Ola Kae Masaua te Aso a Taeao
“KE SE manava‵se la koutou ki te aso a taeao,” ko pati a Iesu i tena lauga takutakua ne fai i se feitu o te mauga i Kalilaia. Ne toe fai mai a Iesu: “Me manavase eiloa te aso a taeao ki ana mea.”—Mataio 6:34.
Se a tau faka‵tau ki uiga o pati konei, “me manavase eiloa te aso a taeao ki ana mea”? E mata, e fakamalosi mai i ei ke ola fua koe mō te aso nei kae fakapuli atu te aso a taeao? E mata, e fetaui ‵lei te mea tenā mo mea kolā ne tali‵tonu ki ei a Iesu mo ana soko?
“Ke se Manava‵se”
Ke faitau ne koe a pati katoa a Iesu kolā ne fai i te Mataio 6:25-32. Konei ana nisi pati: “Ke se manava‵se koutou ki otou ola, ki mea e ‵kai ei koutou, mo mea e inu ei koutou, io me ko otou foitino, ki mea e ‵pei ei koutou. . . . Ke ‵kilo koutou ki manu eva; a latou e se ‵toki saito, io me ‵kati saito, io me fakaputu i fale saito; kae fagaigina eiloa latou ne te otou Tamana telā i te lagi. . . . Ko oi se tino i a koutou e mafai ne ia i tona manavase o toe fakasili a tona ola ki se aga e tasi? Se a foki te mea e manava‵se ei koutou ki gatu? Ke mafaufau koutou ki te ‵tupuakega o talotalo o te vao, e se ‵pole latou ki feitu penā . . . Tela la, sa manava‵se koutou o fai ake pelā: ‘Ne a mea ka ‵kai ei tatou? Ne a foki mea ka inu ei tatou? Ne a foki mea ka ‵pei ei tatou?’ Me i mea katoa konā, e salasala ne tino o fenua fakaa‵tea. Ko iloa ne te otou Tamana i te lagi me aogā katoa a mea konā ki a koutou.”
Ne fakaoti ne Iesu te vaega tenei o tena lauga ki fautuaga e lua. A te mea muamua: “Ke mua koutou o ‵sala te Malo [o te Atua] mo tena amiotonu; kae ka fakaopoopogina atu a mea katoa konā ki a koutou.” Kae ko te lua: “Ia, ke se manava‵se la koutou ki te aso a taeao, me manavase eiloa te aso a taeao ki ana mea. Ke faitalia eiloa te aso ke nofo mo ona fakalavelave.”—Mataio 6:33, 34.
E Iloa ne te Otou Tamana Otou Manakoga
I tau faka‵tau, e mata, ne faka‵tuka atu a Iesu ki ana soko, e aofia i ei a tino fai fatoaga, ke mo a ma ‘‵toki saito, ‵kati saito, io me fakaputu saito ki loto i olotou falesaito’? Io me mai te ‘faitega’ o gatu kolā ne manakogina ne latou? (Faataoto 21:5; 24:30-34; Failauga 11:4) Ikai loa. Kafai e se ga‵lue latou, ka akai meakai latou “i te taimi o te taukai,” e aunoa mo meakai mo gatu e ‵pei ei latou.—Faataoto 20:4.
Kae e a te manavase? E mata, ne fakauiga a Iesu me ka saoloto katoatoa a tino kolā ne fakalogo‵logo ki a ia mai te manavase? E se tonu te manatu tenā. Ne fanoanoa kae manavase malosi foki a Iesu i te po telā ne puke fakapagota ei a ia kae tamate.—Luka 22:44.
Ne fai mai fua ne Iesu se mea tonu fakavae. Ka se mafai o fesoasoani atu ki a koe a te sōna manavase ke faka‵lei aka ei so se fakalavelave e fepaki mo koe. Ka se fesoasoani atu te manavase ke ola leva koe. Ka se fakaopoopo atu ne ia “se aga e tasi” ki tou ola, ko pati a Iesu. (Mataio 6:27) A te manavase malosi mō se taimi leva ‵ki e mafai o fakatoetoe i ei tou ola.
Ne aogā ‵ki ana pati. E uke a mea e manava‵se tauanoa fua tatou ki ei kae e se mafai o ‵tupu. Ne matea atu ne te takitaki o Peletania ko Winston Churchill te mea tenei i toe taimi faiga‵ta o te Taua i te Lua a te Lalolagi. E uiga ki nisi mea kolā ne manavase a ia ki ei i te taimi tenā, ne tusi mai a ia: “I te toe kilo atu ki mea katoa kolā ne manavase au ki ei, ne masaua ei ne au a pati a te toeaina telā ko pili o mate, me ne uke a fakalavelave ne fepaki mo ia i tena olaga, a ko te ukega o latou ne seki ‵tupu aka eiloa.” E tonu, e poto eiloa koe māfai e saga atu fua ki mea e ‵tupu i aso takitasi, maise eiloa māfai ko tō lasi tou manavase ki mea faiga‵ta mo fakalavelave kolā e fe‵paki mo koe.
