E Mata, e ‵Tau o Ola Koe mō te Aso Fua Tenei?
“AU E se mafaufau lele eiloa ki aso mai mua. E oko fakavave mai eiloa.” A pati lauiloa konā e fai pelā me i a Albert Einstein, se saienitisi poto. E fakaasi mai foki ne tino e tokouke a vaegā manatu penā. “Kaia e manavase ei ki aso mai mua?” ko olotou pati. Io me kāti ko oti ne lagona ne koe a pati konei a tino: “Saga atu fua ki tou olaga i aso takitasi.” “Ola fua mō te aso tenei.” “Fakapuli atu te aso a taeao.”
A te kilokiloga masani tenā e se se mea fou. “Kai, inu, fai ke fiafia koe. E seai ne aogā o nisi mea.” Tenei eiloa te tugāpati a tino Epikulo mua. E penā foki eiloa te kilokiloga a nisi tino i taimi o te apositolo ko Paulo. “Ke na ‵kai kae inu tatou, me taeao ko ‵mate tatou,” ko te lotou kilokiloga. (1 Kolinito 15:32) Ne tali‵tonu latou me i te olaga toetoe tenei ko ia fua e tasi tenā mō tatou, ko ‵lago atu ei latou ki te manatu me e ‵tau o maua a toe mea aogā mai i ei.
Mō te fia miliona o tino i te lalolagi, a te mauaga o mea aogā mai te olaga tenei, e se fakauiga ki te ‵sala atu faeloa ki fakafiafiaga. A te matagā o tulaga e ola ei a tino e tokouke i aso nei e fai i ei ke se aogā te olaga kae na ko te kausaki atu mo te logo‵mae ko te mea fua ke ola latou. Se a la te pogai e ‵tau ei o mafau‵fau latou ki aso mai mua, se “aso a taeao” telā e foliga mai me e seai se fakamoemoega ke ‵kilo atu ki ei?
E Mata, e ‵Tau o Palani mō te Aso a Taeao?
Ke oko foki eiloa ki tino kolā e tai feoloolo a tulaga o olotou olaga e matea sāle ne latou te se aogā o te faiga o palani mō te aso a taeao. “Se a te aogā?” ko te lotou fesili. E fai mai a nisi tino me ko oti ne fanoa‵noa a nisi tino ona ko te se taunu o olotou palani. Ke oko ki te toeaina ko Iopu telā ne ola i aso mua, ne lasi tena fanoanoa i te mateaga ne ia i ana “fuafuaga ko se taunu,” ko te fakamaseiga o mea kolā ne ‵tau o fakafiafia atu ki a ia mo tena kāiga i aso mai mua.—Iopu 17:11; Failauga 9:11.
Ne faka‵tusa ne te tino ‵fatu kupu i Sikotilani ko Robert Burns te ‵tou tulaga faigatā tenei ki se tamā kimoa i tena fatoaga telā ne fakamasei ne ia tena ofaga ki te mata o tena mea fakamalū laukele e aunoa mo tena iloa. Ne tele te kimoa ke ola a ia i te otiga ne fakaseai te koga e nofo ei a ia. ‘Ao,’ ko ana pati, ‘ko fakafia taimi ne lagona ei ne tatou te ‵tou sē aogā māfai e fe‵paki tatou mo mea kolā e se mafai o pule atu tatou ki ei, ko se taunu ei a toe palani ‵lei kolā ne fuafua faka‵lei ne tatou.’
Tela la, e mata, se mea sē aogā ke fai a palani mō aso mai mua? Tenei eiloa te mea tonu, kafai e se lava a palani e fai, e mafai o iku atu ki mea fakama‵taku, māfai e agi se alikeni io me ko nisi mea ‵tupu fakafuasei. E tonu, e seai se tino ne mafai o taofi aka ne ia te alikeni, ko Katrina. Kae e mata, ne seki mafai o fakafeoloolo aka a mea ne ‵tupu ki te fa‵kai ko New Orleans mo tino i ei moi fai ne fai faka‵lei olotou palani?
Se a tau faka‵tau? E mata, se mea ‵tau ke ola fua mō te aso nei kae fakapuli atu ei te aso a taeao? Ke mafaufau la ki mea kolā e fai mai i te suā mataupu.
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 3]
“Kai, inu, fai ke fiafia koe. E seai ne aogā o nisi mea”
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 4]
E mata, ne mafai o fakafeoloolo aka a mea ne ‵tupu i te alikeni ko Katrina moi fai ne fai faka‵lei olotou palani?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 4]
U.S. Coast Guard Digital