E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Esekielu—I
A TE tausaga ko te 613 T.L.M. Ne nofo atu te pelofeta ko Ielemia i Iuta, kae folafola atu ne ia mo te loto toa a te fakaseaiga o Ielusalema mo te fakamaseiga o te fenua o Iuta telā ko pili o oko atu. Ko leva ne ave fakapagota ne te Tupu ko Nepukanesa o Papelonia a tino Iutaia e tokouke. E aofia i a latou konā ko te tamataene ko Tanielu mo ana taugasoa e tokotolu, kolā ne tavini atu i te palesi o te tupu o te kau Kaletaia. Ne ‵nofo atu a te tokoukega o tino Isalaelu kolā ne ave fakapagota “i tafa o te vaitafe ko Kepa i Papeloniae io me ko Kaletaia.” (Esekielu 1:1-3) Ne seki tuku tiaki ne Ieova a latou kolā ne ave fakapagota e aunoa mo se avefekau. Ne ‵tofi aka ne ia a Esekielu telā ko 30 ana tausaga mo fai se pelofeta.
Ne fakaoti te tusiga o te tusi tenā i te 591 T.L.M., kae e aofia i te tusi o Esekielu a mea ne ‵tupu i se vaitaimi e 22 tausaga. Ne fakaeteete malosi kae ne maea ‵lei foki te tusiga ne Esekielu tena tusi. Ne tusi faka‵lei ne ia ki lalo a aso, masina mo tausaga o ana valoaga. Ne fakasino tonu atu eiloa te vaega muamua o te fekau a Esekielu ki te fakatakavalega mo te fakamaseiga o Ielusalema. A te lua o vaega e aofia i ei a folafolaga e uiga ki fakamasinoga a Ieova ki luga i atufenua i ana tafa, kae ko te ‵toe vaega e aofia i ei te ‵toe fakafouga o te tapuakiga ki a Ieova. E fakamatala mai i te mataupu tenei a manatu tāua mai i te Esekielu 1:1–24:27, e aofia i ei a fakaasiga, valoaga, mo tulafono e uiga ki mea kolā ka ‵tupu ki Ielusalema.
“KO FAI NE AU A KOE MO TINO LEOLEO”
Mai tua o te tukuatuga o se fakaasiga fakaofoofogia e uiga ki te nofogaaliki o Ieova, ne maua ei ne Esekielu tena galuega. “Ko fai ne au a koe mo tino leoleo o te malo o Isalaelu,” ne fai atu a Ieova ki tou tagata, “ka fakaoko atu ne koe ki a latou a muna polopoloki konei ne tuku atu ne au ki a koe.” (Esekielu 3:17) Ke ‵valo atu e uiga ki te nikoi o Ielusalema mo ikuga mai i ei, ne fakatonu atu ke fai ne Esekielu ne fakaasiga e lua e uiga ki ei. I te fakasino atu ki te fenua o Iuta, e fai atu a Ieova e auala i a Esekielu: “Ko au ko te Aliki Sili, . . . ka aumai ne au te pelu ke ‵ta fakamasei ei a koga e tapuaki sāle i ei a tino ki tupua.” (Esekielu 6:3) E fai atu a ia ki tino i te fenua tenā: “A te gataga io me ko te fakalavelave lasi ko pili o oko atu ki a koutou konā e ‵nofo i te fenua.”—Esekielu 7:7.
E auala i se fakaasiga i te 612 T.L.M., ne avatu ei a Esekielu ki Ielusalema. Ko tafaga la te matagā o mea ne lavea atu ne ia e fai i loto i te faletapu o te Atua! I te taimi ne uga atu ei ne Ieova ana kautau fakaokosala mai te lagi (telā e fakaata mai i ‘tāgata e tokoono’) ke fakaasi atu ei tena kaitaua ki aposetate konā, ko latou fua kolā e maua ne latou ‘se fakailoga i olotou lae’ ka faka‵sao. (Esekielu 9:2-6) Muamua la, e ‵tau o ‵pei atu ki luga i te fa‵kai—“a malala ‵ka”—ko te fekau ‵ka me se afi a te Atua e uiga ki te fakamaseiga. (Esekielu 10:2) E tiga eiloa ‘ka fakasala ne Ieova a tino amio ma‵sei,’ e tauto mai a ia me ka toe fakamaopoopo ne ia a tino Isalaelu kolā e ‵nofo salalau i nisi fenua.—Esekielu 11:17-21.
