaega o tena faletapu faka-te-agaga i te lalolagi nei. Ke oko ki te taimi ka faka‵lei katoatoa ei te tapuakiga tonu, ke na kausaki katoatoa tatou o fakamuamua a manakoga o te Malo i ‵tou olaga. E fakamalosi mai te Sakalia 8:9 ki a tatou: “Ke ‵toa otou loto! Ko toe lagona nei ne koutou a pati kolā ne faipati foki ne pelofeta.”
E Masaua ne Koe?
• Ne a mea ne ‵tupu i aso mua e fakaasi mai i tusi a Hakai mo Sakalia, e tai ‵pau mo aso nei?
• Ne a akoakoga tāua e maua ne tatou i tusi a Hakai mo Sakalia e uiga ki mea e ‵tau o fakamuamua ne tatou?
• Kaia e ‵tau ei o maua ne tatou te loto talitonu e uiga ki aso mai mua māfai e sukesuke ki tusi ko Hakai mo Sakalia?
[Ata i te itulau e 15]
E mata, e ‘saga ifo loa koe o faite tou fale totino’?
[Ata i te itulau e 16]
Ne folafola mai a Ieova me ka aumai ne ia se fakamanuiaga, kae ko oti ne tuku mai ne ia