E Mata, e ‘Maukoloa Koe i Mua o te Atua’?
“Tela la, ko te tino e uke ana koloa kae fakaaogā eiloa ne ia mō ia ake eiloa, e se maukoloa a ia i mua o te Atua.”—LUKA 12:21.
1, 2. (a) Se a te mea ne fai ei ke talia ne tino a mea faiga‵ta? (e) Ne a mea faiga‵ta kae fakama‵taku e ‵tau o fakafesagai atu ki ei a Kelisiano?
A TE ‵sala ki koloa e se se tafaoga telā e ma‵nako fua a tama‵liki o tafao i ei, kae se faifaiga foki telā e tupu faeloa i te olaga i tupulaga kese‵kese mo atufenua e uke. E pelā mo te fakatau oloatuga fakavave o tino mai koga ‵mao i Ausetalia, Afelika ki Saute, Kanata, mo te Iunaite Sitete i te 19 senitenali o ‵sala te aulo i fenua ‵fou kae faiga‵ta kae tiakina olotou fale mo tino pele. Ao, e tokouke a tino ko oti ne talia ke oko atu ki a latou a tulaga fakama‵taku mo tulaga faiga‵ta ko te mea ke maua ne latou a koloa kolā e ma‵nako malosi latou ki ei.
2 E tiga eiloa e se ‵kau tonu atu a te tokoukega o tino i aso nei ki te ‵salaga o koloa ‵tonu, e ga‵lue malosi eiloa latou ke maua a mea mo olotou ola. Ke fai a mea konā i te olaga tenei se mea faigatā, kae se amoga ‵mafa foki. Se mea faigofie ke manava‵se malosi ki mea‵kai, gatu, mo fale ko ala ei o manatu ma‵ma kae puli atu a mea kolā e ‵tau o fakatāua. (Loma 14:17) Ne fai mai ne Iesu se tala fakatusa telā ne fakamatala fakamaea mai ei te vāivāiga o te tino tenei. E maua eiloa i te Luka 12:16-21.
3. Fakamatala fakatoetoe mai a te tala fakatusa a Iesu i te Luka 12:16-21.
3 A te tala fakatusa tenā a Iesu ne fai i te taimi ne faipati atu ei a ia ke fakaeteete i te matakanokano, telā ne suke‵suke tatou ki ei i te mataupu muamua. Mai tua o tena faiatuga ke fakaeteete i te matakanokano, ne faipati atu a Iesu e uiga ki se tagata maukoloa telā ne seki lotomalie ki ana fale fakaputu koloa kolā e ‵fonu i mea ‵lei kae ne toe manako foki ke ofa a fale konā ke toe faite ne fale tai ‵lasi atu ko te mea ke fakaputu aka ei ana koloa tai uke atu. I te taimi eiloa telā ne mafaufau ei a ia me ko mafai o manava kae ola a ia i se olaga nofogamalie, ne fai atu te Atua me i tena olaga ko pili fua o gata kae ko koloa katoa kolā ne fakaputu aka ne te tagata tenā ka tuku atu ki se isi tino. Kae ne fai atu ne Iesu ana pati fakaoti konei: “Tela la, ko te tino e uke ana koloa kae fakaaogā eiloa ne ia mō ia ake eiloa, e se maukoloa a ia i mua o te Atua.” (Luka 12:21) Se a te akoakoga e tauloto ne tatou mai te tala fakatusa tenei? E fakagalue aka pefea ne tatou te akoakoga tenei i ‵tou olaga?
