‵Sala Atu ki te Takitakiga a te Atua i Mea Katoa
“Te Atua tenei ko te ‵tou Atua ki te se gata mai, se gata mai eiloa; ka takitaki ne ia a tatou i taimi katoa fakamuli.”—SALAMO 48:14.
1, 2. Kaia e ‵tau ei o tau‵tali tatou i te takitakiga a Ieova i lō te tali‵tonu ki ‵tou poto totino, kae ne a fesili e ‵sae aka i ei?
KAFAI e mafau‵fau tatou ki mea kolā e se aogā io me fakama‵taku, e faigofie ke mafau‵fau tatou me i mea se aogā konā e tāua ‵ki. (Faataoto 12:11) Kafai e ma‵nako tonu tatou ke fai se mea telā e se ‵tau o fai ne se Kelisiano, e isi faeloa ne pogai e ‵sae aka i ‵tou loto ke fai ne tatou te mea tenā. (Ielemia 17:5, 9) Ne fakaasi mai ne te faisalamo a te poto i te taimi ne ‵talo atu ei ki a Ieova, penei: “Aumai tou mainaga mo tau muna tonu; ke takitaki ki a au.” (Salamo 43:3) Ne talitonu a ia ki a Ieova kae e se ki tena poto totino, kae ne kilo atu ki a Ieova ke takitaki ne ia a ia. E pelā mo te faisalamo, se mea ‵lei ke ‵kilo atu tatou ki te Atua mō se puipuiga.
2 Kae kaia la e ‵tau ei o tali‵tonu tatou ki te takitakiga a Ieova i lō nisi mea aka? Ko te taimi fea e ‵tau o ‵sala atu tatou ki ei? Ne a uiga e ‵tau o ‵toki ne tatou ko te mea ke maua ei a mea aogā, kae e takitaki pefea ne Ieova tatou i aso nei? Ka sau‵tala tatou ki fesili tāua konei i te mataupu tenei.
Kaia e Tali‵tonu ei ki te Takitakiga a Ieova?
3-5. Ne a pogai e ‵tau ei o tali‵tonu katoatoa tatou ki te takitakiga a Ieova?
3 A Ieova ko te ‵tou Tamana faka-te-lagi. (1 Kolinito 8:6) E iloa ‵lei ne ia a tatou takitokotasi kae e lavea foki ne ia ‵tou loto. (1 Samuelu 16:7; Faataoto 21:2) Ne fai atu te tupu ko Tavita ki te Atua: “E iloa ne koe aku mea katoa e fai; e iloa ‵mao mai ne koe oku mafaufauga. Koi tuai au o faipati, ka ko leva ne iloa ne koe aku pati ka fai.” (Salamo 139:2, 4) Kafai e iloa faka‵lei ne Ieova a tatou, kaia e fakalotolotolua ei tatou me e iloa ne ia a mea e ‵lei ei tatou? I tafa i ei, a Ieova e poto katoatoa. E lavea ne ia a mea katoa, e ‵poko tena kilo i lō so se tino, kae e iloa ne ia te ikuga o mea katoa mai te kamataga. (Isaia 46:9-11; Loma 11:33) A ia ko te “Atua poto e tokotasi.”—Loma 16:27.
4 E se gata i ei, a Ieova e alofa ki a tatou kae fia tuku mai foki ne ia a mea ‵lei mō tatou. (Ioane 3:16; 1 Ioane 4:8) E pelā me se Atua alofa, e alofa a ia ki a tatou. Ne tusi mai te soko ko Iakopo, penei: “A mea ‵lei katoa kolā e maua fua mo meaalofa katoatoa takitasi, e mai te Atua i te lagi, telā ko te Tamana o te mainaga telā e tumau kae seai sona mafuliga foliki.” (Iakopo 1:17) A tino kolā e ma‵nako ke takitaki latou ne te Atua e maua ne latou a mea aogā ona ko tena kaimalie.