‘Ke ‵Sala Atu Muamua ki te Malo o te Atua’
E tonu, e uke ‵ki atu a mea ne mafaufau ki ei a Iesu i lō te olaga o ana tino fakalogo‵logo i te feitu faka-te-foitino mo olotou lagonaga. Ne iloa ne ia me e faigofie ke tekeia a mea kolā e tāua atu ne te manavase e uiga ki mea e tausi ei te ola, e pelā foki mo te fia fai mea mo te fina ki fakafiafiaga. (Filipi 1:10) ‘Se a te mea telā e tāua atu i lō te mauaga o mea e tausi ei te ola?’ kāti ka fesili mai koe. A te tali ki ei ko mea faka-te-agaga kolā e aofia i ei te ‵tou tapuakiga ki te Atua. A te ‵toe mea tāua i ‵tou olaga, e pelā mo te mea ne faka‵mafa mai ne Iesu, ko te ‘‵sala muamua atu ki te malo o te Atua mo tena amiotonu.’—Mataio 6:33.
E tokouke a tino ne ‵sala atu faeloa ki mea faka-te-foitino i aso o Iesu. A te fakaputuga o koloa ko te ‵toe mea tāua ki a latou. Kae ne fakamalosi atu a Iesu ki ana tino fakalogo‵logo ke fai ke ‵kese te lotou kilokiloga. E pelā me ne tino tukugina atu ki te Atua, a te lotou ‘toe tiute tāua’ ko te “mataku ki te Atua, kae tausi ki ana fakatonuga.”—Failauga 12:13.
A te saga atu faeloa ki mea faka-te-foitino—“ko te manavase ki mea o te olaga nei mo te malosi faka‵se tino o koloa”—ne mafai o fakamasei atu ki ana tino fakalogo‵logo i te feitu faka-te-agaga. (Mataio 13:22, NW) Ne tusi mai te apositolo ko Paulo: “Ka ko tino kolā e ma‵nako ke maumea latou, ko pa‵ku atu latou ki te fakaosoosoga, ka ko maleigina foki latou ne te uke o manatu va‵lea mo manako ma‵sei, kolā e ‵futi ne latou ki lalo o fakamasei kae fakamalepe valevale.” (1 Timoteo 6:9) I te fesoasoani atu ke ‵kalo keatea mai te ‘malei’ tenā, ne fakamasaua atu a Iesu ki ana soko me e iloa ne te lotou Tamana i te lagi me e ‵tau o maua ne latou a mea katoa konā. Ka tausi ne te Atua a latou e pelā eiloa mo tena tausiga ki “manu eva.” (Mataio 6:26, 32) I lō te talia ke faka‵numi latou ne te manavase, ne ‵tau o fai ne latou te ‵toe mea e mafai o fai ke maua a mea e tausi ei latou, ko tuku atu ei mo te loto talitonu a mea katoa ki a Ieova.—Filipi 4:6, 7.
I te faimaiga a Iesu “me manavase eiloa te aso a taeao ki ana mea,” ne fai mai fua tou tagata ke mo a ma sōna manava‵se tatou ki mea e mafai o ‵tupu i te aso a taeao ke fakaopoopo mai ki ‵tou fakalavelave i te aso nei. E penei ana pati konā i se isi ‵fuliga o te Tusi Tapu: “Sa manavase ki te aso a taeao; ko lava loa a mea fakamanavase i ei. E se manakogina ke toe fakaopoopo atu ki fakalavelave kolā e maua i aso takitasi.”—Mataio 6:34, Today’s English Version.
“Ke Oko Mai Tou Malo”
Kae e lasi ‵ki te ‵kese o te se sōna manavase ki te aso a taeao mo te se saga katoatoa atu ki ei. Ne seki fakamalosi lele atu eiloa a Iesu ke se ‵saga atu ana soko ki te aso a taeao. I lō te fai penā, ne fakamalosi atu a ia ke ‵saga malosi atu latou ki aso mai mua. E ‵tau o ‵talo atu latou mō olotou manakoga totino—ko olotou meakai i aso takitasi. Kae e ‵tau o ‵talo muamua atu latou mō mea kolā ka ‵tupu i aso mai mua—ko te Malo o te Atua ke oko mai mo te faiga o te loto o te Atua i te lalolagi.—Mataio 6:9-11.
E se ‵tau o fai tatou pelā mo tino i aso o Noa. Ne fakalavelave malosi latou i te “‵kai kae inu, kae fakatau a‵vaga valevale” telā ne ‘seki fia ‵saga’ atu ei latou ki mea kolā ka pili o ‵tupu. Kae se a te mea ne iku atu ki ei? Ne oko mai te lolo kae “ne tapea‵pea ei a latou katoa.” (Mataio 24:36-42) Ne fakaaogā ne te apositolo ko Petelu te mea tenā ne tupu ke fakamasaua mai ki a tatou a te manakoga ke mafaufau ki aso mai mua. Ana muna: “Kafai ko fakamaseigina a mea katoa penā, se vaegā olaga la pefea e fia ola koutou i ei? E ‵tau o faka‵malu kae fakatapu otou olaga mō te Atua. Ka koi fakatalitali koutou ki te Aso o te Atua, kae olioli eiloa ke na oko mai.”—2 Petelu 3:5-7, 11, 12.