Se Tagata mo Tena Fakalavelave
4. A te tagata i te tala fakatusa a Iesu se vaegā tagata pefea?
4 A te tala fakatusa telā ne fai mai ne Iesu se tala masani. E iloa ne tatou me ne kamata ne Iesu a te tala mai te fai atu penei: “E isi se maukoloa, mo tona manafa fua ‵lei.” Ne seki fai atu a Iesu me ne maua ne te tagata tenā ana koloa i auala faitogafiti kae se ‵tonu. I nisi tugāpati, e se fai mai i a ia se tagata masei. A te ‵tonuga loa, mai pati a Iesu, se mea ‵lei ke mafaufau me i te tagata i te tala fakatusa ne galue malosi. Tela la, e malamalama tatou me i a ia se tagata telā ne fai ana fuafuaga ke fakaputu ana koloa mō aso mai mua, kāti mō te ‵lei o tena kāiga. Tela la, mai te kilokiloga a te lalolagi, a ia se tagata galue malosi telā ne saga tonu atu mo te fakamaoni ki tena tiute.
5. Se a te fakalavelave ne fepaki mo te tagata i te tala fakatusa a Iesu?
5 Ona ko mea konā, ne taku ne Iesu a te tagata i te tala fakatusa ki se tagata maumea, ko tena uiga se tino telā ko oti ne maua ne ia a koloa e uke. Kae, e pelā mo te fakamatalaga a Iesu, e isi se fakalavelave ki te tagata maumea tenei. Ne ‵fua mai i tena laukele se aofaki e uke atu i lō te aofaki telā ne fakamoemoe a ia ki ei, e sili atu foki i mea kolā ne manakogina ne ia io me ko mea kolā ne mafai o tausi ne ia. Se a la te mea ne mafai o fai ne ia?
6. Ne a filifiliga e fe‵paki mo tavini e tokouke a te Atua i aso nei?
6 E fe‵paki a tavini e tokouke a Ieova i aso nei mo tulaga e tai ‵pau mo te tulaga o te tagata maumea. E taumafai a Kelisiano ‵tonu o fai te mea tonu, toaga, kae ke ga‵lue malosi foki. (Kolose 3:22, 23) Faitalia me e fakagalue latou ne se tino io me isi ne olotou pisinisi totino, e masani o manuia eiloa latou, kae e ‵lei atu foki olotou mea e fai. Kafai ko maua ne latou ne avanoaga i mea tau pisinisi, e ‵tau o fai ne latou se fakaikuga. E mata, ka talia ne latou a tulaga io me ko avanoaga ke maua ne tupe e uke atu? E penā foki loa a talavou Molimau e tokouke kolā e ‵lei i te akoga. Ona ko te mea tenā, e mafai o ofo atu ki a latou ne avanoaga ke fakasoko olotou akoakoga i akoga maluga kae lauiloa. E mata, ka talia fakavave fua ne latou a avanoaga konā?
7. Ne saga atu pefea te tagata i te tala fakatusa a Iesu ki tena fakalavelave?
7 Kafai e toe mafau‵fau tatou ki te tala fakatusa a Iesu, se a te mea ne fai ne te tagata maumea i te taimi ne ‵fua malosi mai ei ana fuaga lakau telā ko seai ei se koga mo fakaputu ana mea? Ne fakaiku aka ne ia ke ofa ki lalo ana fale fakaputu koloa konā kae toe faka‵tu ne fale tai ‵lasi ke fakaputu a te ‵toega o ana fuataga mo nisi mea ‵lei katoa. E foliga mai me i tena aofaga tenā ka fai mo fai se puipuiga ‵lei kae fakamalie loto telā ne mafaufau ifo ei a ia penei: “Ko muna ifo ei au ki a au eiloa: ‘Te tagata manuia, ko maua ne koe a mea ‵lei katoa eiloa e manako koe ki ei mo tausaga e uke. Sagasaga fua la, kai, inu, kae fakafiafia.’ ”—Luka 12:19.
Kaia ne “Valea” ei?
