E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai Tusi ki te Kau Tesalonia mo Timoteo
NE FEPAKI te fakapotopotoga fou i Tesalonia mo ‵tekemaiga talu mai te fakatuakaga, i te taimi ne āsi ei te apositolo ko Paulo ki konā. Tela la, i te taimi ne foki mai ei a Timoteo—telā kāti ko 20 tupu ana tausaga—mai konā mo se lipoti ‵lei, ne fakamalosi atu ei ki a Paulo ke tusi ki te kau Tesalonia o fakamālō kae fakamalosi atu latou. Kāti ne tusi a te tusi tenā i te fakaotiga o te 50 T.A., kae ko te tusi fakaosofia muamua foki eiloa ne tusi ne Paulo. E se leva mai tua ifo, ne tusi atu ne ia te lua o tusi ki Kelisiano i Tesalonia. I te tusi tenā, ne faka‵tonu aka ne ia se kilokiloga ‵se telā ne maua ne nisi tino kae ne fakamalosi atu ki taina ke tu ‵mautakitaki i te fakatuanaki.
Kāti i se sefulu tausaga mai tua ifo, ne nofo atu a Paulo i Maketonia kae ko Timoteo i Efeso. Ne tusi fakamalosi atu a Paulo ki a Timoteo ke nofo eiloa i Efeso kae ke tumau eiloa tena taua atu i te taua faka-te-agaga ki faiakoga ‵loi i loto i te fakapotopotoga. I te taimi ne fakasauā ei a Kelisiano mai tua o te afi lasi telā ne fakamasei ei a Loma i te 64 T.A., ne tusi atu ne Paulo tena tusi i te lua ki a Timoteo. Tenā eiloa tena toe tusi fakaosofia ne tusi. E mafai o maua ne tatou i aso nei a mea aogā mai fakamalosiga mo fakatonutonuga mai tusi e fa konei a Paulo.—Epelu 4:12.
KE “MATAALA”
Ne fakamālō atu a Paulo ki te kau Tesalonia mō te ‘lotou ga‵lue ma‵losi, te lotou a‵lofa mo te ‵mautakitaki.’ Ne fai atu a ia me e fai latou e pelā me ko tena ‘fakamoemoega mo tena fiafia mo tena foualiki.’—1 Tesalonia 1:3; 2:19.
Mai tua o tena fakamalosiatuga ki Kelisiano i Tesalonia ke fakatau fakamafanafana latou ki te fakamoemoega o te toetu, ne fai atu Paulo: “Te Aso o te Aliki e vau e pelā mo se tino kaisoa i te po.” Ne polopoloki atu a ia ki a latou ke “mataala” kae ke toka faeloa.—1 Tesalonia 4:16-18; 5:2, 6.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
4:15-17—Ko oi a tino ne ‘‵luku fakatasi i kaumana o fakafetaui ki te Aliki i te vateatea,’ kae e tupu pefea te mea tenei? Ko Kelisiano fakaekegina kolā koi ola i te taimi o te fakatasi mai o Keliso i tena Malo. A latou e “fakafetaui ki te Aliki” ko Iesu i te lagi telā e se lavea ki mata. Ke taunu te mea tenei, e ‵tau o ‵mate muamua latou kae toe faka‵tu aka e pelā me ne tino faka-te-agaga. (Loma 6:3-5; 1 Kolinito 15:35, 44) Ko oti ne kamata te fakatasi mai o Keliso, tela la, a Kelisiano fakaekegina kolā e ‵mate i aso nei e se tumau i te ‵mate. E “‵luku fakatasi” latou, io me faka‵tu i te taimi eiloa tenā.—1 Kolinito 15:51, 52.
