E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Galuega
E TUKU mai i te tusi ko Galuega i te Tusi Tapu se fakamatalaga māea o te fakatuakaga o te fakapotopotoga Kelisiano mo tena fakalauefaatuga fakamuli. A fakamatalaga konā ne tusi ne te tokitā ko Luka e fakamatala mai i ei a tala fakafia‵fia o galuega faka-Kelisiano kolā ne fai i se vaitaimi e 28 tausaga—mai te 33 T.A. ki te 61 T.A.
A te vaega muamua o Galuega e faipati eiloa e uiga ki galuega a te apositolo ko Petelu, ako tena vaega fakaoti e faipati e uiga ki galuega a te apositolo ko Paulo. Mai te fakaaogāga o vaegā suinauna e pelā mo “taua” mo “maua,” e fakaasi mai ei ne Luka me ne nofo atu a ia i konā i te taimi ne ‵tupu ei a nisi mea konā. A te ‵saga tonu atu ki te fekau mai te tusi ko Galuega ka fesoasoani mai ei ke fakatāua malosi ne tatou te ‵mana o te Muna tusia a te Atua mo tena agaga tapu. (Epelu 4:12) Ka fai foki ke talia ne tatou a mea faiga‵ta kae ka ati aka ei ‵tou fakatuanaki ki te fakamoemoega o te Malo.
NE FAKAAOGĀ NE PETELU A “KĪ O TE MALO”
Mai tua o te mauaga o te agaga tapu, ne tuku atu ei ne apositolo se molimau loto toa. Ne fakaaogā ne Petelu te “kī o te Malo o te lagi” muamua ke ‵tala atu ei te mataloa o te iloaga kae ke maua foki ne tino Iutaia mo tino ne ‵fuli ki te lotu Iutaia kolā “ne tali‵tonu” ki tena lauga a te avanoaga ke ulu atu ki te Malo. (Mataio 16:19; Galuega 2:5, 41) Ne fanaka fakavave ki luga te fakasauāga o soko, kae ne iku atu i ei ki te fakalauefaatuga o te galuega talai.
I te taimi ne lagona ei ne latou me ko talia ne Samalia te muna a te Atua, ne uga atu ei ne apositolo i Ielusalema a Petelu mo Ioane ki a latou. Mai te ‵talaatuga o te avanoaga o te Malo ki tino Samalia, ne fakaaogā ei ne Petelu te lua o kī. (Galuega 8:14-17) Kāti i loto i se tausaga o te toetuga o Iesu, ne fai ei se ‵fuliga fakaofoofogia i a Saulo mai Taso kae fai ei mo fai se Kelisiano. I te 36 T.A., ne fakaaogā ei ne Petelu te tolu o kī, kae ne ‵ligi atu te meaalofa ko te agaga tapu ki luga i tino o fenua fakaa‵tea kolā ne seki pilitome.—Galuega 10:45.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
2:44-47; 4:34, 35—Kaia ne fakatau atu ei ne tino tali‵tonu olotou kope katoa kae tufa atu olotou tupe? A te tokoukega o tino kolā ne tali‵tonu ne au‵mai i koga ‵mao kae ne seki lava olotou meakai ko te mea ke tai leva te lotou ‵nofo i Ielusalema. E tigā i ei, ne ma‵nako latou ke tai ‵nofo leva atu i konā ko te mea ke tauloto ne latou a mea e uke atu e uiga ki te talitonuga fou kae ke molimau atu foki ki nisi tino. Ke fesoasoani atu ki vaegā tino penā, ne fakatau atu ne nisi Kelisiano olotou kope, kae tufa atu a tupe ki tino kolā e ma‵nako ki ei.
4:13—E mata, a Petelu mo Ioane e seki a‵koga kae e se iloa o fai‵tau? Ikai. Ne fakaigoa laua e pelā me ne “tino e seki a‵koga” me ne seki a‵koga laua i akoga a te kau Lapi e uiga ki akoakoga fakalotu.
5:34-39—Ne iloa pefea ne Luka a pati a Kamalielu ne fai i se fono o te Sanetulini telā ne fai ‵funa? E mafai o tolu a auala ki te mea tenā: (1) Ne fakaasi atu ki a Luka ne Paulo, telā ne akoga i a Kamalielu; (2) ne fesili atu a Luka ki se sui fiafia o te Sanetulini, e pelā mo Nikotemo; (3) ne maua ne Luka a te fakamatalaga tenei e auala i se fakaasiga mai te Atua.