8. Se a te vaega tāua telā ne seki fakaaogā ne te tagata i te tala fakatusa a Iesu?
8 E ‵tusa mo te fakamatalaga a Iesu, ne fai fua te aofaga a te tagata maumea tenā e pelā me se puipuiga sē tonu. Ne seki aofia ne ia i ei se vaega tāua e tasi—ko te loto o te Atua. Ne mafaufau fua te tagata tenei ki a ia eiloa, te auala ka saga atu a ia ki tena olaga mai te kai, inu, kae fiafia. Ne mafaufau a ia me ona ko “mea ‵lei katoa,” ka maua faeloa ne ia ne “tausaga e uke.” Kae se mea fakafanoanoa eiloa, me ne seki fai eiloa penā. E pelā mo muna ne fai atu muamua ne Iesu, “me i te olaga tonu o te tino e se fakavae i luga i te uke o ana mea.” (Luka 12:15) I te po eiloa tenā, ne palele atu eiloa a mea katoa kolā ne galue ki ei a te tagata tenei, me ne fai atu te Atua ki a ia: “Te tagata valea! I te po eiloa tenei, a tou agaga ka ave keatea mai i a koe, ka ko mea la ne fakatoka ne koe, ko oi ka fai ma ia?”—Luka 12:20.
9. Kaia ne taku ei a te tagata i te tala fakatusa me e valea?
9 Ko oko mai nei tatou ki te manatu tāua o te tala fakatusa a Iesu. Ne taku ne te Atua a te tagata tenei me e valea. E fakamatala mai te Exegetical Dictionary of the New Testament me i pati i te ‵gana Eleni kolā ne fakaaogā “e fakasino atu faeloa ki te se lava o te malamalama.” E lavea atu i te tala fakatusa tenei, me ne fakaaogā ne te Atua a te pati ke fakaasi faka‵sau atu a te “se aogā o aofaga a te tagata maumea mō aso mai mua.” E se fakauiga fua te pati tenei ki se tino telā e se lava tena atamai, kae ki “se tino telā e ‵teke ki te manatu me ‵tau o fakalagolago a ia ki te Atua.” A fakamatalaga a Iesu e uiga ki te tagata maumea e fakamasaua mai ei ki a tatou ana pati ne fai fakamuli atu ki te fakapotopotoga Kelisiano i te senitenali muamua i Laotikaia, i Asia Foliki: “Fai mai koe, ‘Au e maumea kae maukoloa. Ko maua katoa ne au a mea kolā e manako au ki ei. Kae e se iloa ne koe a tou masei mo tou fakaalofa.’ A koe e mativa, e nofo fuafua kae ‵kivi.”—Fakaasiga 3:17.
10. Kaia e se fai ei a te maukoloa i “mea ‵lei katoa” e pelā me se fakamaoniga mautinoa me ka maua i ei a “tausaga e uke”?
10 Se mea ‵lei ke mafaufau ‵loto tatou ki te fakaakoakoga tenei. E mata, e ‵tau o fai tatou e pelā mo te tagata i te tala fakatusa—ga‵lue malosi ko te mea ke maua ne tatou a “mea ‵lei katoa” kae fakatamala i ei tatou o fai so se mea e ‵tau o fai ke ola tatou i “tausaga e uke”? (Ioane 3:16; 17:3) E fai mai te Tusi Tapu: “E seai se fesoasoani e maua ne koe mai i te koloa i te taimi ka tamate ei koe,” kae ko “tino kolā e fakatuaga ki olotou koloa ka tatela.” (Faataoto 11:4, 28) Tela la, ne fakaopoopo atu ne Iesu a te fakamalosiga fakaoti tenei ki te tala fakatusa: “Tela la, ko te tino e uke ana koloa kae fakaaogā eiloa ne ia mō ia ake iloa, e se maukoloa a ia i mua o te Atua.”—Luka 12:21.