Ne toe fakafoki atu ne te agaga o te Atua a Esekielu ki Kaletaia. E fakaasi atu i ei te auala ka sola ei a te Tupu ko Setekaia mo tino mai i Ielusalema. Ne taku fakamaseigina a pelofeta mo pelofeta fāfine ‵loi. Ne ‵teke atu ki tino ifo ki tupua. Ne fakatusa a Iuta ki se vine telā e seai sena aogā. E fakaasi atu i se tala fakatusa e uiga ki te aeto mo te vine a ikuga matagā o te ‵fuli atu o Ielusalema ki Aikupito mō se fesoasoani. E fakaoti te tala fakatusa tenā ki te folafolaga me ka ‘‵toki ne Ieova se somo fatoā tupu ake i luga i se mauga maluga.’ (Esekielu 17:22) Kae i Iuta, ka se “toe fai mo tokotoko a tupu.”—Esekielu 19:14.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
1:4-28—Se a te mea e fakaata mai i te kaliota faka-te-lagi telā e fakamatala mai i konei? E fakaata mai i te kaliota tenā a te vaega faka-te-lagi o te fakapotopotoga a Ieova telā e aofia i ei a tino faka-te-agaga fakamaoni. E maua tena ‵mana mai i te agaga tapu o Ieova. A te Tino telā e tele atu i te kaliota, e fakaata mai i ei a Ieova, telā e se fuafuagina tena ‵malu. E fakaata mai tena tulaga tokagamalie i se nuanua tafasili i te gali.
1:5-11—Ko oi a mea ola e fa? I te lua o ana fakaasiga e uiga ki te kaliota, ne fakamatala mai ne Esekielu a mea ola e fa konā e pelā me ne kelupi. (Esekielu 10:1-11; 11:22) I tena fakamatalaga fakamuli, e taku ne ia a mata o te pulumakau ki ‘mata o te kelupi.’ (Esekielu 10:14, Tusi Paia, Samoa) E fetaui ‵lei te mea tenei me i te pulumakau se fakailoga o te mafi mo te malosi, kae ko kelupi ne tino faka-te-agaga kolā e malosi ‵ki.
2:6, Tusi Paia, Samoa—Kaia ne fakasino atu faeloa ki a Esekielu e pelā me ko te “tama a te tagata”? E fakasino atu a Ieova ki a Esekielu i te auala tenei ke fakamasaua atu ei ki te pelofeta i a ia ne faite ki ‵kano mo toto, e faka‵mafa atu i ei te lasi o te ‵kese i te vā o te avefekau faka-te-foitino mo te Atua telā ko te Māfuaga o te fekau. E ‵pau eiloa te auala e fakasino atu a tusi Evagelia ki a Iesu Keliso, kāti e faka 80 taimi, e fakaasi manino atu i ei me i te Tama a te Atua ne vau e pelā me se tino faka-te-foitino, kae e se se tino ne mate kae toe fanau mai.
2:9–3:3—Kaia ne magalo pelā me se hani a te pelugā pepa ki a Esekielu? A te mea telā ne fai ei ke magalo ki a Esekielu a te pelugā pepa ko tena kilokiloga e uiga ki te fakatonuga ne tuku atu ki a ia. Ne fakafetai malosi a Esekielu ke tavini atu a ia ki a Ieova e pelā me se pelofeta.
4:1-17—E mata, ne fai eiloa ne Esekielu se fakaasiga e uiga ki Ielusalema telā ko pili o nikoi ne kautau? E fakaasi mai i te fakamolemole a Esekielu ke ‵fuli aka a mea e tafu ki ei te afi i te ‵kukaga o meakai mo te taliaga ne Ieova tena fakamolemole, me ne fai eiloa ne te pelofeta te fakaasiga tenā. A tena moe ki te feitu fakamaui ko tausaga e 390 o mea ‵se o te malo o matakāiga e sefulu—mai tena kamataga i te 997 T.L.M. ki te fakamaseiga o Ielusalema i te 607 T.L.M. A tena moe ki te feitu fakaatamai ko tausaga e 40 o agasala a Iuta, mai te taimi ne fakasopo aka ei a Ielemia mo fai se pelofeta i te 647 T.L.M. ki te 607 T.L.M. I te vaitaimi kātoa o aso e 430, ne ola eiloa a Esekielu i nāi meakai mo vai, e fakaasi fakavaloaga atu ei me ka poko te oge i te taimi e nikoi ei a Ielusalema ne kautau.
