E Akoako ne Ieova a Tausi Mamoe ke Tausi Tena Lafu
“Ko te Aliki [Ieova] e aumai ne ia te poto; a te atamai mo te malamalama e o‵mai katoa mai i a ia.”—FAATAOTO 2:6.
1, 2. Kaia e taumafai ei a nisi tāgata papatiso ke momea aka olotou tiute i te fakapotopotoga?
“KO OKO eiloa i toku fiafia i te taimi ne ‵tofi aka ei au mo fai se toeaina,” ko muna a Nick, telā ne tavini atu e pelā me se ovasia mō tausaga e fitu. “Ne kilo atu au ki te tofiga tāua tenei e pelā me se avanoaga ke fakalauefa atu ei taku taviniga ki a Ieova. Ne maua ne au te lagonaga me e nofo kaitalafu au ki a ia ona ko mea ‵gali katoa kolā ko oti ne fai ne ia mō au. Ne manako foki au ke fesoasoani atu ki tino i te fakapotopotoga ki te ‵toe mea e mafai ne au, ke fesoasoani atu ki a latou i te auala ne fesoasoani mai ei a nisi toeaina ki a au.” E tiga eiloa ne fiafia malosi tou tagata, kae ne manavase foki a ia ki nisi mea. Ne toe fai mai a Nick: “Ona ko te mea ko 20 tupu fua oku tausaga i te taimi ne ‵tofi aka ei au, ne manavase au māfai e se lava toku atamai—te malamalama mo te poto—ke tausi atu ki te fakapotopotoga i se auala magoi.”
2 E uke ‵ki eiloa a pogai e ‵tau ei o fia‵fia a tino kolā e ‵tofi aka ne Ieova ke tausi atu ki tena lafu. Ne fakamasaua atu ne te apositolo ko Paulo ki toeaina mai Efeso a te pogai e tasi, i te taimi ne siki atu ei ne ia a pati a Iesu, ana muna: “E sili atu te manuia io me ko te fiafia o te tino telā e tuku atu fua ana mea i lō o te tino telā e talia ne ia.” (Galuega 20:35) A te tavini atu e pelā me se tavini fakafaifeau io me se toeaina, e tuku atu i ei a nisi avanoaga ki tāgata papatiso ke tuku atu fua olotou mea ki a Ieova mo te fakapotopotoga. E pelā mo tavini fakafaifeau e fesoasoani atu latou ki toeaina. E uke aka foki a nisi mea e fai ne tavini fakafaifeau kolā e uke a taimi e fakamāumāu ki ei kae aogā. E fakamalosi aka a vaegā taina penā ne te alofa ki te Atua mo tuakoi ke tuku atu se taviniga tāua penā.—Maleko 12:30, 31.
3. Kaia e se fia kausaki atu ei a nisi tino ki tauliaga i te fakapotopotoga?
3 Kae e a māfai e se fia kausaki atu se tagata papatiso ki te tauliaga ke fai pelā me se tavini fakafaifeau kae fakamuli ke fai pelā me se toeaina, ona ko te mea e mafaufau a ia me e se lava tena atamai? E pelā mo Nick, kāti e manavase tou tagata me e se maua ne ia te atamai ke fai mo fai se tausi mamoe magoi. E pelā me se taina papatiso, e mata, e aofia koe i tino kolā e maua ne latou se lagonaga penei? E se fai loa pelā me e se tāua a pogai mō te manavase tenā. E fakamasino eiloa ne Ieova a tausi mamoe kolā ne ‵tofi aka mō olotou faifaiga ki te lafu. Ne fai mai Iesu: “Ko te tino telā e uke a mea ne tuku ki a ia, ka uke atu foki a mea e fia maua mai i a ia; ka ko te tino telā e tai uke atu a mea ne tuku atu ki a ia, e tai uke foki a mea e fia maua mai i a ia.”—Luka 12:48.