7:59—E mata, ne ‵talo atu a Setefano ki a Iesu? Ikai. A te tapuakiga a se tino—e pelā foki mo tena ‵talo—e ‵tau fua o fai atu ki a Ieova te Atua. (Luka 4:8; 6:12) Mai lalo i fakanofonofoga masani, ne mafai fua o ‵talo atu a Setefano ki a Ieova i te igoa o Iesu. (Ioane 15:16) Kae i te tala tenei, ne lavea ne Setefano se fakaasiga o te “Tama a te Tagata e tu i te feitu fakaatamai o te Atua!” (Galuega 7:56) Mai tena talitonu katoatoa me ko oti ne tuku atu ki a Iesu te ‵mana ke faka‵tu aka a tino ‵mate, ne faipati atu ei a Setefano, kae ne seki ‵talo atu ki a Iesu, o akai atu ke puipui aka ne Ia tena ola.—Ioane 5:27-29.
Akoakoga mō Tatou:
1:8. E se mafai o fakataunu ne tino tapuaki o Ieova a te galuega talai i te lalolagi kātoa e aunoa mo te fesoasoani o te agaga tapu.
4:36–5:11. Ne fakaigoa foki a Iosefa mai Kupelu ki a Panapa telā e fakauiga ki “te Tama Fakanuimanava.” E mafai o fakaigoa ne apositolo a ia ki a Panapa ona ko tena loto maulalo, alofa atafai, mo tena uiga fesoasoani ki nisi tino. E ‵tau o fai tatou pelā mo ia kae se pelā mo Anania mo Safaila, kolā ne fakaaogā ne laua a uiga fakaloi‵loi, mo te fai togafiti.
9:23-25. A te ‵kalo keatea mai ‵tou fili ko te mea ke tumau tatou i te talai atu e se fakauiga i ei i a tatou e mata ma‵taku.
9:28-30. Kafai ko fakamataku te talai i te koga e nofo koe i ei io me ki nisi tino i te feitu faka-te-foitino, i mea tau amioga, mo te feitu faka-te-agaga, e ‵tau o fakaeteete kae filifili faka‵lei ne tatou te koga mo te taimi e talai atu ei.
9:31. I taimi e maua ei se filemu, e ‵tau o taumafai malosi tatou o fakamalosi aka te ‵tou fakatuanaki e auala i te suke‵suke kae mafaufau ‵loto ki ei. Ka fesoasoani mai te mea tenei ke sa‵sale tatou i te ma‵taku ki a Ieova mai te fakagalue aka a mea kolā e tauloto ne tatou kae loto finafinau i te galuega talai.
TE TAVINIGA LOTO FINAFINAU A PAULO
I te 44 T.A., ne fanatu a Akapasi ki Anitioka, i te koga telā e akoako atu ei a Panapa mo Saulo “i te tausaga kātoa.” Ne ‵valo atu ne Akapasi me ka isi “se oge” ka poko i tausaga e lua fakamuli. (Galuega 11:26-28) “Mai tua o te fakatokaga o meaalofa konā i Ielusalema,” ne ‵foki atu ei a Panapa mo Saulo ki Anitioka. (Galuega 12:25, NW) I te 47 T.A.— kāti i tausaga e 12 mai tua o te ‵fuliga a Saulo—ne uga atu ei a Panapa mo Saulo ne te agaga tapu i se malaga fakamisionale. (Galuega 13:1-4) I te 48 T.A., ne ‵foki atu laua ki Anitioka, ko te “fa‵kai telā ne tuku atu ei laua ki te tausiga a te alofa tauanoa o te Atua.”—Galuega 14:26.
I se iva masina fakamuli ifo, ne filifili ne Paulo (telā ne fakaigoa foki ki a Saulo) a Sila ke fai mo tena taugasoa kae fanatu i te lua o ana malaga. (Galuega 15:40) Ne fakatasi atu foki ki a Paulo a Timoteo mo Luka i te malaga tenā. Ne nofo aka a Luka i Filipi kae ne fanatu ei a Paulo ki Atenai kae fakamuli ki Kolinito, te koga telā ne fetaui ei a ia mo Akuila mo Pisila kae nofo foki i ei i se tasi mo te āfa tausaga. (Galuega 18:11) Ne tuku ne ia a Timoteo mo Sila i Kolinito, kae ne fai‵malaga atu latou mo Akuila mo Pisilia ki Sulia i te kamataga o te 52 T.A. (Galuega 18:18) Ne olo fakatasi eiloa a ia mo Akuila mo Pisila ke oko ki Efeso, tenā ne ‵nofo aka ei laua i konā.
Mai tua o tena nofoga i Anitioka i Sulia mō se vaitaimi, ne fanatu ei a Paulo i tena malaga i te tolu i te 52 T.A. (Galuega 18:23) I Efeso, “a te muna a te Aliki [ko Ieova] ko salalau atu kae ola malosi ake.” (Galuega 19:20) Ne nofo atu a Paulo i konā i se tolu tausaga. (Galuega 20:31) I te Penitekoso 56 T.A., ne nofo atu a Paulo i Ielusalema. I tena otiga ne puke fakapagota, ne avatu eiloa ne ia se molimau loto toa i mua o tino pule. I Loma, ne nofo fakapagota a ia i tena fale i tausaga e lua. (c. 59-61 T.A.), kae mai konā ne maua ne ia avanoaga ke talai atu e uiga ki te Malo kae akoako atu a mea “e uiga ki te Aliki ko Iesu Keliso.”—Galuega 28:30, 31.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
14:8-13—Kaia ne taku ei ne tino i Lusa a “Panapa ko Seu” kae ko “Paulo ko Heleme”? A Seu ko te pule o atua i tala ‵kai a te kau Eleni ako tena tama tagata ko Heleme e lauiloa i te faipati. Ona ko te mea ne takitaki ne Paulo a te faiga o fai‵patiga, ne fakaigoa ei ne tino i Lusa a ia ki a Heleme kae ko Panapa ki a Seu.