5:23—Se a te mea ne fakauiga a Paulo ki ei i tena ‵talo atu ke ‘tausi te agaga, te loto mo te foitino’ o taina? Ne fakasino atu Paulo ki te agaga, te loto mo te foitino o te fakapotopotoga Kelisiano mo ana vaega kese‵kese, telā e aofia i ei a Kelisiano fakaekegina ki te agaga i Tesalonia. I lō te ‵talo atu fua ke tausi te fakapotopotoga, ne ‵talo atu foki a ia ke tausi tena “agaga” io me ko tena tulaga faka-te-mafaufau. Ne ‵talo foki a ia ke tausi tena “loto,” telā ko tena ola, kae penā foki loa mo tena “foitino”—ko te potukau o Kelisiano fakaekegina. (1 Kolinito 12:12, 13) E faka‵mafa mai i te ‵talo tenā a te lasi o te manavase o Paulo ki te fakapotopotoga.
Akoakoga mō Tatou:
1:3, 7; 2:13; 4:1-12; 5:15. A te auala magoi ke fakatonutonu atu ko te faiatuga o pati fakamālō fakatasi mo pati fakamalosi ke momea aka ei te ‵lei o mea e fai.
4:1, 9, 10. E ‵tau o fakatumau ne tino tapuaki a Ieova te lotou gasolo ki mua i te feitu faka-te-agaga.
5:1-3, 8, 20, 21. Ona ko te pili mai o te aso o Ieova, “e ‵tau mo tatou o toka. E ‵tau foki mo tatou o fakapei ki o‵tou foitino a te fakatuanaki mo te alofa ke fai mo o‵tou ufifatafata, ka ko te ‵tou fakamoemoega mō te fakaolataga ke fai mo puloutau.” E sili mai i ei, e ‵tau o ‵saga tonu atu tatou ki te Muna fakavaloaga a te Atua, ko te Tusi Tapu.
“‵TU MAUTAKITAKI”
Mai i te ‵fuli fakakōtua ne latou a pati a Paulo i tena tusi muamua, ne kinau atu a nisi tino i te fakapotopotoga me i te “toe foki mai o te Aliki” ko pili mai. Ke faka‵tonu aka te kilokiloga tenā, ne fakaasi mai ne Paulo a te mea telā e ‵tau o ‘tupu muamua.’—2 Tesalonia 2:1-3.
Ne fakamalosi atu a Paulo: “‵Tu mautakitaki kae taofi ‵mau ki mea ‵tonu konā ne akoako atu ne matou.” Ne fakatonu atu a ia “ke faka‵mao keatea koutou mai Kelisiano kolā e ola i te olaga paie.”—2 Tesalonia 2:15; 3:6.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
2:3, 8—Ko oi te “Tino Masei,” kae ka fakaseai atu a ia pefea? A te “tino” tenei mo vaega kese‵kese i ei, ko te potukau o faifeau i Lotu Kelisiano ‵Se. A te tino telā ne tuku atu ki ei te saolotoga ke folafola atu a fakamasinoga a te Atua ki tino ma‵sei kae fakatonu atu te lotou fakaseaiga, ko “te Muna”—ko te Tukumuna Sili, ko Iesu Keliso. (Ioane 1:1) Tela la, e mafai o fai atu me ka fakaseai ne Iesu a te tino masei e auala i “tena manava atu [ko te ma‵losi o ana pati].”
2:13, 14, fakamatalaga fakaopoopo i te Tusitapu Tauloto—Ne filifili aka pefea a Kelisiano fakaekegina ‘mai te kamataga ke fakaolagina’? Ko leva ne filifili aka a tino fakaekegina e pelā me se potukau i te taimi ne fai ei te fuafuaga a Ieova ke tukipala ne te fanau a te fafine a te ulu o Satani. (Kenese 3:15) Ne fakamatala mai foki ne Ieova a mea kolā e ‵tau o fai ne latou, te galuega ka fai ne latou, mo tofotofoga kolā ka fe‵paki mo latou. Tela la, ne kalagagina ne Ieova latou mō ‘te mea tenei.’
Akoakoga mō Tatou:
1:6-9. E kai filifili eiloa a Ieova i te faiga o ana fakamasinoga.