5 Ako te ‵toe mea, a Ieova e malosi katoatoa. I te feitu tenei, ne fai mai te faisalamo: “So se tino e fano ki te Aliki ke sao a ia, so se tino foki telā e nofo i lalo o te tausiga a Ia telā e o ia te Malosi Katoatoa e mafai o fai atu penei ki a ia: ‘A koe ko toku lafiga mo toku ‵puiga. Koe ko toku Atua, e fakatuanaki au ki ei.’” (Salamo 91:1, 2) Kafai e tau‵tali tatou i te takitakiga a Ieova, ko ‵sala atu tatou ki te ‵toe puipuiga sili mai te Atua, me e se mafai o takavale a ia. Faitalia me e fepaki tatou mo ‵tekemaiga, e ‵lago mai eiloa a Ieova ki a tatou. Ka se fakamavale ne ia tatou. (Salamo 71:4, 5; Faitau te Faataoto 3:19-26.) E tonu, e iloa ne Ieova a toe mea ‵lei mō tatou, e manako foki ke maua ne tatou a toe mea ‵lei, kae e isi foki sena malosi ke aumai ne ia a toe mea ‵lei mō tatou. Se mea valea ke se talia ne tatou tena takitakiga! Kae ko te taimi fea e ma‵nako ei tatou ki te takitakiga tenā?
Ko te Taimi Fea e Ma‵nako ei Tatou ki se Takitakiga?
6, 7. Ko taimi fea e ma‵nako ei tatou ki te takitakiga a Ieova?
6 E tonu, e ‵tau o maua ne tatou te takitakiga a te Atua i ‵tou olaga kātoa, mai te taimi koi talavou ei ke oko ki te tulaga matua. E fai mai te faisalamo: “Te Atua tenei ko te ‵tou Atua ki te se gata mai, se gata mai eiloa; ka takitaki ne ia a tatou i taimi katoa fakamuli.” (Salamo 48:14) E pelā mo te faisalamo, e se taofi eiloa ne Kelisiano ‵poto te lotou ‵sala atu ki te takitakiga a te Atua.
7 E tonu, e isi ne taimi e lagona ei ne tatou me e ‵tau o maua ne tatou se fesoasoani. I nisi taimi e fepaki tatou mo “puapuagā ‵lasi,” e pelā mo fakasauāga, se masaki fakamataku, io me ko faka‵tea mai se galuega ‵togi. (Salamo 69:16,17) I vaegā taimi penā, se mea fakamafanafana ke ‵saga atu ki a Ieova, mo te loto talitonu me ka fakamalosi ne ia tatou ke kufaki kae takitaki ne ia tatou ke fai a filifiliga ‵lei. (Faitau te Salamo 102:17.) E ui ei, e ma‵nako foki tatou ki tena fesoasoani i nisi taimi. E pelā me se fakaakoakoga, kafai e talai atu tatou ki ‵tou tuakoi e uiga ki te tala ‵lei o te Malo, e ma‵nako tatou ki te takitakiga a Ieova māfai e ma‵nako tatou ke magoi te ‵tou galuega talai. Kae kafai e fai ‵tou filifiliga—faitalia me ko fakafiafiaga, ‵tou gatu mo teuga, taugasoa, galuega, akoakoga io me ko so se mea aka—e fai fua ne tatou i se auala poto māfai e tau‵tali ki fakatakitakiga a Ieova. A te tonuga loa, e ma‵nako faeloa tatou ki se takitakiga.
