E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Failauga
“A TATOU katoa ne fa‵nau mai . . . e ola katoa tatou i te olaga toetoe tenei, kae ‵fonu i fakalavelave,” ko pati a te toeaina matua ko Iopu. (Iopu 14:1) E pefea te tāua ke se fakamāumāu ne tatou a ‵tou olaga toetoe ki te manavase mo te kausaki atu ki mea sē aogā! Ne a mea e ‵tau o fakamāumāu ki ei ‵tou taimi, ‵tou malosi mo ‵tou kope? Ne a mea e ‵tau o ‵kalo keatea mai i ei? E tuku mai ne pati o te poto kolā ne tusi i te tusi ko Failauga i te Tusi Tapu a fakatakitakiga aogā e uiga ki te mea tenei. A te fekau telā e tuku mai i ei e mafai o ‘fakamasino ne ia a manakoga mo mafaufauga o te loto’ kae e fesoasoani mai ke ola tatou i se olaga aogā.—Epelu 4:12.
Ona ko te mea ne tusi ne se tagata telā ne lauiloa i te poto, ko te tupu o Isalaelu mua ko Solomona, e maua i te tusi ko Failauga a pati fakatonutonu aogā e uiga ki mea kolā e aogā tonu i te olaga mo mea kolā e seai ne olotou aogā. Me ne fakasino atu a Solomona ki nisi o ana galuega fakatu‵tu, e fakaasi mai i ei me ne tusi ne ia te tusi ko Failauga i te otiga o ana galuega konā kae mai mua o tapeapea keatea a ia mai te tapuakiga tonu. (Neemia 13:26) Ko tena uiga ne tusi a te tusi tenei mai mua o te 1,000 T.L.M., o vau ki te fakaotiga o te pulega a Solomona i tausaga e 40.
NE A MEA AOGĀ?
“Te olaga tenei e seai se aogā!” ko pati a te failauga, telā ne fesili mai, penei: “A te olaga o te tagata e lasi te fakamāumāu ki te faiga o galuega, kae se a la te mea e maua ne ia mai ei?” (Failauga 1:2, 3) A te tugāpati “e seai se aogā” mo “te olaga tenei” e sae fakafia mai i te tusi ko Failauga. A te pati Epelu telā e ‵fuli ki te “seai se aogā” e fakauiga tonu eiloa ki te “manava” io me ko te “afusaga” kae fakasino atu ki se mea se tāua, telā e se tumau tena aogā. A te tugāpati ko “te olaga tenei” e fakauiga eiloa ki luga io me i loto i “te lalolagi nei.” Tela la, a mea katoa—ko mea katoa e kausaki ki ei a tino kolā e se fakatāua ne latou te loto o te Atua—e seai se aogā.
“Fakaeteete manafai ko ulu koe ki loto i te Faletapu,” ko pati a Solomona, “e sili atu te fano ki te Faletapu o tauloto.” (Failauga 5:1) A te aofia i loto i te tapuakiga tonu ki a Ieova te Atua se mea aogā. A te tonuga loa, a te saga tonu atu ki ‵tou fesokotakiga mo ia ko te kī ki te mauaga o se olaga aogā.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
1:4-10—I te feitu fea e fai ei a tamilosaga o te natula e pelā me se mea ‘fakafi‵ta’? Ne taku mai ne te failauga a mea fakavae e tolu kolā e fai i ei ke maua te ola i te lalolagi—ko te la, te matagi mo te tamilosaga o te vai. A te tonuga loa, e uke ‵ki a tamilosaga o te natula, kae e faigatā o malamalama i ei. E mafai o fakamāumāu ne se tino a tena olaga kātoa i te sukesuke ki ei kae se malamalama katoatoa a ia i ei. E mafai eiloa o ‘fakafi‵ta’ te mea tenā. Se mea fakafanoanoa foki māfai e fakatusa ne tatou a ‵tou olaga toetoe mo tamilosaga konā, kolā e se mafai o gata. Ke oko ki taumafaiga ke maua a poto ‵fou e fakafi‵ta foki. Kae ko poto ‵fou konā, e maua fua mai te fakaakoako atu ki poto kolā ko leva ne fakaaogā ne te Atua tonu i te faitega ne ia o mea katoa.