3:8-12. A te pili mai o te aso o Ieova e se ‵tau o fai pelā me se fakamasakoga ke se ga‵lue tatou o tausi te olaga kae ke ‵lago mai foki ki te ‵tou galuega faka-Kelisiano. A te sē gasuesue e mafai o fai ei ke paie tatou kae fai ei ke ‘fia pule fua ki mea a nisi tino kolā e seai ne ‵tou fekau i ei.’—1 Petelu 4:15.
‘TAUSI FAKA‵LEI KI AKOAKOGA NE TUKU ATU KI A KOE’
Ne fakatonu atu Paulo ki a Timoteo ke “taua koe i te taua ‵lei, kae tausi foki tou fakatuanaki mo tou mafaufau ‵lei.” Ne fakasolo mai ne te apositolo a mea kolā e ‵tau o maua ne tāgata tofia i te fakapotopotoga. Ne fakatonu atu foki Paulo ki a Timoteo ke “faka‵mao keatea . . . mai tala ‵kai va‵lea o te pouliga mo te sē ‵tonu, kolā e se aogā.”—1 Timoteo 1:18, 19; 3:1-10, 12, 13; 4:7.
Ne tusi atu a Paulo: “Sa ‵teke ki se toeaina.” Ne fakamalosi atu a ia ki a Timoteo: “Tausi faka‵lei ki akoakoga ne tuku atu ne au ki a koe. ‵Kalo keatea mai i finauga va‵lea mo tino kolā e fai mai me ne maua ne latou mai te Atua se fakaasiga fakapitoa.”—1 Timoteo 5:1; 6:20.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
1:18; 4:14—Ne a “muna fakapelofeta” ne fakasae aka e uiga ki a Timoteo? Kāti ne valoaga e uiga ki tiute o Timoteo i aso mai mua i loto i te fakapotopotoga Kelisiano, kolā ne fakaosofia a Paulo ke fai atu ne ia i tena āsiga ki Lusa i tena malaga fakamisionale i te lua. (Galuega 16:1, 2) E ‵tusa mo “muna fakapelofeta” konei, ne “fakaeke foki a lima” o toeaina ki luga i a Timoteo telā koi talavou ke fakamailoga ei a ia mō se tofiga fakapito.
2:15, fakamatalaga fakaopoopo i te Tusitapu Tauloto—I te auala fea “ka tausigina faka‵lei se fafine e auala i te fanauga o se tamaliki”? A te fanauga o tama‵liki, te atafai atu ki a latou mo te tausi faka‵lei ki tena kāiga e mafai o ‘tausi’ io me puipuigina ei se fafine mai te ‘gutu fai‵tala mo te faipati ki mea e se ‵tau o faipati ki ei.’—1 Timoteo 5:11-15.
3:16—Se a te mea ‵funa a te lotu? A te mafai mo te sē mafai o faka‵logo katoatoa a tino ki te pulega a Ieova ne fai pelā me se mea ‵funa i se taimi leva ‵ki. Ne fakaasi mai ne Iesu te tali e auala i tena fakamaoni katoatoa ki te Atua ke oko ki tena mate.
6:15, 16—E mata, e fakasino atu a pati konei ki a Ieova te Atua io me ko Iesu Keliso? E fakasino atu a pati konei ki te tino telā e fakamatala faka‵lei mai i ei, ko Iesu Keliso. (1 Timoteo 6:14) Kafai e fakatusa ki takitaki pule i aso nei kolā e pule mai pelā me ne tupu mo aliki, a Iesu ko te “Pule foki eiloa e tokotasi,” kae ko ia fua e se mafai o mate. (Tanielu 7:14; Loma 6:9) Talu mai tena fakatuakaga ki te lagi sē matea ki mata, e seai se tino i te lalolagi nei “e mafai o matea” tonu ne ia a ia.
Akoakoga mō Tatou:
4:15. Faitalia me ne fai tatou pelā me ne Kelisiano fakamuli fua nei io me i se taimi leva ‵ki, e ‵tau o kausaki tatou ke gasolo atu ki mua i te feitu faka-te-agaga.