11. Kaia e se aogā ei ke fakavae ne se tino ana fakamoemoega mo tena puipuiga ki koloa o te lalolagi?
11 I te faimaiga a Iesu penei “tela la,” ne fakasino atu a ia me i te mea telā ne tupu ki te tagata maukoloa i te tala fakatusa ka tupu foki ki tino kolā e fakavae olotou olaga—olotou fakamoemoega mo te lotou puipuiga—ki koloa fua o te lalolagi nei. A te mea ‵se i konei e se ko te faiga ke ‘uke a koloa mō ia ake eiloa’ kae ko te fakatamala i te faiga ke “maukoloa a ia i mua o te Atua.” Ne fai mai foki ne te soko ko Iakopo se faka‵pulaga tai ‵pau i tena tusi: “Nei, faka‵logo mai ki a au koutou kolā e muna ake pelā, ‘Ko te aso nei io me ko a taeao ka olo atu ei tatou ki te suā fakai, telā ka ‵nofo ei tatou i konā i se tausaga, kae fai ei o‵tou pisinisi ke maua mai ei o‵tou tupe e uke.’ E se iloa ne koutou me ne a mea ka ‵tupu ki otou olaga i te aso a taeao!” Ne a olotou mea e ‵tau o fai? “E ‵tau o fai ake koutou pelā, ‘Kafai e loto ki ei te Aliki, ka olo tatou o fai a te mea tenei io me ko te mea telā.’ ” (Iakopo 4:13-15) Faitalia me pefea te maumea o se tino io me ko te uke o ana koloa, ka seai eiloa se aogā o ana mea konā seiloga ke maumea a ia i mua o te Atua. Se a la te uiga ke maumea i mua o te Atua?
Ke Maumea i Mua o te Atua
12. Se a te mea e ‵tau o fai ne tatou ke maumea ei i mua o te Atua?
12 I te fakamatalaga a Iesu, a te maumea i mua o te Atua se mea telā e ‵kese mo te fakaputuga o koloa a se tino mō ia ake eiloa, io me ko te faiga ke maumea malosi a ia i te feitu faka-te-foitino. Kae, ne fai mai a Iesu me i te ‵toe mea tāua e ‵tau o manavase ki ei i te olaga, e se ko te fakaputuga o koloa e uke io me ko te fiafia ki mea kolā ko maua ne tatou. I lō te fai penā, e ‵tau o fakaaogā ne tatou a ‵tou koloa ke momea aka te ‵lei io me fakamalosi aka ei ‵tou fesokotakiga mo Ieova. A te faiga penā ka fai ei ke maumea eiloa tatou i mua o te Atua. Kaia? Me e ‵tala mai ei te mataloa ki fakamanuiaga e uke mai i a ia. E fai mai te Tusi Tapu ki a tatou: “A te fakamanuiaga a Ieova—e fai ne ia koe ke maumea, kae e seai loa se logo‵mae e maua ne koe mai i ei.—Faataoto 10:22, Tusi Paia, Samoa.
13. E fai pefea ne te fakamanuiaga a Ieova ke maua mai i ei ‘te maumea’?
13 Kafai ko ‵ligi mai ne Ieova ana fakamanuiaga ki ana tino, e tuku atu eiloa ne ia te mea tafasili i te ‵lei. (Iakopo 1:17) E pelā mo te tukuatuga ne Ieova ki te kau Isalaelu se fenua mo olotou ‵nofo, ne tuku atu ne ia se “fenua laukele ola.” E tiga eiloa e fai foki a Aikupito e pelā me se vaegā fenua penā, ne ‵kese malie eiloa a te fenua telā ne tuku atu ne Ieova ki te kau Isalaelu i se feitu tāua e tasi. “A [Ieova] te otou Atua e tausi faka‵lei ne ia a te fenua tenei,” ko pati a Mose ki te kau Isalaelu. I nisi tugāpati, ka manuia eiloa latou me ka tausi eiloa ne Ieova latou. Kafai e tumau te fakamaoni o te kau Isalaelu ki a Ieova, e fakamanuia eiloa ne ia latou kae ola i se olaga telā ne ‵kese ‵ki mo fenua ‵pili mai. Ao, ko te fakamanuiaga fua a Ieova e maua mai i ei te “maumea”!—Numela 16:13; Teutelonome 4:5-8; 11:8-15.
