E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Ielemia
KO TAFAGA la te fakama‵taku o fakalavelave kolā ne folafola atu ne Ielemia ki ana tino! Ko ‵sunu katoatoa atu te faletapu ‵malu telā ne fai mo fai te fakavae o te tapuakiga i senitenali e sili atu i te tolu. Ko lavaki te fa‵kai o Ielusalema mo te fenua o Iuta, kae ko ave fakapagota foki a tino i ei. E maua eiloa a tala konei mo nisi fekau o fakamasinoga i te lua o tusi lasi o te Tusi Tapu, ko te tusi o Ielemia. E fakaasi mai foki ei a mea kolā ne fe‵paki mo Ielemia i te taimi ne fai ei tena taviniga mo te fakamaoni i tausaga e 67. E se fakasolo faka‵lei mai a mea ne ‵tupu i te kamataga ki te fakaotiga i te tusi tenei kae e fakasolo mai e ‵tusa mo mataupu.
Kaia e ‵tau ei o fia ‵saga malosi atu tatou ki te tusi o Ielemia i te Tusi Tapu? E fakamalosi aka ne valoaga kolā ko oti ne fakataunu te ‵tou fakatuanaki ki a Ieova e pelā me ko te Tino telā e fakataunu ne ia ana folafolaga. (Isaia 55:10, 11) E tai ‵pau eiloa te galuega a Ielemia e pelā me se pelofeta, penā foki loa mo kilokiloga a tino ki tena fekau mo ‵tou aso nei. (1 Kolinito 10:11) E sili atu i ei, a tala e uiga ki te faifaiga a Ieova ki ana tino e faka‵mafa mai i ei ana uiga kae e ‵tau o lasi ‵ki te fakamalosiga e maua ne tatou i ei.—Epelu 4:12.
“TOKU FENUA KO FAI NE LATOU A AGASALA E LUA”
Ne tuku atu te fakatonuga ki a Ielemia e pelā me se pelofeta i te 13 tausaga o te pulega a Iosia, te tupu o Iuta, i te 40 tausaga mai mua o te fakamaseiga o Ielusalema i te 607 T.L.M. (Ielemia 1:1, 2) Ne fai eiloa te lasiga o te fakasalalauatuga i toe tausaga e 18 o te pulega a Iosia, telā ne taku fakamasei ei a faifaiga ma‵sei a Iuta kae folafola atu foki te fakamasinoga a Ieova ki ei. Ne folafola mai Ieova: “Ka ofa ne au a Ielusalema ke maofa valevale, . . . a fa‵kai o Iuta ka liu toafa, te koga e seai ne tino e ‵nofo i ei.” (Ielemia 9:11) Kaia? “Me i toku fenua ko fai ne latou a agasala e lua,” ko ana muna.—Ielemia 2:13.
E aofia foki i te fekau a te ‵toe faka‵fokiatuga o te ‵toega o tino salamō. (Ielemia 3:14-18; 12:14, 15; 16:14-21) Kae ne seki talia mo te fiafia ne latou a te avefekau. Ne ‵kini kae ‵sai ki filifili ne “te ofisa pule o te Faletapu” a Ielemia i te po kātoa.—Ielemia 20:1-3.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
1:11, 12—Kaia ne tumau ei a Ieova i te saga tonu atu ki ana muna e uiga ki “se kaula o te lakau ko te alamoni”? A te lakau ko te alamoni se “lakau e tasi mai i lakau katoa kolā e ‵fua mai ana pulalakau i te ‵tau mafanafana.” (Fuaiupu e 11, fakamatalaga fakaopoopo, NW) Ne tumau eiloa a Ieova i “te uga sāle atu ne [ia] o [ana] . . . pelofeta” ke fakailoa atu ki ana tino e uiga ki ana fakamasinoga kae ne fai eiloa penā ke oko ki te taimi ne fakataunu ei ana muna.—Ielemia 7:25.