4. E fesoasoani atu pefea a Ieova ki tino kolā e ‵tofi aka ne ia ke tausi atu ki ana mamoe?
4 E mata, e manako Ieova ke fai eiloa ne latou kolā e ‵tofi aka ne ia e pelā me ne tavini fakafaifeau mo toeaina olotou tiute e aunoa mo se fesoasoani? E ‵kese mai i ei, e tuku mai ne ia a fesoasoani aogā ke mafai ei o fakafesagai atu latou ki olotou tiute kae ke iku manuia foki olotou taumafaiga. E pelā mo te mea ne sau‵tala ki ei i te mataupu mai mua, e tuku atu ne Ieova tena agaga tapu, ko uiga kolā e fesoasoani atu ke tausi ne latou mo te alofa a mamoe. (Galuega 20:28; Kalatia 5:22, 23) E se gata i ei, e tuku atu foki ne Ieova ki a latou te poto, te iloaga, mo te loto malamalama. (Faataoto 2:6) E tuku atu pefea ne ia a mea konei? Ke na sau‵tala nei tatou ki auala e tolu kolā e akoako ei ne Ieova a tino kolā e ‵tofi aka ne ia ke tausi atu ki ana mamoe.
E Akoakogina ne Tausi Mamoe Ata‵mai
5. Kaia ne ma‵goi ei a Petelu mo Ioane e pelā me ne tausi mamoe?
5 I te taimi ne ‵tu atu ei a apositolo ko Petelu mo Ioane i mua o te Sanetulini, ne ‵kilo atu a famasino ‵poto i te kilokiloga a te lalolagi ki a laua e pelā me ne “tino e seki a‵koga.” Kae ne iloa ‵lei eiloa ne laua o fai‵tau kae tusitusi, kae ne seki maua ne laua so se akoakoga mai faiakoga o te tulafono ke sukesuke ei ki te Tusi Tapu. E se gata i ei, ne fai a Petelu mo Ioane mo nisi soko aka mo fai ne faiakoga ma‵goi, mai te faiga o nisi tino fakalogo‵logo e tokouke mo fai ne tino tali‵tonu. Ne fai pefea a tāgata masani konei mo fai ne faiakoga ‵tu ‵kese? Mai tua o te fakalogo‵logo atu ki a Petelu mo Ioane, “iloa ake ei ne latou [tino i te fono] me ne soko laua o Iesu.” (Galuega 4:1-4, 13) E tonu, ne maua ne laua te agaga tapu. (Galuega 1:8) Kae ne matea ‵lei atu foki eiloa i ei—ke oko ki fāmasino ‵kivi i te feitu faka-te-agaga konā—me ne akoako ne Iesu a tāgata konā. I te taimi koi nofo mai ei Iesu i te lalolagi, ne akoako ne ia ana apositolo ki te auala ke fakamaopoopo mai ei a tino pelā me ne mamoe mo te auala foki ke tausi atu ki a latou māfai ko fai latou mo fai ne vaega o te fakapotopotoga.—Mataio 11:29; 20:24-28; 1 Petelu 5:4.
6. Se a te fakaakoakoga i te fakamasaniga o nisi tino ne tuku mai ne Iesu mo Paulo?
6 Mai tua o te toetuga o Iesu, ne tumau a ia i te akoako atu a tino kolā ne ‵tofi aka e pelā me ne tausi mamoe. (Fakaasiga 1:1; 2:1–3:22) E pelā eiloa mo te filifiliga ne ia o Paulo kae akoako atu foki a ia. (Galuega 22:6-10) Ne fakatāua ne Paulo a akoakoga ne maua ne ia, kae ne fakaasi atu ne ia a mea konā ki nisi toeaina. (Galuega 20:17-35) E pelā me se fakaakoakoga, ne fakamāumāu ne ia a taimi e uke mo tena malosi i te akoakoga o Timoteo ke fai mo fai “se tino galue” i te taviniga a te Atua, “telā e se ‵tau mo ia o taema ki se mea.” (2 Timoteo 2:15) Ne fakamalosi aka i ei se fesokotakiga pili i te vā o tāgata konei. Mai mua atu i ei, ne tusi atu a Paulo e uiga ki a Timoteo: “I te ga‵lue fakatasi o maua i te tala ‵lei, e pelā eiloa mo se tamana mo tena tama.” (Filipi 2:22) Ne seki taumafai eiloa a Paulo o fai a Timoteo io me ko so se tino mo fai sena soko. I lō te fai penā, ne fakamalosi atu a ia ki taina tali‵tonu ke ‘fakaakoako atu ki a ia, e pelā mo ia e fakaakoako ki a Keliso.’—1 Kolinito 11:1.