Te Fakamataku o te se ‵Sala Atu ki te Takitakiga a te Atua
8. Ne a mea e fakaasi mai i faifaiga a Eva i te taimi ne kai ne ia te fuagalakau tapu?
8 Ke masaua me e ‵tau o tau‵tali atu tatou mo te loto fiafia ki te takitakiga a Ieova. E se faimālō ne te Atua tatou ke fai penā māfai e se ma‵nako tatou ki ei. A Eva ko te tino muamua telā ne seki filifili ke tautali ki te takitakiga a Ieova, kae e fakaasi mai i tena fakaakoakoga a te fakamataku o se vaegā filifiliga penā. Mafaufau foki la ki faifaiga ne fakaasi mai ne ia. Ne kai a Eva ki te fuagalakau tapu me e manako tou fafine ke “‵pau mo te Atua, ka iloa foki . . . te mea ‵lei mo te mea masei.” (Kenese 3:5) Mai te faiga penā, ne fakaasi mai ne ia tena manako ke maua ne ia te tulaga o te Atua, kae ke fai ne ia ana fakaikuga ki mea ‵lei mo mea sē ‵lei i lō te tautali ki fakatakitakiga a Ieova. Tela la, ne ‵teke atu a ia ki te pulega sili a Ieova. Ne manako ke pule a ia ki a ia eiloa. Ne fai foki ne tena avaga, ko Atamu te faifaiga ‵teke tenā.—Loma 5:12.
9. Kafai e ‵teke ne tatou te takitakiga a Ieova, ne a ‵tou mea ko fai, kae kaia e fai ei pelā me se mea valea a te mea tenā?
9 I aso nei, kafai e se tau‵tali tatou ki te takitakiga a Ieova, ka ‵pau tatou mo Eva telā ne seki matea ne ia te pulega sili a te Atua. Mafaufau la ki se tino telā e ati aka ne ia te uiga masani ki te onoono ki ata ma‵sei. Kafai e ‵kau fakatasi a ia mo te fakapotopotoga Kelisiano, e iloa ne ia a fakatakitakiga a Ieova e uiga ki te mea tenei. E se ‵tau lele eiloa o sau‵tala ki mea lai‵lai, kae e se ‵tau foki o fia ‵kilo atu ki ei. (Efeso 5:3) Mai te ‵teke atu ki fakatakitakiga a Ieova, ko fakasēaogā ne se vaegā tagata penā a te pulega sili a Ieova, kae ‵teke atu ki Tena tulaga e pelā me ko te ulu. (1 Kolinito 11:3) A te mea tenā ko te ‵toe mea valea eiloa, me e fai mai a Ielemia, “e seai se tino e pule i tena ola.”—Ielemia 10:23.
10. Kaia e ‵tau ei o fakaaogā ne tatou ‵tou saolotoga i se auala ‵lei?
10 Kāti ka se lotoma‵lie a nisi tino ki pati a Ielemia, ona ko te mea ne tuku mai ne Ieova te saolotoga ki a tatou, e se ‵tau o taku fakamasei ne ia tatou māfai ko fakaaogā ne tatou te saolotoga tenā. E tiga te feitu tenā, ke mo a e puli me i te saolotoga e fai pelā me se tiute kae se meaalofa foki. E ‵tau eiloa o avatu ne tatou se tala e uiga ki mea kolā ne filifili ke fai‵pati kae fai ne tatou. (Loma 14:10) Ne fai atu a Iesu: “I te gutu e faipati mai ne ia a mea e uke i te loto.” Ne toe fai atu a ia: “Me ko te loto e māfua mai ei a mafaufauga ma‵sei: ko te tatino, ko te mulilua, ko te fina lalolagi, ko te kaisoa, ko te faitala ‵loi mo te fatufatu.” (Mataio 12:34; 15:19) Tela la, e fakaasi atu i ‵tou pati mo ‵tou faifaiga a mea i ‵tou loto. E fakaasi atu ei me ko tatou ne vaegā tino pefea. Tenā te mea e ‵sala atu ei se Kelisiano poto ki te takitakiga a Ieova i mea katoa. I te auala tenā, ka maua ne Ieova te tino telā e ‘fakalogo ki ana fakatonuga’ kae ka “fai faka‵lei” a ia ki ei.—Salamo 125:4.