14. Ne a mea ka maua ne tino kolā e maumea i mua o te Atua?
14 A te tugāpati ko te ‘ke maukoloa i mua o te Atua’ ne ‵fuli foki ki te “maumea i te kiloga a te Atua” (Tusitapu Tauloto) io me “maumea i mata o te Atua.” (The New Testament in Modern English, by J.B. Phillips) A latou kolā e maumea faka-te-foitino e masani o manava‵se ki te lotou ata i mua o nisi tino. E lavea atu sāle a te mea tenei i te auala e ola ei latou. E ma‵nako latou ke ofo a tino i mea kolā e taku ne te Tusi Tapu me ko mea e “fakamata‵mata ki ei a tino.” (1 Ioane 2:16) E ‵kese mai i tino konā, e maua ne tino kolā e maumea i mua o te Atua te taliaga, te fiafia, mo te lasi o te alofa tauanoa o te Atua kae maua foki ne latou se fesokotakiga ‵lei mo ia. A te mauaga ne latou se tulaga tāua penā e fai ei ke fia‵fia latou kae ke maua foki se puipuiga ‵lei, i lō te mauaga ne tatou a koloa faka-te-foitino. (Isaia 40:11) A ko te fesili la, Ne a ‵tou mea e ‵tau o fai ko te mea ke maumea i mua o te Atua?
E Maumea i te Kiloga a te Atua
15. Ne a mea e ‵tau o fai ne tatou ke maumea i mua o te Atua?
15 I te tala fakatusa a Iesu, ne fai ne te tagata tenei ana fakatokaga kae galue malosi foki ko te mea fua ke maukoloa a ia, kae ne taku a ia pelā me se tagata valea. Tela la, ke maumea i mua o te Atua, e ‵tau o ga‵lue ma‵losi tatou kae ‵kau katoatoa atu i galuega kolā e tāua i te kiloga a te Atua. E aofia i mea konei ko mea ne fakatonu mai ne Iesu: “Tela la, olo atu koutou ki fenua katoa ke fai a tino i ei mo oku soko.” (Mataio 28:19) A te fakaaogāga o ‵tou taimi, malosi, mo ‵tou taleni, e se mō te ‵tou ‵lei, kae i te talaiatuga o te Malo mo te faiga o soko, e mafai o fakatusa ki tupe kolā ne ‵teu aka. A tino kolā ne fai ne latou te mea tenā ko oti ne maua ne latou te taui mai te maumea faka-te-agaga, e pelā mo tala konei.—Faataoto 19:17.
16, 17. Ne a fakaakoakoga e mafai o fai mai ne koe ke fakaasi atu ei te vaegā olaga telā e fai ne ia ke maumea te tino i mua o te Atua?
16 Ke mafau‵fau ki se tala o se tagata Kelisiano i se fenua i Asia. Ne ‵lei ‵ki tena ‵togi i tena galuega e pelā me se tino faite komupiuta. Kae, ona ko te lasi o ana taimi ne fakamāumāu ki ei, ne fai i ei ke mativa a ia i te feitu faka-te-agaga. Fakamuli ifo, i lō te tumau i tena galuega, ne tiaki ne ia tena galuega kae ne kamata o fai tena pisinisi ko te fakatau atu o ice cream i te auala ko te mea ke mafai o lasi te taimi e fakamāumāu ne ia ki ana manakoga faka-te-agaga mo ana tiute. Ne fakatauemu atu sāle ki a ia a tino kolā ne ga‵lue fakatasi mo ia, kae se a la te mea ne iku mai i ei? “A te tonuga loa, ko ‵lei fakafia atu toku olaga i mea tau tupe nei i lō te taimi koi galue ei au i mea tau komupiuta,” ko ana pati. “Ko gasolo aka nei o lasi atu toku fiafia me ko galo atu te fi‵ta mo te manavase telā ne nofo mo au i taku galuega mua. Kae sili atu i ei, ko na gasolo aka loa o pili atu toku vā mo Ieova.” Ona ko te ‵fuliga tenei ne mafai ei o kau atu te Kelisiano tenei ki te taviniga tumau, kae ko tavini atu nei a ia i te ofisa lagolago o Molimau a Ieova i tena fenua. E fai eiloa ne fakamanuiaga a Ieova ke “maumea” tatou.