2:10, 11—Kaia ne fai fakaatea ei a faifaiga a te kau Isalaelu sē fakamaoni? E tiga eiloa kāti ne aumai ne atufenua fapau‵pau i te feitu ki togāla o Kupelu mo te feitu ki saegāla o Ketala a atua o nisi atufenua ke fakaopoopo atu ki olotou atua, ne seki lagona atu eiloa e uiga ki te manatu o te sui katoatoa ne latou o olotou atua ki atua o nisi fenua. Kae ne tiakina ne te kau Isalaelu a Ieova, mai te sui ne latou te ‵malu o te Atua ola ki tupua ‵mate.
3:11-22; 11:10-12, 17—Kaia ne aofia ei ne Ielemia a te malo ki mātū o matakāiga e sefulu i tena fekau, faitalia eiloa me ko oti ne fakatakavalegina a Samalia i te 740 T.L.M.? Ne fai eiloa penei ona ko te fakamaseiga o Ielusalema i te 607 T.L.M. ko te fakaasiga o te fakamasinoga a Ieova ki luga i te fenua kātoa o Isalaelu, kae e se ko Iuta fua. (Esekielu 9:9, 10) E se gata i ei, mai tua o te lotou takavalega, ne tumau eiloa te fakaata mai o te malo o matakāiga e sefulu i Ielusalema, ona ko te mea ne tumau eiloa i te aofia ne fekau a pelofeta a te Atua a te kau Isalaelu.
4:3, 4—Se a te uiga o te fakatonuga tenei? Ne ‵tau eiloa o fakatoka, fakamalū, kae faka‵mā ne tino Iutaia sē fakamaoni a te laukele o olotou loto. Ne ‵tau eiloa o “pilitome” olotou loto, ko tena uiga, ke ave keatea a mafaufauga, lagonaga, mo manakoga sē ‵mā. (Ielemia 9:25, 26; Galuega 7:51) Ne manakogina eiloa i te mea tenei a te faiga o ‵fuliga ki olotou vaegā olaga—mai te faiga o mea ma‵sei ki te faiga o mea kolā ne maua ei te fakamanuiaga a te Atua.
4:10; 15:18—Se a te auala ne takitaki ‵se ei ne Ieova ana tino uiga ‵teke? I aso o Ielemia, e isi ne pelofeta kolā ne “faipati faeloa ki te loi.” (Ielemia 5:31; 20:6; 23:16, 17, 25-28, 32) Ne seki puipui ne Ieova latou mai fekau ‵loi konā.
16:16—Se a te uiga me ne uga atu ne Ieova tena fekau “ki tino faiika e tokouke” mo “tino afuli manu e tokouke”? Kāti ne fakasino atu te mea tenei ki te ugaatuga o kautau a te fili ke ‵sala atu ki tino Iutaia sē fakamaoni kolā ka fakaoko atu ne Ieova tena fakasalaga ki a latou. Kae e ‵tusa mo pati i te Ielemia 16:15, e mafai foki o fakauiga te fuaiupu tenei ki te ‵salaatuga ki tino Isalaelu kolā ko salamō.
20:7—Se a te auala ne fakaaogā ei ne Ieova ‘tena malosi’ o ‵teke atu kae fakaloiloi foki ne ia a Ielemia? Ona ko te fakafesagai atu ki te sē fiafia o tino, ‵tekeatuga, mo fakasauāga i te taimi ne folafola atu ei ne ia a fakamasinoga a Ieova, kāti ne mafaufau a Ielemia me ko se lava tena malosi ke tumau i tena galuega. Kae ne fakaaogā ne Ieova tena malosi o ‵teke atu ki vaegā lagonaga penā, mai te fakamalosi atu ki a Ielemia ke tumau eiloa i tena galuega. Ne fakaloiloi ne Ieova a Ielemia mai te fakaaogāga ne ia ke fakataunu a te mea telā ne mafaufau te pelofeta me e se mafai ne ia o fai.