11. Se a te mea e tauloto ne tatou mai te tala fakasolopito o Isalaelu?
11 Ke masaua te tala fakasolopito o Isalaelu. I te taimi ne fai ei ne te fenua tenā a filifiliga ‵lei, kae faka‵logo ki fakatonuga a Ieova, ne puipui ne Ieova latou. (Iosua 24:15, 21, 31) Kae ne fakaaogā ‵se faeloa ne latou te lotou saolotoga. I aso o Ielemia, ne fai atu a Ieova e uiga ki a latou: “Kae tela la, seki ‵saga mai lele eiloa ki aku pati e fai atu, se fia faka‵logo mai foki ki a au, kae ne ‵saga eiloa o fai a mea ma‵sei kolā e ‵loto latou o fai, tela la, e se gasolosolo mai o ‵lei kae gasolosolo eiloa o masei.” (Ielemia 7:24-26) Mafaga o mea fakafanoanoa! Ke mo a eiloa e ‵teke atu tatou ki te takitakiga a Ieova ko te mea fua ke sa‵sale tatou i ‵tou auala totino kae fai pelā me ne tino ‘e se gasolosolo o ‵lei kae gasolosolo eiloa o masei’!
Ne a Mea e Manakogina ke Tau‵tali i Polopolokiga a te Atua?
12, 13. (a) Ne a uiga e fai ei ke fia tau‵tali tatou ki fakatakitakiga a Ieova? (e) Kaia e tāua ei te fakatuanaki?
12 A te ‵tou a‵lofa ki a Ieova e fai ei ke tau‵tali tatou i ana fakatakitakiga. (1 Ioane 5:3) E tiga te feitu tenā, ne fakasino atu a Paulo ki se isi mea telā e manakogina ne tatou i ana pati: “A matou e ola i te olaga fakatuanaki ki mea ka oko mai, e se ona ko te mea ko oti ne ‵kilo omotou mata ki ei.” (2 Kolinito 5:6, 7) Kaia e tāua ei te fakatuanaki? E tonu, e takitaki ne Ieova tatou i te “ala tonu” kae e se iku atu a auala konā ki te maukoloa io me ko te tulaga takutakua i te lalolagi tenei. (Salamo 23:3) Ona ko te pogai tenā, e ‵tau o ‵saga tonu atu a mata o ‵tou fakatuanaki ki fakamanuiaga faka-te-agaga kolā e maua mai i te tavini atu ki a Ieova. (Faitau te 2 Kolinito 4: 17, 18.) Kae e fesoasoani mai te fakatuanaki ke lotoma‵lie tatou ki kope faka-te-foitino kolā e maua ne tatou.—1 Timoteo 6:8.
13 Ne fakaasi mai ne Iesu me i te tapuakiga tonu e aofia i ei te taliaga o mea faiga‵ta, kae e manakogina foki i ei te fakatuanaki. (Luka 9:23, 24) Ko oti ne talia ne nisi tino tapuaki fakamaoni a mea faiga‵ta e uke, kufaki i te mativa, ‵tekemaiga, fakailoga tino, ke oko foki loa ki fakasauāga matagā. (2 Kolinito 11:23-27; Fakaasiga 3:8-10) Ko te fakatuanaki malosi fua ne mafai ei o fai latou penā mo te fiafia. (Iakopo 1:2, 3) E fai ne te fakatuanaki malosi ke tali‵tonu tatou me i te tau‵tali ki fakatakitakiga a Ieova ko te ‵toe mea ‵lei faeloa. E fai faeloa mō te ‵lei o tatou. E seai se fakalotolotolua me i te taui mō tino kolā ne kufaki mo te fakamaoni e lasi atu i so se logo‵maega telā ko pili o palele atu.—Epelu 11:6.