2:1, 2—Kaia e fai mai ei i te kata e pelā me “se mea valea”? E mafai o fesoasoani mai a te kata ke puli fakavave i a tatou a ‵tou fakalavelave, kae e fai ne fakafiafiaga ke manatu mā‵mā tatou ki mea faiga‵ta. Kae, e se mafai ne te kata o tapale keatea a ‵tou fakalavelave. Tela la, a te ‵sala atu ki te fiafia e auala i te kata e fai pelā me “se mea valea.”
3:11, Tusi Paia, Samoa—Ne a mea ne fai ne te Atua ke “‵gali i tena taimi tonu”? E aofia i nisi mea kolā ne fai ne Ieova, te Atua, ke “‵gali,” io me ‵lei kae aogā i te taimi tonu ko te faitega o Atamu mo Eva, te feagaiga e uiga ki te nuanua, te feagaiga mo Apelaamo, te feagaiga mo Tavita, te okomaiga o te Mesia, mo te fakasopoga o Iesu Keliso mo fai te Tupu o te Malo o te Atua. Kae, e isi se isi mea “gali” telā ka fai ne Ieova i se taimi pili mai mua nei. E mafai o tali‵tonu katoatoa tatou me ka fai a te lalolagi fou mo fai se mea tonu i tena taimi tonu.—2 Petelu 3:13.
3:15e, NW—E ‘‵sala atu faeloa pefea te Atua tonu ki te mea telā e ‵sala ki ei’? ‘A te mea telā e ‵sala ki ei’ e mafai o fakasino atu ki mea kolā ko oti ne fuafua ne te Atua ke fai ne ia. E tiga eiloa e mafai o faka‵tuka atu ki te tagata te tamilosaga o te fanau mai mo te mate, taua mo te filemu kae e fai ei ke talitonu a ia me i mea konei e ‵tupu faeloa, e mafai eiloa o ‵sala atu te Atua tonu kae fakataunu eiloa ne Ia a mea kolā e manako a Ia ki ei. (Failauga 3:1-10, 15a) A te ‘mea telā e ‵sala ki ei’ e mafai foki o fakauiga ki tino amio‵tonu, kolā e salasala faeloa ki ei a tino amio ma‵sei. I te feitu tenei, e ‵sala atu faeloa a Ieova ki tino amio‵tonu ko te mea ke fakaasi atu tena “malosi ki tino kolā e fakamaoni ki a ia.”—2 Nofoaiga Tupu 16:9.
5:9, NW—E ‵nofo pefea a “fua o te taukai” i vā o latou? E fakalagolago a tino katoa o te lalolagi ki “fua o te taukai” o te lalolagi—ko fuataga kolā e maua mai i te lalolagi. E aofia i ei a tupu. Ko te mea ke maua ne ia a fua mai tena fatoaga, e ‵tau o tausi atu ki te tupu e auala i galuega ‵lei a ana tavini kolā e fakagalue ne latou te laukele.
Akoakoga mō Tatou:
1:15. Se mea sē aogā ke fakamāumāu ‵tou taimi mo ‵tou malosi ke faka‵tonu aka a faifaiga sē ‵tonu kae sē fakamaoni kolā e lavea ne tatou i aso nei. Ko te Malo o te Atua fua e mafai o fakaseai katoatoa ne ia a mea ma‵sei.—Tanielu 2:44.
2:4-11. A faifaiga masani, e pelā mo te ‵lomiga o ata o mea fakatu‵tu, te fai fatoaga, mo pese fakatagi‵tagi, e pelā foki mo te ola i se olaga maumea e fai pelā me “se tino e taumafai o afuli te matagi” ona me e se fai ne mea konā ke aogā te olaga io me e maua mai i ei se fiafia tonu.