Akoakoga mō Tatou:
1:8. Kāti e faka‵sao eiloa ne Ieova i nisi taimi ana tino mai fakasauāga—kāti mai te faka‵tuga o famasino kolā e se fakailoga tino, io me ko te suiga o se ofisa pule fakasauā ki tino uiga faigofie, io me mai i te tukuatuga ki ana tino tapuaki te malosi ke kufaki.—1 Kolinito 10:13.
2:13, 18. Ne fai ne tino Isalaelu sē fakamaoni a agasala e lua. Ne tiakina ne latou a Ieova, te māfuaga tonu o fakamanuiaga, takitakiga, mo puipuiga. Kae ne keli eiloa ne latou olotou vaikeli fakatusa mai te taumafai o fai a feagaiga e uiga ki kautau mo Aikupito mo Asulia. I ‵tou aso nei, a te tiakina ne tatou o te Atua tonu ona ko poto mo akoakoga a tino mo mea fakapolitiki a te lalolagi ko te sui tenā o “te vaipuna e maua ei te vai fou” ki “vaikeli sē aogā kolā e se mafai o taofi ei se vai.”
6:16. E fakamalosi atu a Ieova ki ana tino ke mānava malie aka, iloilo aka a latou eiloa, kae taumafai o toe ‵foki atu ki “te auala” o olotou tupuga fakamaoni. E mata, e se ‵tau o iloilo ifo ne tatou a tatou eiloa ke iloa aka me e sa‵sale tonu atu tatou i te auala telā e manako a Ieova ke sa‵sale atu tatou i ei?
7:1-15. A te fakalagolago o latou ki te faletapu, mai te ‵kilo atu ki ei e pelā me se puipuiga fakavavega, ne seki faka‵sao ei te kau Isalaelu. E ‵tau o sa‵sale tatou i te fakatuanaki, kae e se ko mea e lavea ki mata.—2 Kolinito 5:7.
15:16, 17. E pelā mo Ielemia, e mafai eiloa o ‵teke atu tatou ki te loto vāivāi. E mafai o fai tatou penā mai te faiga mo te fiafia o sukesukega totino ki te Tusi Tapu, te fakamalugaga o te igoa o Ieova i te galuega talai, mo te ‵kalo keatea mai taugasoa ma‵sei.
17:1, 2. Ne fai ne agasala a tino o Iuta ke se fiafia a Ieova ki olotou taulaga. E fai foki ne ‵tou amioga sē ‵mā ke se talia ‵tou taulaga o tavaega.
17:5-8. E ‵tau fua o fakalagolago tatou ki tino mo olotou fakapotopotoga māfai e gasue‵sue latou e ‵tusa mo te loto mo akoakoga fakavae a te Atua. Kafai e mafau‵fau tatou ki mataupu e pelā mo te fakaolataga mo te filemu tonu mo te tokagamalie, se mea poto ke fakalagolago fua tatou ki a Ieova.—Salamo 146:3.
20:8-11. E se ‵tau o talia ne tatou a te sē fia‵fia o tino, ‵tekemaiga, io me ko fakasauāga ke fakavāivāi ei ‵tou loto finafinau ki te galuega talai o te Malo.—Iakopo 5:10, 11.
“E ‵TAU MO KOE O FAKAMALALO ATU KI TE TUPU O PAPELONIA”
Ne taku atu ne Ielemia a te fakamasinoga o toe tupu e tokofa o Iuta, penā foki loa mo pelofeta ‵loi, tausi mamoe ma‵sei, mo faitaulaga amio ‵pelo. E fai mai a Ieova e uiga ki ‵toega fakamaoni e pelā me ne mati: “Ka tausi faka‵lei ne au latou, kae toe fakafoki mai ki te fenua tenei.” (Ielemia 24:5, 6) E fakamatala fakatoetoe mai ne valoaga e tolu i te mataupu e 25 a fakamasinoga kolā e fakamatala fakalikiliki mai i mataupu mai tua ifo i ei.