5:1-3—Se a te mea e tāua ei te pukega ne Esekielu a nāi lauulu mai te vaega telā ne ‵tau o ‵pei atu ke agi ne te matagi kae kofu ne ia ki tena gatu? E fakaasi mai i te mea tenei me ka isi se toega kolā ka toe foki atu ki Iuta kae toe kamata aka te tapuakiga tonu mai tua o tausaga e 70 o te fanoanoa.—Esekielu 11:17-20.
17:1-24—Ko oi a toe aeto ‵lasi e lua, kae ne fati pefea a somo, e unu aka pefea a somo e lua o te alasi, kae ko oi te “somo fatoā tupu ake” telā ne ‵toki ne Ieova? E fakaata mai i aeto e lua konā a tino pule o Papelonia mo Aikupito. Ne fanatu te aeto muamua ki te taulu o te lakau ko te alasi, telā ko te pule o te malo mai i te kāiga tupu o Tavita. Ne unu ne te aeto tenei te moe o somo konei mai te suiga ne ia o te tupu o Iuta ko Ieoiakini ki a Setekaia. E tiga eiloa ne fai ne Setekaia se tautoga e uiga ki te fakamaoni, ne ‵sala atu eiloa a ia ki te fesoasoani o te suā aeto, ko te pule o Aikupito, kae ne seki iku manuia tena taumafaiga tenā. Ne ‵tau o ave fakapagota tou tagata kae ke mate foki i Papelonia. Ne toe ‵paki foki ne Ieova “se somo fatoā tupu ake,” ko te Tupu faka-Mesia tenā. A te Tino tenei ne ‵toki i luga “i se mauga maluga,” i luga i te Mauga faka-te-lagi ko Siona, ko te koga telā ka fai ei a ia mo fai se “lakau maluga,” ko te māfuaga o fakamanuiaga ‵tonu mō te lalolagi.—Fakaasiga 14:1.
Akoakoga mō Tatou:
2:6-8; 3:8, 9, 18-21. E se ‵tau o ma‵taku tatou ki tino amio ma‵sei io me ‵kalo keatea mai i te folafola atu o te fekau a te Atua, telā e aofia i ei se fakailoaga ke fakaeteete latou. Kafai e fe‵paki tatou mo tino sē fia‵fia io me ko ‵tekemaiga mai tino, e ‵tau o ma‵keke malosi tatou e pelā me se taemani. Kae e ‵tau o fakaeteete tatou ke mo a ma loto ma‵keke, e se fakaaogā ‵tou mafaufau, io me e uiga faiga‵ta. Ne alofa atafai a Iesu ki tino kolā ne talai a ia ki ei, kae e ‵tau foki o fakamalosi aka tatou ne te alofa atafai ke talai atu ki nisi tino.—Mataio 9:36.
3:15. Mai tua o te tukuatuga o te fakatonuga, ne nofo atu a Esekielu i Tele Apipa, ‘i aso e fitu, kae ko oko eiloa i te ‵mafa o tena mafaufau,’ i tena taumafai ke malamalama faka‵lei a ia i te fekau telā ka folafola atu ne ia. E mata, e se ‵tau o fakamāumāu ne tatou a taimi ke sukesuke mo te loto finafinau kae mafaufau ‵loto ko te mea ke malamalama tatou i muna‵tonu faka-te-agaga?
4:1–5:4. Ne manakogina te loto maulalo mo te loto toa ke fai ne Esekielu ne fakaasiga e uiga ki ata fakavaloaga e lua. E ‵tau foki mo tatou o loto mau‵lalo kae loto ‵toa i te fakataunuga o ‵tou tofiga mai te Atua.
7:4, 9; 8:18; 9:5, 10. E se ‵tau o talia ne tatou ke fanoa‵noa tatou e uiga ki a latou kolā ka maua ne latou te fakasalaga a te Atua io me e a‵lofa atu ki a latou.
7:19. Kafai e fakaoko atu ne Ieova tena fakasalaga ki te olaga masei tenei, ka seai eiloa se aogā o tupe.