7, 8. (a) Se a te tala telā e fakaasi mai i ei a mea aogā kolā e maua māfai e fakaakoako atu a toeaina ki a Iesu mo Paulo? (e) Se a te taimi ‵lei e ‵tau ei o kamata o fakamasani ne toeaina a taina papatiso kolā e mafai o fai pelā me ne tavini fakafaifeau mo toeaina?
7 I te fakaakoako atu ki a Iesu mo Paulo, e taumafai eiloa a tausi mamoe ata‵mai o akoako a taina papatiso, ko te mea ke maua foki a ikuga ‵lei tai ‵pau. Mafaufau la ki te tala o Chad. Ne tupu aka a ia i se kāiga telā e se ‵pau a lotu o tino i ei kae ne fatoā ‵tofi aka tou tagata mo fai se toeaina. Ana muna: “Ne fesoasoani mai ki a au, i te fia o tausaga, a toeaina ata‵mai ke gasolo atu au ki mua i te feitu faka-te-agaga. Ona ko toku tamana e se se tino talitonu, ne fakaasi mai ne toeaina konā te lotou fia‵fia ki a au kae ne fai latou pelā me ne tamana ki a au i te feitu faka-te-agaga. Ne fakamāumāu ne latou a taimi o fakaakoako au i te galuega talai, kae fakamuli ifo, ne fesoasoani mai se toeaina e tokotasi o fakamasani au ki te tausiga o tofiga i te fakapotopotoga kolā ne maua ne au.”
8 E pelā mo te mea e fakaasi mai i te tala o Chad, e kamata o fakamasani ne tausi mamoe loto malamalama a taina kolā e mafai o fai pelā me ne tavini fakafaifeau mo toeaina a koi tuai o oko atu latou ki te tulaga telā e fetaui ‵lei mo vaegā tauliaga penā. Kaia? Me e fakatonu mai te Tusi Tapu me e ‵tau o maua ne tavini fakafaifeau mo toeaina se tulaga maluga i mea tau amioga mo te lotou tulaga faka-te-agaga a koi tuai o ‵tofi aka latou ke tavini atu. E ‵tau “o muamua latou o tofotofogina.”—1 Timoteo 3:1-10.
9. Se a te tiute e maua ne tausi mamoe ma‵tua i te feitu faka-te-agaga, kae kaia?
9 E fetaui ‵lei a te fakamasani muamua o taina papatiso, a koi tuai o tofotofogina latou. Ke fai se fakatusa: Kafai e fai atu ki se tamaliki akoga ke tofotofo aka se sukega faigatā telā e seai eiloa se akoakoga fakapito kai tuku atu ne faiakoga, e mata, ka pāsi te tamaliki akoga i te sukega tenā? E mautinoa eiloa me ka se pāsi a ia. Tela la, e manakogina ke fakaakoako muamua. Kae e akoako eiloa ne faiakoga loto finafinau a tama‵liki ke pāsi i te sukega kae ke fakaaogā foki ne latou te iloaga ko maua ne latou. I se auala tai ‵pau, e fesoasoani atu foki a toeaina loto finafinau ki taina papatiso ke fakamalosi aka ne latou a uiga kolā e manakogina i se tagata tofia mai te tuku atu o akoakoga fakapito. E se fai fua ne latou te mea tenei ko te mea ke ‵tofi aka a taina konei ke tavini atu kae ke mafai foki ne latou o tausi faka‵lei atu ki te lafu. (2 Timoteo 2:2) E tonu, e ‵tau foki mo taina papatiso o taumafai kae ga‵lue ma‵losi ke fetaui ‵lei mo tulaga kolā e ‵tau o maua ne se tavini fakafaifeau io me se toeaina. (Tito 1:5-9) E tiga eiloa te feitu tenā, mai te loto fiafia o akoako a latou kolā e kausaki malosi atu ki tauliaga i te fakapotopotoga, e mafai o fesoasoani atu a tausi mamoe ata‵mai ke ga‵solo vave atu latou ki mua.