2:12-16. E ‵lei atu te poto i lō te valea me e mafai o fesoasoani mai te poto ke faka‵lei aka ei a nisi fakalavelave. Kae, e uiga loa ki te mate, e seai se aogā o te poto o te tagata. Kae kafai ne lauiloa se tino ona ko te mauaga o te poto, e se leva kae ka puli atu a ia.
2:24; 3:12, 13, 22. E se se mea masei a te fiafia ki fua o ‵tou galuega.
2:26. A te poto mai te Atua, telā e maua mai i ei te fiafia, e tuku atu ki te ‘tino telā e fiafia ki ei a Ieova.’ E se mafai o maua te poto tenei e aunoa mo te mauaga o se fesokotakiga ‵lei mo te Atua.
3:16, 17. E se ‵tau o fakamoemoe ke maua a fakamasinoga ‵tonu i taimi katoa. I lō te manavase ki mea e ‵tupu i te lalolagi i aso nei, e ‵tau o fakatali‵tali tatou ki a Ieova ke faka‵tonu ne ia a mea konā.
4:4. A galuega ‵mafa kolā e fai mo te atamai e maua mai i ei te lotomalie. Kae ko te galue malosi fua ke fakatakavale ei a nisi tino, e fakamāfua aka i ei te agaga o te fakatau‵fai, te loto masei mo te kaisanosano. E ‵tau o māfua mai a ‵tou galuega ‵mafa i te galuega talai mai ‵tou lagonaga ‵lei.
4:7-12. E sili atu te tāua o te mauaga o se fesokotakiga ‵lei mo tino i lō kope faka-te-foitino, kae e se ‵tau o fakasēaogā ne tatou ona ko te ‵salaga o koloa.
4:13. A tulaga ma‵luga mo te tulaga matua e se ko pogai fua e āva atu faeloa i ei a tino. E ‵tau o fai faka‵lei ne tino i tulaga penā olotou tiute.
4:15, 16. A te ‘tamaliki telā ka sui ne ia a te tupu’ e mafai o ‵lago atu ki a ia a ‘tino mai lalo i tena pulega’ i te taimi muamua, kae fakamuli ifo ‘ka se fia‵fia a latou ki a ia.’ E tonu, a te tulaga lauiloa o se tino e toetoe fua.
5:2. E ‵tau o mafaufau ‵loto mo te āva a tatou i ‵tou ‵talo, kae e se ‵tau o fakaukeuke ‵tou pati e fai.
5:3-7. A te fakalavelave malosi i te ‵sala atu ki mea faka-te-foitino e iku atu ei ki te mauaga o mafaufauga faivasaga ki ou manakoga kaimanako. E mafai foki o fai ne mafaufauga faivasaga konā ke sē tō ‵lei te moe i te po. A te gutu faipati e mafai o fai ne ia ke foliga atu me e valea se tino i mua o nisi tino kae fai i ei ke fai fakavave ne ia se tautoga valea i mua o te Atua. A ‘te mataku ki te Atua tonu’ e puipui ei tatou mai te faiga o mea katoa konei.
6:1-9. Se a te aogā o koloa, tulaga fakaaloalogina, se olaga leva mo se kāiga lasi māfai e se maua ne tatou te fiafia ona ko ‵tou fakanofonofoga? “E sili atu te ‵lei ke na malie koe ki mea e maua ne koe i lō te manako faeloa ki mea e uke” kolā e se mafai o maua. A te ‵toe auala ‵lei ko te lotomalie ki ‘meakai mo gatu kolā e maua’ kae fiafia foki ki mea aogā i te olaga mo te saga tonu atu ki te fakatumauga o se vā fealofani pili mo Ieova.—1 Timoteo 6:8.