17 A te suā tala ko te tala o te fafine telā ne tupu aka i se kāiga telā ne fakatāua malosi ne latou a mea tau akoakoga. Ne fanatu a ia o akoga i iunivesiti e uke i Falani, Mexico, mo Suisilani kae ne mafai eiloa o maua ne ia se galuega ‵lei. “Ne manuia eiloa au; ne maua ne au a tulaga taulia kae ne fakaaloalogina foki au,” ko ana pati, “kae e isi eiloa se mea i toku loto telā e seki lotomalie katoatoa au ki ei.” Fakamuli ne sukesuke ei a ia e uiga ki a Ieova. Ne fai mai a ia: “I toku gasolo atu ki mua i te feitu faka-te-agaga, a toku manakoga ke fakafiafia atu ki a Ieova kae ke toe ‵togi atu se vaega foliki o ana mea kolā ne tuku mai ki a au, ne fesoasoani mai i ei ke lavea ne au te mea telā e ‵tau o fai —ko te tavini atu ki a ia i te taviniga tumau.” Ne lisaina a ia mai i tena galuega ‵togi kae ne papatiso fakamuli a ia. I te 20 tausaga ko ‵teka atu nei, ne galue a ia mo te fiafia i te taviniga tumau. Ne fai mai tou fafine, “E mafau‵fau a nisi tino me ko fakamāumāu ne au oku taleni,” ne fai mai tou fafine, “kae e lavea ne latou me e fiafia eiloa au, kae e āva latou ki fakatakitakiga kolā e fakagalue ne au i toku olaga. I aso katoa e ‵talo au ki a Ieova ke fesoasoani mai ke maua ne au te loto maulalo ko te mea ke maua tena taliaga.”
18. E pelā mo Paulo, e mafai pefea o maumea tatou i mua o te Atua?
18 A Saulo, telā ne fai fakamuli pelā me ko te apositolo ko Paulo, ne maua ne ia se galuega ‵lei. Kae ne tusi fakamuli mai tou tagata: “Ko taku foki ne au a mea katoa ne mea se aogā, ona ko te mea e isi se mea e sili atu tona aogā, telā ko toku iloa ‵lei o Keliso Iesu telā ko toku Aliki.” (Filipi 3:7, 8) Ki a Paulo, a te maumea telā e maua ne ia e auala i a Keliso e sili atu i mea katoa kolā e maua i te lalolagi. A te tiakinaga foki o so se galuega maluga kae ‵sala atu ki te olaga faka-te-Atua, e mafai foki o maua ne tatou te olaga telā e maumea i te kiloga a te Atua. E fakatalitonu mai a te Muna a te Atua ki a tatou penei: “Fakalogo ki te Aliki, kae loto maulalo, kae ka maua ne koe te maumea, te fakaaloalogina mo te ola leva.”—Faataoto 22:4.
E Mafai o Fakamatala Mai ne Koe?
• Se a te fakalavelave ne fepaki mo te tagata i te tala fakatusa a Iesu?
• Kaia ne taku ei a te tagata i te tala fakatusa me e valea?
• Se a te uiga o te maumea i mua o te Atua?
• E mafai pefea o maumea tatou i mua o te Atua?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 29]
E fai pefea ne avanoaga ke gasolo atu ki mua i te olaga mo fai se tofotofoga?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 30]
“A te fakamanuiaga a Ieova—e fai ne ia koe ke maumea”