10, 11. E fakamasani pefea ne tausi mamoe a nisi tino mō tauliaga tai uke atu?
10 E pefea te lasi o te akoakoga e mafai o tuku atu ne tausi mamoe ata‵mai ki nisi tino ke tausi atu ki tofiga i te fakapotopotoga? Muamua la, e ‵tau o fakaasi atu te lotou fia‵fia ki taina i te fakapotopotoga—mai te ga‵lue fakatasi faeloa mo latou i te galuega talai kae fesoasoani atu ke momea aka te lotou ata‵mai i te ‘akoako tonu atu te munatonu a te Atua.’ (2 Timoteo 2:15) E sau‵tala foki a tausi mamoe ma‵tua ‵lei mo taina e uiga ki te fiafia e maua mai te tavini atu ki nisi tino mo te lotomalie telā e maua mai te fakatokaga mo te fakataunuga o fakamoemoega faka-te-agaga. E tuku atu foki ne latou mo te atafai a manatu fesoasoani ki te auala e mafai ei o momea aka te lotou fai mo fai se “fakaakoakoga ki te lafu mamoe.”—1 Petelu 5:3, 5.
11 Kafai ko ‵tofi aka se taina mo fai se tavini fakafaifeau, e tumau eiloa a tausi mamoe ‵poto i te akoako atu o tou tagata. E fai mai a Bruce, telā ne tavini atu e pelā me se toeaina i te fia o tausaga: “E manako au o saga‵saga fakatasi mo se tavini tofia fou kae onoono ki fakatonuga kolā ne ‵lomi ne te tavini fakamaoni kae poto. E fai‵tau foki maua ki so se fakatakitakiga e uiga ki tena tofiga fakapito, kae oti aka, ko ga‵lue fakatasi ei maua ke oko eiloa ki te taimi ko masani ‵lei ei a ia mo ana tofiga.” Kafai ko gasolo o atamai se tavini fakafaifeau, e mafai foki o fakaakoako tou tagata ki te faiga o āsiga fakamalosi loto ki taina tali‵tonu. E toe fai mai a Bruce: “Kafai e olo tasi maua mo se tavini fakafaifeau o āsi atu ki taina tali‵tonu, e fesoasoani atu au ki a ia ke filifili aka a tusi siki fakapito kolā ka fakamalosi kae ati aka ei a te tino tenā io me ko te kāiga telā e āsi atu maua ki ei. A te tauloto ki auala e fakaaogā ei te Tusi Tapu i se auala telā e oko tonu atu ki te loto, e aogā ‵ki eiloa māfai e ‵tau o fai se tavini fakafaifeau mo fai se tausi mamoe magoi.”—Epelu 4:12; 5:14.
12. E mafai pefea o fakaakoako ne tausi mamoe ata‵mai a toeaina ‵fou?
12 E maua foki ne tausi mamoe ‵fou a mea aogā e uke mai nisi akoakoga. E fai mai a Nick, telā ne taku atu muamua: “A akoakoga e maua ne au mai ovasia ma‵tua e tokolua ne aogā ‵ki eiloa. Ne malamalama sāle a taina konei i auala e ‵tau o fakafesagai atu ei ki nisi fakalavelave. E fakalogo‵logo mai faeloa laua mo te onosai kae mafaufau ma‵losi foki laua ki taku kilokiloga—faitalia foki loa me e se lotoma‵lie laua ki ei. E uke ‵ki eiloa aku mea ne tauloto mai te onoono atu ki te auala loto maulalo mo te āva ne fakafesagai atu ei laua ki taina mo tuagane i te fakapotopotoga. Ne fakamalosi aka au ne toeaina konei ke fakaaogā te Tusi Tapu mo te atamai i te faka‵leiga o se fakalavelave io me māfai e tuku atu a fakamalosiga.”
E Akoakogina ne te Muna a te Atua
13. (a) Ne a mea e ‵tau o maua ne se taina ko te mea ke fai mo fai se tausi mamoe magoi? (e) Kaia ne fai atu ei a Iesu: “A akoakoga e fai atu ne au e se e a aku”?