PATI FAKATONUTONU MŌ TINO ‵POTO
E mafai pefea o puipui ne tatou te taku‵leiga o ‵tou igoa? E ‵tau o pefea a ‵tou kilokiloga ki tino pule mo faifaiga sē fakamaoni kolā e lavea ne tatou? Ona ko tino ‵mate e seai ne mea e iloa ne latou, e ‵tau o fakaaogā pefea ne tatou a ‵tou olaga i aso nei? I auala fea e mafai ei o fakaaogā faka‵lei ne talavou olotou taimi mo olotou malosi? Ne tusi ne te failauga ana pati fakatonutonu aogā e uiga ki mea konei mo nisi mea aka i te mataupu e 7 ki te 12 o te tusi ko Failauga.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
7:19—E malosi atu pefea te poto i “te tinogafulu takitaki”? E fakasino atu sāle a te Tusi Tapu i se auala fakatusa ki te napa sefulu, e pelā me ko te katoatoaga o mea. E fai mai a Solomona me i te malosi o te poto ke puipui ei se mea e sili atu i lō sotia katoa kolā e puipui ne latou se fa‵kai.
10:2, Tusi Paia, Samoa—Se a te uiga o te tugāpati me i te loto o te tino e moe i “tena lima fakaatamai” io me ko “tena lima fakamaui”? Ona ko te mea e fakatusa sāle te lima fakaatamai ki mea ‵lei, a te moe o te loto o se tino i tena lima fakaatamai e fakauiga i ei me e fakamalosi aka a ia ne tena loto ke fai ne ia a mea ‵lei. Kae kafai e fakamalosi aka ne ia se tino ke fai se mea ‵se, e fakauiga i ei me i tena loto e moe i tena lima fakamaui.
10:15—E fai pefea ne ‘galuega ‵mafa a te tino valea ke fi‵ta a ia’? Kafai e se maua ne se tino se faka‵tauga ‵lei, e se maua ne ia ne mea aogā mai i ana galuega ‵mafa e fai. E seai se lotomalie e maua ne ia mai i ei. E fai fua ne ana taumafaiga penā ke fi‵ta a ia.
11:7, 8, NW—Se a te uiga o te tugāpati: “A te mainaga se mea suamalie foki, kae se mea ‵lei ke lavea ne ‵tou mata a te la.” A te mainaga mo te la ne fai ko te mea ke fia‵fia ki ei a tino ola. E fai mai a Solomona i konei me se mea ‵lei ke ola tatou kae e ‵tau o “‵lifu” tatou a koituai o oko mai a aso o te pouli, io me ko te olaga matua, telā ka tapale keatea ne ia ‵tou malosi.
11:10, Tusi Paia, Samoa—Kaia e se aogā ei “te tulaga talavou”? Kafai e se fakaaogā faka‵lei, e fai te taimi tenā e pelā me se mea sē aogā, e pelā mo te afusaga, e oti fakavave atu fua te tulaga ma‵losi o talavou.
Akoakoga mō Tatou:
7:6. A te katakata valea i taimi sē ‵tau, e ‵pau eiloa tena fakaitaita tino mo tena sē aogā mo te pake‵ke mai o lakau makai‵kai kolā e tafu ki te afi. Se mea ‵lei ke ‵kalo keatea mai i ei.
7:21, 22. E se ‵tau o sōna manava‵se tatou ki pati e fai ne nisi tino e uiga ki a tatou.
8:2, 3; 10:4. Kafai ko kote io me fakatonutonu tatou ne ‵tou pule, se mea ‵lei ke kufaki koe. E ‵lei atu te mea tenei i lō te “fano fakavave keatea mai ona mua,” mai te lisaina fakavave.
8:8; 9:5-10, 12. E mafai o ‵mate fakafuasei tatou e pelā eiloa mo ika kolā e lave i se tili io me ko manu eva i se malei. E se gata i ei, e seai se tino e mafai o taofi ne ia ke mo a e fano keatea te manava o te ola ma oko mai te mate, io me sao se tino i te mate. Tela la, e se ‵tau o sōna fakamāumāu ne tatou a ‵tou taimi. E manako a Ieova ke fakatāua ne tatou a te ola kae ke fia‵fia ki ei i se auala aogā. Ke fai te mea tenei, e ‵tau o fakamuamua ne tatou a te taviniga ki a Ieova i ‵tou olaga.