8:5-18. A te uiga aposetate e fakamasei i ei te fesokotakiga o se tino mo te Atua. “E mafai koe o fakamaseigina ne tala a tino fapaupau io me ko aposetate.” (Faataoto 11:9) E ‵poto eiloa tatou ke fulitua atu io me ke se fakalogo‵logo atu eiloa ki aposetate.
9:3-6. A te mauaga o te fakamailoga—te fakamaoniga me i a tatou ne tavini tukugina atu kae papatiso a te Atua kae e maua ne tatou a uiga faka-Kelisiano—e tāua ‵ki ke ‵sao atu ei tatou i ‘te ‵toe fakalavelave lasi.’ (Mataio 24:21) A Kelisiano fakaekegina, kolā e fakaata mai i te tagata mo te mā tusitusi a te failautusi, e fai ne latou te takitakiga i te faiga o te galuega ko te fakamailogaga o tino, telā ko te talaiatuga o te Malo mo te faiga o soko. Kafai e ma‵nako tatou ke fakatumau te ‵tou fakamailoga tenā, e ‵tau o loto finafinau malosi tatou i te fesoasoani atu ki a latou i te faiga o te galuega tenei.
12:26-28. Ke oko ki tino kolā e fakatauemu atu ki tena fekau, ne ‵tau o fai atu a Esekielu ki a latou: “E se toe fakatalave eiloa. A taku muna ne fai, e taunu eiloa. Ko au, te Aliki Sili [ko Ieova], tenā ne faipati atu!” E ‵tau o fai ne tatou te ‵toe mea e mafai o fai ke fesoasoani atu ei ki nisi tino ke tali‵tonu ki a Ieova a koituai o aumai ne ia te gataga ki te olaga masei tenei.
14:12-23. A te mauaga o te fakaolataga ko te ‵tou tiute totino eiloa tenā. E seai se tino e mafai o fai ne ia te mea tenā mō tatou.—Loma 14:12.
18:1-29. E maua eiloa ne tatou a ikuga o ‵tou mea e fai.
‘KA FAI NE AU KE MAOFA, KE MAOFA VALEVALE’
I te fitu o tausaga o te lotou avega fakapagota, i te 611 T.L.M., ne olo atu a takitaki o te kau Isalaelu ki a Esekielu “o fesili e uiga ki te loto o te Aliki [ko Ieova].” Ne lagona ne latou a tala mua e uke e uiga ki te ‵tekeatuga o te kau Isalaelu kae ne fakailoa atu me ‘ka tapale ne Ieova tena pelu o tamate’ latou. (Esekielu 20:1; 21:3) Ne fai atu a Ieova ki te pule o Isalaelu (ko Setekaia): “Tapale tou kalauna mo tou pulou laugatu. Ko se toe pelā mo taimi mua. Avake a tino ma‵tiva io me ko tino ma‵lalo ke fai mo pule! Ave ifo ki lalo a tino konā e pule! Ko maofa, ko maofa valevale! Ao, ka fai ne au a te fa‵kai ke masei valevale. Ka sē tupu mua te mea tenei ke oko ki te taimi e oko mai ei a te tagata [ko Iesu Keliso] telā ko oti ne fili ne au ke fakasala ne ia a te fa‵kai. Ka oti, ko tuku atu ei ne au ki a ia.”—Esekielu 21:26, 17.
Ko ‵losi atu eiloa ki Ielusalema e uiga mo ana uiga ma‵sei. A agasala a Oola (Isalaelu) mo Oolipa (Iuta) ko fakaasi faka‵sau atu eiloa. Ko oti ne tuku atu a Oola ki lima o “ana fiafaiga i Asulia kolā e manako malosi a ia ki ei.” (Esekielu 23:9) A te fakamaseiga o Oolipa ko pili mai eiloa. I te 609 T.L.M., ne kamata ei te 18 masina o te nikoiga o Ielusalema ne kautau. I te taimi ka fakatakavale ei te fa‵kai, ka tō ‵poi a te kau Iutaia ke fakaasi atu ei te lotou fanoa‵noa. E se ‵tau o fakailoa atu ne Esekielu te fekau a te Atua ki tino kolā ne ave fakapagota ke oko eiloa ki te taimi ko maua ei ne ia se lipoti e uiga ki te fakamaseiga o te fa‵kai mai i “se tino e sao i te fakamaseiga tenā.”—Esekielu 24:26, 27.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
21:3—Se a te “pelu” telā ka tata aka ne Ieova mai tena sīfi? A te “pelu” telā ka fakaaogā ne Ieova ke fakaoko atu ei tena fakamasinoga ki luga i Ielusalema mo Iuta ko te Tupu o Papelonia ko Nepukanesa mo tena kautau. E mafai foki o aofia i ei te vaega faka-te-lagi o te fakapotopotoga a te Atua telā e aofia i ei a tino faka-te-agaga ma‵losi ‵ki.