Ne palani a faitaulaga mo pelofeta ke tamate a Ielemia. Ne aofia i tena fekau me e ‵tau mo latou o tavini atu ki te tupu o Papelonia. E fai atu a Ielemia ki te tupu ko Setekaia: “E ‵tau mo koe o fakamalalo atu ki te tupu o Papelonia.” (Ielemia 27:12) “Ne fakasalalau ne Au oku tino, kae ka toe luku mai ne au latou [te kau Isalaelu].” (Ielemia 31:10) Ona ko pogai ‵lei, ne fai atu ei se tautoga ki te kau Lekapa. A Ielemia ne “ave . . . o ‵loka i te malae fono o te palesi.” (Ielemia 37:21) Ne fakamasei a Ielusalema, kae ne ave fakapagota te tokoukega o tino i ei. Ne aofia a Ielemia mo tena failautusi ko Paluka i tino kolā ne seki ave fakapagota. E tiga eiloa ne fai atu a Ielemia ke se fai penā, ne olo atu eiloa a nisi tino kolā ne ma‵taku ki Aikupito. E fakaasi mai i te mataupu e 46 ki te 51 a pati kolā ne fai atu ne Ielemia e uiga ki atufenua.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
22:30—E mata, ne taofi aka ne te fakatonuga tenei a te aiā o Iesu Keliso ke pule mai i te nofogātupu o Tavita? (Mataio 1:1, 11) Ikai, e seki fai penā. Ne fakagata ne te fakatonuga so se tino mai te gafa o Ieoiakini ke “pule i Iuta . . . [i] te fakasologa o tupu i te gafa o Tavita.” Ne ‵tau o pule mai a Iesu i te lagi, kae e se mai i te nofogātupu i Iuta.
23:33—Se a “te fekau a te Aliki [ko Ieova]”? I aso o Ielemia, a faka‵pulaga ‵mafa kolā ne fai atu ne te pelofeta e uiga ki te fakamaseiga o Ielusalema ne fai mo fai se amoga ‵mafa ki tino o tena fenua. Ne iku atu i ei ki te fai o tino ‵teke konā mo fai se amoga ‵mafa ki a Ieova telā ne ‵teke atu ei a ia ki a latou. E penā foki loa a te fekau faka-te-Tusi Tapu e uiga ki te fakaseaiga o Lotu Kelisiano ‵Se telā ko pili mai, e fai mo fai se amoga ‵mafa ki Lotu Kelisiano ‵Se, kae ko tino kolā e se fia faka‵logo ki ei e fai eiloa latou mo fai se amoga fakafi‵ta ki te Atua.
31:33—E tusi pefea a tulafono a te Atua i loto? Kafai e fiafia malosi se tino ki tulafono a te Atua telā e maua foki ne ia se manakoga malosi o fai te loto o Ieova, e mafai eiloa o fai atu me ko tusi a tulafono a te Atua i tena loto.
32:10-15—Se a te pogai ne fai ei a kopi e lua o te feagaiga eiloa e tasi? A te kopi telā e seki faka‵mautakitaki ne fakaaogā sāle i olotou maopoopoga. A te kopi telā ne faka‵mautakitaki, ne fai mo fai se fakamaoniga o te ‵tonu o te kopi telā e seki fakamautakitaki māfai e manakogina. Mai i te tau‵tali atu ki mea e ‵tau o fai e ‵tusa mo te tulafono, kāti i faifaiga ki se kāiga mo se taina talitonu, ne tuku mai eiloa ne Ielemia se fakaakoakoga ‵lei mō tatou.
33:23, 24—Ko oi “te avā kāiga” e fakasino atu ki ei i konei? E tasi ko te kaigā tupu mai te lainā tupu o te tupu ko Tavita, kae ko te suā kāiga, ko te kāiga o faitaulaga mai te gafa o Alona. Ona ko te fakamaseiga o Ielusalema mo te faletapu o Ieova, e foliga mai me ko oti ne ‵teke atu a Ieova ki kāiga konei e lua kae ko se toe ai sena malo i te lalolagi io me ko fakagata tena tapuakiga.