8:16, 17. E se mafai o malamalama katoatoa tatou i mea katoa ne fai ne te Atua kae talia foki ne ia ke ‵tupu ki tino, faitalia me sē ‵to ‵tou moe i te taumafaiga ke malamalama i ei. A te manavase ki mea ‵se katoa kolā ko oti ne fai e fai fua i ei ke se fia‵fia tatou i te olaga.
9:16-18. E ‵tau o fakatāua ne tatou te poto faitalia me e seai se loto fakafetai e maua e uiga ki ei. E ‵lei atu ke talia a pati kolā e fai atu mo te filemu ne se tino poto i lō te pakalaga mai o se tino valea.
10:1. E ‵tau o fakaeteete tatou i ‵tou pati mo ‵tou faifaiga. A te tamā mea ‵se e pelā mo te kaitaua fakapoi, te fakaaogā ‵se o meainu ma‵losi i se taimi fua e tasi, io me se faifaiga fakatauavaga sē ‵tau e fakamasei katoatoa i ei a te igoa o se tino telā ne fakaaloalogina.
10:5-11. E se ‵tau o loto masei ki se tino sē apo telā e maua ne ia se tulaga maluga. A te sē apo i te faiga o se galuega faigofie e mafai o maua mai i ei a ikuga ma‵sei. I lō te fai penā, se mea ‵lei “mafai ko leva ne fai au fuafuaga.” E pefea la te tāua ke apo tatou i te talaiatuga o te Malo mo te galuega ko te faiga o soko!
11:1, 2, NW. E ‵tau o fakamasani tatou ki te kaimalie. E fakamāfua ne ia te uiga kaimalie.—Luka 6:38.
11:3-6. E se ‵tau o fakalotolotolua tatou ki tulaga sē mautinoa o te olaga.
11:9; 12:1-7. E fakamasino a talavou ne Ieova. Tela la, e ‵tau o fakaaogā ne latou olotou taimi mo olotou malosi i te taviniga ki te Atua a koituai o tapale te lotou malosi ne te olaga matua.
KE TAKITAKI TATOU NE “MUNA A TĀGATA ‵POTO”
E ‵tau o pefea te ‵tou kilokiloga ki “muna fakamafanafana loto” kolā ne ‵sala ki ei te failauga kae fakamau ne ia ki lalo? E ‵kese mo “tusitusiga” e uke a tāgata ‵poto, “a muna a tāgata ‵poto e pelā me ne lakau e ‵kai olotou mata kolā e fakaaogā ne tausi mamoe o takitaki ki ei a mamoe, ka ko muna a te poto kolā e tuku fakatasi, e tumau eiloa e pelā me ne fao ne tuki. A mea konā ne aumai ne te Atua, te Tausi Mamoe o tatou katoa.” (Failauga 12:10-12) A pati o te poto kolā ne tuku mai ne “te Tausi Mamoe o tatou katoa,” ko Ieova, e tāua ‵ki te lotou aogā ki ‵tou olaga.
A te fakagaluegāga o pati fakatonutonu kolā e maua i te tusi ko Failauga ka fesoasoani mai eiloa ki a tatou ke ola i se olaga aogā kae fakafiafia. E se gata i ei, e fakamautinoa mai penei ki a tatou: “Kafai e fakalogo io me mataku koe ki te Atua, kae ka tokagamalie tou olaga.” Tela la, ke na tu ‵mautakitaki tatou i ‵tou fakaikuga ke “ma‵taku ki te Atua, kae tausi ki ana fakatonuga.”—Failauga 8:12; 12:13.
[Ata i te itulau e 31]
Ka taunu eiloa i te taimi tonu a se mea gali e tasi a te Atua ne faite
[Ata i te itulau e 32]
E aofia i meaalofa a te Atua ko meakai, meainu, mo te kilo atu ki mea ‵lei e iku mai i ‵tou galuega ‵mafa ne fai