24:6-14—Se a te mea e fakaata mai i te ‵popo o te ulo ‵tunu meakai? E ‵pau eiloa a Ielusalema i te taimi ne nikoi ei ne kautau ki te lauefa o te gutu o te ulo ‵tunu meakai telā e seai sena ‵pono. A te koga ‵popo i ei e fakaata mai i ei a amioga matagā i te fa‵kai—ko amioga lai‵lai, amioga sōnafai, mo te fakamaligiga o toto kolā e ‵tau o ‵losi atu ki tou fafine. Ona ko te uke o ana amioga lai‵lai ko se mafai ei o ave keatea a te ‵popo o te ulo masa māfai e fakatu atu ki luga i malala ‵ka kae ‵vela ‵ki.
Akoakoga mō Tatou:
20:1, 49. Ne fakaasi mai ne takitaki o Isalaelu i te lotou tali me ne fakalotolotolua latou ki pati a Esekielu. Ke mo a eiloa ma maua ne tatou te uiga ko te fakalotolotolua ki fekau mai te Atua.
21:18-22. E tiga eiloa ne fakaaogā ne Nepukanesa se tino faivailakau, ko Ieova eiloa ne fakamautinoa aka ne ia ke taua atu te pule fapaupau tenei ki Ielusalema. E fakaasi mai i te mea tenei me e se mafai eiloa ne temoni o taofi aka a tino kolā e fakaaogā ne Ieova ke fakataunu ne latou ana fuafuaga.
22:6-16. E takalialia a Ieova ki te gutu fatufatu, amioga sōnafai, te fakaaogāga ‵se o te pulega, mo te taliaga o ‵togi fakakolekole. E ‵tau o ‵mautakitaki tatou i te ‵tou fakaikuga ke ‵teke atu ki amioga ma‵sei penā.
23:5-49. A te faiga o taugasoa fakapolitiki ne iku atu i ei ki te taliaga ne Isalaelu mo Iuta a tapuakiga ‵se a olotou taugasoa konā. Ke na puipui ne tatou a tatou mai te faiga o fesokotakiga fakataugasoa kolā e mafai o fakamasei ei te ‵tou fakatuanaki.—Iakopo 4:4.
Se Fekau Telā e Ola Kae ‵Mana
Ko tafaga la te ‵gali o akoakoga kolā e tau‵loto ne tatou mai mataupu muamua e 24 o te tusi i te Tusi Tapu ko Esekielu! E fakaasi mai i fakatakitakiga fakavae i ei, a mea kolā e iku atu ki te sē mauaga o te taliaga a te Atua, te auala e mafai ei o maua ne tatou tena alofa fakamagalo, mo te pogai e ‵tau ei o fakailoa atu ne tatou ki tino amio ma‵sei ke fakaeteete. A te valoaga e uiga ki te fakamaseiga o Ielusalema e fakaasi manino mai i ei a Ieova e pelā me se Atua telā e ‘fakaasi atu ne ia ki ana tino a mea fou, kae koituai eiloa o taunu.’—Isaia 42:9.
A vaegā valoaga e pelā mo mea kolā ne fakamau i te Esekielu 17:22-24 mo te 21:26, 27 ne fakasino atu eiloa ki te fakatuakaga o te Malo faka-Mesia i te lagi. Ko pili eiloa o fakataunu te loto o te Atua i te lalolagi nei ne te pulega tenā. (Mataio 6:9, 10) E mafai eiloa o ‵kilo atu tatou ki fakamanuiaga mai te Malo tenā i te fakatuanaki mo te lasi o te ‵tou loto tali‵tonu. E tonu, a “te muna a te Atua e ola kae galue mo te ‵mana.”—Epelu 4:12.
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 20]
Se a te mea e fakaata mai i te kaliota faka-te-lagi?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 22]
A te kau atu mo te loto finafinau ki te galuega talai e fesoasoani mai ke fakatumau te ‵tou “fakamailoga”