13 A te ‵tonuga loa, e maua i te Muna a te Atua, ko te Tusi Tapu, a tulafono, fakatakitakiga, mo fakaakoakoga kolā e manakogina ne se tausi mamoe ko te mea ke “maua ne ia te fakamaoniga, ke lava tena uta e fai ei ne ia so se galuega ‵lei.” (2 Timoteo 3:16, 17) Kāti ne akoga ‵lei se taina, kae ko tena iloaga i te Tusi Tapu mo te auala e fakagalue aka ei ne ia, ko mea tāua eiloa kolā e fesoasoani atu ke fai a ia mo fai se tausi mamoe magoi. Mafaufau ki te fakaakoakoga a Iesu. A iako te ‵toe tino poto eiloa, ‵toe tino loto malamalama, mo te ‵toe tausi mamoe poto eiloa i te feitu faka-te-agaga, telā ne ola i te lalolagi; kae ne seki fakalagolago a ia ki tena poto māfai ko akoako atu ne ia a mamoe a Ieova. Ana muna: “A akoakoga e fai atu ne au e se e a aku, kae e a ia telā ne uga mai ne ia au.” Kaia ne tuku atu ei ne Iesu a tavaega ki tena Tamana faka-te-lagi? Ne fakamatala mai a ia: “A te tino telā e faipati mō ia ake eiloa, e ‵sala eiloa tona vikiga.”—Ioane 7:16, 18.
14. E mafai pefea o ‵kalo keatea a tausi mamoe mai te ‵sala atu ki ne tavaega?
14 E ‵kalo keatea a tausi mamoe fakamaoni mai te taumafai ke maua ne tavaega mō latou. E fakavae olotou pati fakatonutonu mo fakamalosiga ki te Muna a te Atua, kae e se ko olotou poto. E iloa ne latou me i te ‵tofi o te tausi mamoe ko te fesoasoani atu ki te mamoe ke maua ne ia “te mafaufau o te Aliki,” kae e se ko te mafaufau o toeaina. (1 Kolinito 2:14-16) E a māfai ko fesoasoani atu se toeaina ki se tauavaga e uiga loa ki fakalavelave i te fakaipoipoga kae fakavae ana manatu fakatonutonu ki te mea e iloa ne ia i lō fakatakitakiga i te Tusi Tapu mo fakamatalaga kolā ne ‵lomi mai ne “te tavini fakamaoni kae poto”? (Mataio 24:45) E mafai o lasi te fakamalosiga a tuu mo aganuu a te fenua mo te sē lava o tena iloaga i ana pati fesoasoani. E tonu, e se ma‵sei a nisi tuu mo aganuu, kae e mafai foki loa o maua ne te toeaina te atamai i te olaga. Kae e sili atu te aogā ki te mamoe māfai e fakamalosi aka a ia ne te tausi mamoe ke fakalogo ki te leo o Iesu mo pati a Ieova i lō te faka‵logo ki mafaufauga o tāgata io me ko tuu mo aganuu o te fenua.—Salamo 12:6; Faataoto 3:5, 6.
E Akoakogina ne “te Tavini Fakamaoni Kae Poto”
15. Se a te fakatonuga ne tuku atu ne Iesu ki “te tavini fakamaoni kae poto,” kae se a te pogai e tasi ne manuia ei te potukau tenei?
15 A tausi mamoe pelā mo apositolo ko Petelu, Ioane, mo Paulo, ne vaega katoa o te potukau telā ne fakamatala mai ne Iesu e pelā me ko “te tavini fakamaoni kae poto.” E aofia i te potukau tenei o tavini a taina fakaekegina o Iesu i te lalolagi, kolā e maua ne latou te fakamoemoega ke pule fakatasi mo Keliso i te lagi. (Fakaasiga 5:9, 10) I aso fakaoti o te olaga masei tenei, ko gasolo ifo eiloa ki lalo te aofaki o taina o Keliso koi ‵toe i te lalolagi nei. Kae ko te galuega telā ne fakatonu atu Iesu ke fai ne latou—te talaiatuga o te tala ‵lei o te Malo a koi tuai o oko mai te gataga—ko sili atu eiloa te uke o koga e fai i ei i lō taimi mua. E se gata i ei, ko se fuafuagina eiloa te manuia o taumafaiga a te tavini tenā! Kaia? E tasi mai i ei, ona ko te mea ko oti ne akoako ne latou a sui mai ‘nisi mamoe’ ke fesoasoani atu ki a latou i te galuega ko te talaiatuga mo te akoakoatuga. (Ioane 10:16; Mataio 24:14; 25:40) I aso nei, ko fai eiloa te lasiga o te galuega ne te potukau fakamaoni tenei.