Fakaputu a Koloa i te Lagi
E tonu, ke na “olioli” eiloa tatou ki te aso o Ieova. A te fai penā ka pokotia malosi ei te auala e fakaaogā ei ne tatou ‵tou taimi, ‵tou malosi, ‵tou taleni, ‵tou kope, mo ‵tou mea e mafai o fai. E se ‵tau o ‵saga malosi atu tatou o fakaputu a koloa faka-te-foitino—faitalia me ko mea e ‵tau o maua io me ko fakafiafiaga o te olaga—ko mu‵tana fua ei ‵tou taimi e fakaaogā ki mea kolā e fakaasi mai i ei te ‘taviniga ki te Atua.’ E mafai o foliga mai me e mauagofie a ikuga ‵lei mai te saga atu fua ki mea o te aso nei, kae ko mea ‵lei konā e toetoe fua te lotou aogā. Ne fai mai Iesu, me e ‵poto fakafia atu tatou māfai e “fakaputu [ne tatou] ne . . . koloa i te lagi” i lō koloa i te lalolagi.—Mataio 6:19, 20.
Ne faka‵mafa mai ne Iesu te manatu tenā i tena tala fakatusa e uiga ki se tagata telā ne fai ana palani ‵gali mō aso mai mua. Ana palani konā ne seki aofia i ei te Atua. Ko oko eiloa i te ola ‵lei o te manafa o te tagata tenei. Ne fakaiku aka ne ia ke lepe ana fale saito mua kae faka‵tu aka ne fale e ‵lasi atu ko te mea ke fakafaigofie aka tena olaga, kai, inu, kae fiafia ei a ia. Se a te fakalavelave e uiga ki ei? Ne mate tou tagata a koituai o fakaaogā ne ia a fua o ana galuega. Kae e sili atu te masei, me ne seki ati aka ne ia sena vā ‵lei mo te Atua. Ne fakaoti ne Iesu ana pati penei: “Tela la, ko te tino e uke ana koloa kae fakaaogā eiloa ne ia mo ia ake eiloa, e se maukoloa a ia i mua o te Atua.”—Luka 12:15-21; Faataoto 19:21.
Se a Tau Mea e Mafai o Fai?
Sa fai ne koe te mea ‵se telā ne fai ne te tagata telā ne fakamatala mai ne Iesu. Fai ke iloa ne koe a mea kolā ko oti ne fuafua ne te Atua mō te aso a taeao, kae ola e ‵tusa mo mea konā. Ne seki tiaki ne te Atua a tino i te pouliga ko te mea ke se iloa ne latou a mea kolā ka fai ne ia. Ne tusi mai te pelofeta mua ko Amosa: “E se mafai lele o fai ne te Aliki Sili se mea kae seki fakaasi mai tena fuafuaga ki ana tavini ko pelofeta.” (Amosa 3:7) A mea kolā ne fakaasi mai ne Ieova e auala i ana pelofeta ko mafai nei o maua ne koe i tena Muna fakaosofia, ko te Tusi Tapu.—2 Timoteo 3:16, 17.
A te mea e tasi telā e fakaasi mai i te Tusi Tapu, ko te mea ka tupu i se taimi pili mai mua nei telā ka pokotia ei te lalolagi kātoa i se auala fakapito. Ne fai mai a Iesu: “Me i te fakalavelave e tupu i te taimi tenā, e tafa sili i te masei i fakalavelave katoa ko oti ne ‵tupu mai i te kamataga o te lalolagi, ke oko mai eiloa ki te aso tenā.” (Mataio 24:21) E seai se tino e mafai o taofi ne ia te mea tenā. E tonu, e seai se pogai e ‵tau ei o fia faka‵seke ki ei a tino tapuaki ‵tonu. Kaia? Me ko te mea eiloa tenei ka fakaseai ne ia a mea matagā katoa mai te lalolagi, kae ka aumai ne ia “te lagi fou mo te lalolagi fou,” ko tena uiga se pulega fou mai te lagi mo se potukau o tino fou i luga i te lalolagi. I te lalolagi fou tenā, ka fai ne te Atua ke “se toe iai ne loimata i . . . mata [o tino]. Ka se toe iai se mate, se fanoanoa, se tagi io me se ‵mae.”—Fakaasiga 21:1-4.
E mata, e se se mea ‵lei ke fakaavanoa nei se taimi o iloilo aka a pati i te Tusi Tapu e uiga ki te mea tenā? E mata, e manako koe ki se fesoasoani e uiga ki te faiga o te mea tenā? Fakamolemole atu ki Molimau a Ieova ke fesoasoani atu ki a koe. Io me tusi atu ki tino kolā e ‵lomi ne latou te mekesini tenei. E tonu, fai ke ola koe e se gata fua mō te aso tenei kae e pelā foki mō te aso tafasili i te gali a taeao.
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 7]
“Ke se manava‵se la . . . me e manavase eiloa te aso a taeao ki ana mea”