16:6, 7—Kaia ne taofi ei ne te agaga tapu a te talaiga a Paulo mo ana taugasoa i Asia mo Pitunia? Ona ko te mu‵tana o tino ga‵lue. Tela la, ne takitaki atu ei latou ne te agaga tapu ki koga kolā e ‵fua ‵lei atu.
18:12-17—Kaia ne seki oso atu ei te Kovana ko Kaliona i te taimi ne kamata ei o kini ne tino a Sosene? Kāti ne manatu aka a Kaliona me ko Sosene te takitaki o tino kolā ne taumafai o ta a Paulo kae e ‵tau eiloa o maua tena kaitoa. Kae ui ei, ne maua eiloa a ikuga ‵lei mai te fakalavelave tenei me ne ‵fuli i ei a Sosene mo fai se Kelisiano. Fakamuli ifo, ne faipati eiloa a Paulo e uiga ki a Sosene e pelā me se “‵tou taina.”—1 Kolinito 1:1.
18:18—Se a te tautoga a Paulo ne fai? Ne fai mai a nisi tino ‵poto me ne fai ne Paulo se tautoga e pelā me se Naseli. (Numela 6:1-21) Kae e se fakaasi mai i te Tusi Tapu me se a te tautoga tenā a Paulo. E se gata i ei, e se fakaasi mai foki i te Tusi Tapu me ko te tautoga tenā ne fai mai mua io me mai tua o te ‵fuliga a Paulo io me koi kamata io me ko fakaoti ne ia tena tautoga. Kae faitalia me se a te tautoga tenā, a tena faiga e se se agasala.
Akoakoga mō Tatou:
12:5-11. E mafai kae e ‵tau foki o ‵talo tatou mō ‵tou taina.
12:21-23; 14:14-18. Ne manako a Helota ke maua ne ia a vikiga kolā e ‵tau fua o avatu ki te Atua. Ko tafaga la te ‵kese o te mea tenā mo te seki taliaga ne Paulo mo Panapa a tavaega mo vikiga kolā ne seki ‵tau o maua ne laua! E se ‵tau o ma‵nako tatou ki vikiga faitalia me ne a galuega e mafai ne tatou o fai i te taviniga ki a Ieova.
14:5-7. A te galue mo te fakaeteete e mafai o fesoasoani mai ke tumau tatou i te ma‵losi i te taviniga.—Mataio 10:23.
14:22. E fakamoe‵moe eiloa a Kelisiano ke fe‵paki latou mo fakalavelave. E se taumafai latou o ‵tele keatea mai i ei ona ko te gutugutulua ki olotou talitonuga. 2 Timoteo 3:12.
16:1, 2. E ‵tau o ga‵lue malosi a talavou Kelisiano i te lotou taviniga ki te Atua i te fakapotopotoga kae ‵sala atu ki te fesoasoani o Ieova ke ati aka ei sena igoa ‵lei.
16:3. E ‵tau o fai ne tatou a toe mea e mafai o fai e ‵tusa mo fakatakitakiga fakavae i te Tusi Tapu ko te mea ke mafai o talia ne nisi tino te tala ‵lei.—1 Kolinito 9:19-23.
20:20, 21. A te talai atu mai fale-ki-fale se vaega tāua e tasi o te ‵tou taviniga.
20:24; 21:13. A te fakatumauga o te fakamaoni ki te Atua e tāua atu i lō te tausiga o ‵tou ola.
21:21-26. E ‵tau o toka kae talia ne tatou a pati fakatonutonu ‵lei.
25:8-12. E mafai kae e ‵tau o fakaaogā ne Kelisiano i aso nei olotou saolotoga mai lalo i te tulafono ke “faka‵mautakitaki te tala ‵lei.”—Filipi 1:7.
26:24, 25. E ‵tau o folafola atu ne tatou “a muna‵tonu” e ui eiloa te fai o te mea tenā e pelā me se mea valea ki “tino.”—1 Kolinito 2:14.
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 30]
Ko te taimi fea ne fakaaogā ei ne Petelu “a kī o te malo”?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 31]
E se mafai o fakataunu te galuega ko te molimau atu i te lalolagi kātoa e aunoa mo te fesoasoani o te agaga tapu.