16. E fakamasani aka pefea ne te potukau ko te tavini fakamaoni kae poto a tāgata kolā ne ‵tofi aka?
16 E tuku mai pefea ne te tavini a te akoakoga tenei? I te senitenali muamua, ne tuku atu te taliaga ki sui o te potukau ko te tavini fakamaoni kae poto ke akoako kae ‵tofi aka ne latou a ovasia i fakapotopotoga, kae ke akoako foki ne latou konei ne ‵tofi aka, a mamoe. (1 Kolinito 4:17) E penā foki loa i aso nei. A te Potukau Pule—ko te tamā potukau o toeaina fakaekegina kolā e sui ne latou te potukau ko te tavini fakamaoni kae poto—e tuku atu ne latou te taliaga ki olotou sui ke akoako kae ‵tofi aka ne latou a tavini fakafaifeau mo toeaina i te fia sefulu afe o fakapotopotoga i te lalolagi kātoa. E se gata i ei, e fakatoka ne te Potukau Pule a akoga ke akoako ei a sui o Komiti i Ofisa Lagolago, toeaina asiasi, toeaina, mo tavini fakafaifeau ki auala e tausi atu ei ki mamoe i te ‵toe auala ‵lei. E maua foki a nisi fakatakitakiga e auala i tusi, i mataupu kolā e ‵lomi mai i Te Faleleoleo Maluga, mo nisi tusi, e pelā mo te Organized to Do Jehovah’s Will.a
17. (a) Ne fakaasi atu pefea ne Iesu tena loto talitonu ki te potukau ko te tavini fakamaoni kae poto? (e) E mafai pefea o fakaasi atu ne tausi mamoe faka-te-agaga me e maua ne latou te loto talitonu ki te potukau tenei?
17 Ne talitonu malosi a Iesu ki te potukau tenei telā ne ‵tofi aka ei ne ia “ke pule i ana mea katoa”—telā ko ana manakoga faka-te-agaga katoa i te lalolagi nei. (Mataio 24:47) E fakamaoni atu foki ne tausi mamoe kolā ne ‵tofi aka me e maua ne latou te loto talitonu ki te potukau tenei mai te fakagalue aka ne latou a fakatakitakiga kolā e maua ne latou mai i tena Potukau Pule. E tonu, kafai e akoako ne tausi mamoe a nisi tino, e talia ne latou ke akoakogina latou ne te Muna a te Atua, kae fakagalue aka foki ne latou te akoakoga telā e tuku mai ne te potukau ko te tavini fakamaoni kae poto, e fakamalosi aka ei ne latou te fealofani i te lafu. Ko se faka‵tau eiloa te ‵tou fia‵fia me ne akoako ne Ieova a tāgata kolā e atafai tonu atu ki sui takitasi o te fakapotopotoga Kelisiano!
[Fakamatalaga mai lalo]
a Ne ‵lomi ne Molimau a Ieova.
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• E fakamasani pefea ne tausi mamoe ma‵tua ‵lei i te feitu faka-te-agaga a nisi tino?
• Kaia e se fakavae ei ne tausi mamoe olotou akoakoga ki olotou manatu totino?
• E fakaasi atu pefea ne tausi mamoe te lotou loto tali‵tonu ki te potukau ko te tavini fakamaoni kae poto, kae kaia?
[Ata i te itulau e 25]
E fakamasani ne toeaina Kelisiano a talavou tāgata i te fakapotopotoga
[Ata i te itulau e 26]
E tuku mai ne “te tavini fakamaoni kae poto” a akoakoga e lava kae ‵toe mō toeaina