6:2. Kafai ne fakagalue tatou ne se taina talitonu, i lō te sōna fakaaogā ne tatou o tena ‵lei, e ‵tau o sili atu te ‵tou fakamaoni ki a ia i lō te tino mai tua o te fakapotopotoga telā e fakagalue ne ia tatou.
“KE FOLAFOLA ATU NE KOE TE MUNA”
Ke fakatoka ei Timoteo mō taimi faiga‵ta i aso mai mua, ne tusi atu Paulo: “Me i te Atua ne seki tuku mai ne ia te agaga o te mataku ki a tatou, ka ko te agaga o te ‵mana, te alofa mo te loto pulea.” Ne fai atu foki ki a Timoteo: “A te Tavini a te Aliki e se ‵tau mo ia o kinau, kae ke alofa ki so se tino, ko ia ko te faiakoga ‵lei.”—2 Timoteo 1:7; 2:24.
“Ke tumau koe i mea ‵tonu kolā ne akoako atu ei koe, kae ne talitonu faka‵lei foki koe ki ei,” ko pati fakamalosi a Paulo ki a Timoteo. Ne salalau valevale a akoakoga fakaaposetate, telā ne polopoloki atu ne te apositolo a te ovasia talavou tenā: “Ke folafola atu ne koe te muna, . . . o fakatonu atu, o akoako atu, o fakamalosi atu.”—2 Timoteo 3:14; 4:2.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
1:13—Ne a “faifaiga o muna ‵lei”? A “muna ‵lei” a “te ‵tou Aliki ko Iesu Keliso”—ko akoakoga ‵tonu faka-Kelisiano. (1 Timoteo 6:3) E fetaui ‵lei eiloa a akoakoga mo faifaiga a Iesu mo te Muna a te Atua, tela la, a te tugāpati ko te “muna ‵lei” e mafai foki o fakasino atu i se auala tai lasi atu ki akoakoga katoa i te Tusi Tapu. E fesoasoani mai a akoakoga konei ke iloa ne tatou a mea kolā e manako Ieova ke fai ne tatou. E puke ‵mau tatou ki faifaiga konei mai te faiga o mea kolā ne tauloto ne tatou mai te Tusi Tapu.
4:13—Ne a “tusitusiga kolā e tusi ki luga i pa‵kili o manu”? Kāti ne fakamolemole atu a Paulo ke maua ne ia a vaega o Tusitusiga i te ‵Gana Epelu ko te mea ke mafai o sukesuke a ia ki ei a koi ‵pei a ia i te falepuipui i Loma. E se taumate ne tusi a tusitusiga konā i pa‵kili o lakau kae ko nisi i pa‵kili o manu.
Akoakoga mō Tatou:
1:5; 3:15. A te pogai tāua ne fakatuanaki ei a Timoteo ki a Keliso Iesu, ko te fakatuanaki telā ne fakamalosi aka ei a faifaiga katoa ne fai ne Timoteo, ko akoakoga faka-te-Tusi Tapu ne tauloto ne ia i te taimi koi foliki ei a ia. Se mea tāua eiloa mō tino i te kāiga ke mafaufau ‵loto e uiga ki te auala ke fakataunu ei te tiute tenei ki te Atua mo olotou tama‵liki!
1:16-18. Kafai e fe‵paki ‵tou taina tali‵tonu mo tofotofoga, fakasauāga, io me ‵pei ki falepuipui, ke ‵talo tatou mō latou kae fai so se mea ke fesoasoani atu ki a latou.—Faataoto 3:27; 1 Tesalonia 5:25.
2:22. E se ‵tau mo Kelisiano, kae maise ko talavou o aofia malosi i te sausau mea ‵mafa, tafaoga, pese fakatagi‵tagi, fakafiafiaga, faiga o mea e fia‵fia ki ei, faima‵laga, sautalaga sē aogā, mo nisi mea aka, telā ko se lava ei olotou taimi mō mea faka-te-agaga.
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau 31]
Se a te ‵toe tusi fakaosofia ne tusi ne Paulo?