14. Kaia ne ‵tau ei o fakaasi atu ne Hakala te uiga loto maulalo?
14 Mafaufau foki la ki te aogā o te loto maulalo i te tau‵tali atu ki fakatakitakiga a Ieova. E fakaasi mai ne te fakaakoakoga a Hakala, te tavini a Sala a te mea tenei. I te taimi ne seki fanafanau ei a Sala, ne tuku atu ne ia a Hakala ki a Apelaamo, kae ne faitama a Hakala i a Apelaamo. Kae ne kamata o fakamatamata a Hakala ona me ko afu a tou fafine. Ona ko te mea tenā, ne “se fai faka‵lei ne Sala a Hakala,” kae ne sola ei a Hakala. Ne fetaui a Hakala mo se agelu a Ieova kae fai atu ki a ia: “Toe foki ki a Salai o tavini ki a ia.” (Kenese 16:2, 6, 8, 9) Kāti ne ‵tau o talia ne Hakala a nisi fakatakitakiga. Ko te mea ke fakalogo a ia ki te fakatonuga a te agelu, e ‵tau o tiaki ne ia tena uiga fakamatamata. Kae ne fai eiloa ne Hakala mo te loto maulalo a mea kolā ne fai atu ne te agelu, tenā ne fanau mai ei a Isamaeli ki loto i te puipuiga a tena tamana.
15. Fakamatala mai a nisi tulaga kolā e manakogina ei te loto maulalo ke tau‵tali atu ki te takitakiga a Ieova mo tatou i aso nei.
15 E mafai o fakauiga a te tau‵tali ki fakatakitakiga a Ieova me e ‵tau o loto maulalo tatou. Kāti e ‵tau o talia ne nisi tino a te kilokiloga me i nisi fakafiafiaga kolā e fia‵fia latou ki ei e fakafanoanoa atu ki a Ieova. E mafai o faka‵mae ne se Kelisiano se tino kae e ‵tau o fakatoese atu. Io me kāti ne fai ne ia se mea ‵se kae ‵tau o fakaasi ‵tonu atu. Kae, e a māfai ne fai ne se tino se agasala matagā? E ‵tau o loto maulalo a ia kae fakaasi ‵tonu atu te agasala ki toeaina. E mafai foki o fakatea se tino. Ko te mea ke toe talia mai ki loto i te fakapotopotoga, e ‵tau o salamo kae ‵fuli mai. I tulaga tai ‵pau penei, e fakamalosi mai a pati i te Faataoto 29:23: “A te fakamatamata e aumai ne ia te takavale o te tino, kae kafai e loto malalo koe ka fakaaloalogina koe ne tino.”
E Takitaki Pefea ne Ieova Tatou?
16, 17. E mafai pefea o fai ne tatou a mea aogā mai te Tusi Tapu telā e fai pelā me se fakavae tāua o fakatakitakiga mai te Atua?
16 A te fakavae tāua o takitakiga a te Atua ko te Tusi Tapu, ko te Muna tusia a te Atua. (Faitau te 2 Timoteo 3:16, 17.) Ko te mea ke maua a mea aogā mai te Muna tenā, e ‵poto tatou ke mo a e faka‵tali ke tupu se mea faigata mai mua o ‵sala atu ki ne pati fesoasoani i te Tusi Tapu. I lō te fai penā, ke fai ne tatou a te fai‵tau ki te Tusi Tapu i aso katoa e pelā me se mea masani. (Salamo 1:1-3) I te auala tenā, ka kamata o masani tatou mo mea i loto i te Muna tusia a te Atua. Ka ‵pau ‵tou mafaufauga mo te Atua, kae ko toka tatou o fakafesagai atu ki fakalavelave seki fakamoemoegina.
17 E se gata i ei, se mea tāua ke mafaufau ‵loto tatou ki mea e fai‵tau ne tatou i te Tusi Tapu kae ‵talo atu e uiga ki ei. Kafai e mafau‵fau ‵loto tatou ki fuaiupu i te Tusi Tapu, ka mafau‵fau tatou ki te auala e mafai o fakagalue ne latou i nisi tulaga. (1 Timoteo 4:15) Kafai e fe‵paki tatou mo fakalavelave faiga‵ta, e ‵talo atu tatou ki a Ieova, kae ‵sala atu mō se fesoasoani ke maua te takitakiga e ma‵nako tatou ki ei. Ka fesoasoani mai te agaga tapu o Ieova ke masaua a fakatakitakiga aogā faka-te-Tusi Tapu kolā ne fai‵tau ne tatou i loto i ei io me ko tusi faka-te-Tusi Tapu.—Faitau te Salamo 25:4, 5.