46:22—Kaia ne fai ei pelā me ne tagi a Aikupito e pelā me se gata? Kāti ne fakasino atu te mea tenei ki se ‵tagi o se gata telā ko mataku io me ko tena tulaga malalo ona ko fakalavelave kolā e fe‵paki mo ia. E fakaasi mai foki i se auala tai ‵pau a te sē aogā mō te Falao o Aikupito ke tuku i luga i tena ulu a te fakatusa o te gata tapu e pelā me se fakailoga o te puipuiga mai te atua fafine ko te gata ko Uatchit.
Akoakoga mō Tatou:
21:8, 9; 38:19. Ke oko foki eiloa ki mū taimi mai mua o te fakamaseiga o Ielusalema, ne tuku atu eiloa ne Ieova se avanoaga mō tino uiga sē salamō i Ielusalema, kolā ne ‵tau o ‵mate. E tonu, “e lasi [tena] alofa.”—2 Samuelu 24:14; Salamo 119:156.
31:34. Ko se faka‵tau eiloa i te fakamafanafana mai ke iloa atu me e se mafaufau faeloa a Ieova ki agasala a tino kolā e fakamagalo ne ia, kae fakasala latou ona ko agasala konā i aso mai mua!
38:7-13; 39:15-18. E se puli i a Ieova ‵tou taviniga mo te fakamaoni, telā e aofia i ei ‘‵tou galuega a‵lofa kolā ne fai mo ‵tou taina Kelisiano [te kau tapu].’—Epelu 6:10.
45:4, 5. E pelā mo mea ne ‵tupu i aso fakaoti o Iuta, e se tenei eiloa te taimi, “i aso fakaoti” konei o te olaga masei tenei, ke kausaki atu ki “togafiti ‵lei,” e pelā mo te fia maumea, fia maluga, io me ko tupe e uke.—2 Timoteo 3:1; 1 Ioane 2:17.
“NE OFA EI. . .TE FA‵KAI”
A te tausaga ko te 607 T.L.M. Ko oko atu nei a Setekaia ki te 11 o tausaga o tena pulega fakatupu. Ko oti ne kamata o fakatamilo ne te tupu ko Nepukanesa o Papelonia a Ielusalema i masina e 18 ko ‵teka. I te fitu o aso o te lima o masina i te 19 tausaga o te pulega a Nepukanesa, ne “ulu atu ei” a Nepusalatana, te takitaki o te kautau a te tupu, ki loto i te fa‵kai o Ielusalema. (2 Tupu 25:8) Kāti ne iloilo aka ne Nepusalatana te tulaga mo te auala ke taua atu ei latou i te koga ne maopoopo ei latou mai tua o ‵pui o te fa‵kai. I te tolu o aso mai tua ifo i ei, i te po sefulu o te masina, ne “ulu atu ei” tou tagata ki loto i Ielusalema. Kae ne kamata ei o ofa katoatoa ne ia te fa‵kai.—Ielemia 52:12, 13.
E tuku mai ne Ielemia a fakamatalaga likiliki e uiga ki te takavalega o Ielusalema. E tuku mai eiloa ne tena fakamatalaga a te pogai mō te ‵tagi fanoanoa. Ka maua atu a pati fanoa‵noa i te tusi o te Tusi Tapu ko te Tagiga a Ielemia.
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 8]
Ne aofia i te fekau telā ne fakasalalau atu ne Ielemia ko te fakamasinoga a Ieova ki luga i Ielusalema
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 9]
Ne fakaaogā pefea ne Ieova ‘tena malosi’ o ‵teke atu ki a Ielemia?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 10]
“E fakavasega ne au a tino kolā ne ave ki Papelonia, e ‵pau mo mati ‵lei.”—Ielemia 24:5.