18. I auala fea e fakaaogā ei ne Ieova a te kautaina Kelisiano ke takitaki ei tatou?
18 A te ‵tou kautaina Kelisiano kātoa ko te suā kope tāua foki ke ‵sala atu ki te takitakiga a Ieova. A te vaega tāua o te kautaina ko te “tavini fakamaoni kae poto” mo ana sui ko te Potukau Pule, kolā e fakasoa ne latou a meakai faka-te-agaga i taimi katoa e auala i tusi kolā ne ‵lomi mo polokalame mō fakatasiga mo fono. (Mataio 24:45-47; fakatusa ki te Galuega 15:6, 22-31.) E se gata i ei, e aofia i te kautaina Kelisiano tenei ko tino kolā ko ma‵tua faka-te-agaga, maise loa a toeaina kolā e mafai ne latou o tuku atu a fesoasoani totino mo fakatakitakiga mai te Tusi Tapu. (Isaia 32:1) E maua foki ne tama‵liki i kāiga Kelisiano se kope tāua. E fai olotou mātua tali‵tonu e pelā me ne tino kolā ne filigina ne te Atua ke fakaoko atu ne latou ana fakatakitakiga, kae e ‵tau o ‵sala atu a tama‵liki foliki ki te takitakiga tenā mai olotou mātua.—Efeso 6:1-3.
19. Ne a fakamanuiaga ka maua ne tatou ona ko te tumau i te ‵sala atu ki te takitakiga a Ieova?
19 E tonu, e tuku mai ne Ieova a te takitakiga i auala kese‵kese, kae e ‵tau o fakaaogā faka‵lei ne tatou a mea konā. I te taimi ne fakamaoni ei a te fenua o Isalaelu, ne fai atu te tupu ko Tavita, penei: “Ne fakatuaga a omotou tupuna ki a koe; ne tali‵tonu latou ki a koe, telā ne fakasao ei ne koe a latou. Ne ka‵laga atu a latou ki a koe telā ne ‵sao ei latou mai mea faiga‵ta; ne tali‵tonu a latou ki a koe telā ne seki fanoa‵noa ei latou.” (Salamo 22:3-5) Kafai e tau‵tali tatou i takitakiga a Ieova mo te loto tali‵tonu, ka se “fanoa‵noa” eiloa tatou. Ka se fanoanoa tatou ki ‵tou fakamoemoega. Kafai e ‘tuku katoatoa atu tatou ki a Ieova,’ i lō te fakalagolago ki ‵tou poto totino, ka maua ne tatou a fakamanuiaga e uke i te taimi nei. (Salamo 37:5) Kae kafai e fakamaoni tatou o fakatumau te faiga tenā, ka seai se gatamaiga o fakamanuiaga konā. Ne tusi mai te tupu ko Tavita: “Te Aliki e fiafia ki te mea tonu, e se mafai foki o tuku tiaki ne ia ona tino fakamaoni. E puipui faeloa ne ia a latou. . . A tino amio‵tonu ka fai mō latou te fenua, kae ka ‵nofo faeloa i ei ki te se gata mai.”—Salamo 37:28, 29.
E Mafai o Fakamatala Mai ne Koe?
• Kaia e tali‵tonu ei tatou ki te takitakiga a Ieova?
• Se a te mea e fakaasi mai ei māfai e ‵teke ne tatou a te takitakiga a Ieova?
• Ne a nisi tulaga kolā e manakogina ei ne se Kelisiano te uiga loto maulalo?
• E takitaki pefea ne Ieova tatou i aso nei?
[Ata i te itulau e 13]
E mata, e kilo atu koe ki a Ieova i vaega katoa o tou olaga?
[Ata i te itulau e 14]
Ne fulitua atu a Eva ki te pulega sili a Ieova
[Ata i te itulau e 15]
Se a te uiga ne ‵tau o maua ne Hakala i te taimi ne tautali ei a ia i te auala o te agelu?