Te Tavini a Ieova Telā e Fiafia a ia ki ei
“Tenei taku tavini, . . . e fiafia foki au ki a ia.”—ISAIA 42:1.
1. Se a te mea e fakamalosi atu ki tino o Ieova ke fai ne latou, maise i te pili mai o te Fakamanatuga, kae kaia?
HI TE pili mai o te taimi ke fakamanatu ei te mate o Keliso, se mea ‵lei mō tino o te Atua ke tautali ki pati a te apositolo ko Paulo ke “tumau te ‵tou ‵kilo atu ki a Iesu, telā e fakavae ki ei te ‵tou fakatuanaki.” Ne fakaopoopo mai a Paulo: “Mafaufau ake ki te auala ne ui ne ia, i tona loto kufaki i te ukega o mea ma‵sei ne fai ne tino agasala ki a ia! Tela la, se loto vaivai, kae fai ki mua.” (Epelu 12:2, 3) A te saga tonu atu ki te auala fakamaoni o Keliso, telā ne iku atu ki te ofoatuga o tena ola e pelā me se taulaga, ka fesoasoani mai ki Kelisiano fakaekegina mo olotou taugasoa ko nisi mamoe ke tumau i te tavini atu mo te fakamaoni ki a Ieova kae ke ‘mo a e loto vaivai latou.’—Fakatusa ki te Kalatia 6:9.
2. Ne a mea e mafai o tauloto ne tatou mai valoaga a Isaia kolā e fakasino atu ki te Tama a te Atua?
2 E auala i te pelofeta ko Isaia, ne fai ne Ieova ke tusi se fakasologa o valoaga kolā e fakasino atu ki tena Tama. Ka fesoasoani mai a valoaga konei ke “tumau i te ‵tou ‵kilo atu ki a Keliso Iesu, telā e fakavae ki ei te ‵tou fakatuanaki.”a E tuku mai i ei a fakamatalaga ki ana uiga, ana logomaega mo tena fakasopoga mo fai te Tupu mo te ‵tou Fakaola. Ka fai foki i ei ke maina faka‵lei tatou i te uiga o te Fakamanatuga telā ka fakamanatu ne tatou i te tausaga nei i te Aso Fa, Apelila 9, māfai ko oti ne tō te mata o te lā.
Ko Iloa te Tavini
3, 4. (a) I te tusi ko Isaia, ko oi te tino e fakasino atu ki ei a te pati ko te “tavini”? (e) E fakaasi mai pefea ne te Tusi Tapu a te Tavini telā e faipati ki ei i te Isaia mataupu e 42, 49, 50, 52, mo te 53?
3 E sae fakafia taimi a te pati “tavini” i te tusi ko Isaia. Kae e fakasino atu foki eiloa ki te pelofeta tenā. (Isaia 20:3; 44:26) I nisi taimi e fakasino atu ki te fenua kātoa o Isalaelu, io me ko Iakopo. (Isaia 41:8, 9; 44:1, 2, 21) Kae pefea la a valoaga tu ‵kese e uiga ki te Tavini telā e tusi i te Isaia mataupu e 42, 49, 50, 52, mo te 53? E fakaasi faka‵lei mai i te Tusi Tapu faka-Eleni me ko oi te Tavini a Ieova telā e fakamatala mai i mataupu konā. Se mea fakaofoofogia me ne faitau a te tagata Aitiope, telā e sae mai i te tusi ko Galuega, ki valoaga konei i te taimi ne fakatonu atu ei te agaga tapu ki te tino talai ko Filipi ke fanatu ki tou tagata. Ne fesili atu te ofisa tenā ki a Filipo, i te otiga ne faitau ki te vaega o te Tusi Tapu i te Isaia 53:7, 8: “Fakamolemole, taku mai ki a au me ko oi te tino tenei e faipati ki ei te pelofeta, ko ia me se tino ake fakaatea?” Ne fakamatala fakavave atu ne Filipo me ne faipati a Isaia e uiga ki te Mesia, ko Iesu.—Galuega 8:26-35.
4 I te taimi koi pepe ei a Iesu, ne folafola atu te tagata amiotonu ko Simeona mai lalo i te takitakiga a te agaga tapu me i “te tamaliki ko Iesu” ka fai pelā mo “te mainaga e fakasino ne ia te alatu ki tino o fenua fakaatea,” e pelā mo te mea ne ‵valo mai i te Isaia 42:6 mo te 49:6. (Luka 2:25-32) E se gata i ei, a mea fakamasiasi kolā ne fepaki mo Iesu i te po ne fakamasino ei a ia ko leva ne ‵valo mai i te Isaia 50:6-9. (Mataio 26:67; Luka 22:63) Mai tua o te Penitekoso i te 33 T.A., ne fakaasi faka‵lei mai ne te apositolo ko Petelu a Iesu e pelā me ko te “Tavini” a Ieova. (Isaia 52:13; 53:11; faitau te Galuega 3:13, 26.) Ne a mea e tauloto ne tatou mai valoaga konei e uiga ki te Mesia?
E Akoako ne Ieova Tena Tavini
5. Ne a akoakoga ne maua ne te Tavini?
5 A te valoaga e tasi a Isaia e uiga ki te Tavini a te Atua e fakamaina mai ei ki a tatou a te ‵pili o te fesokotakiga o Ieova mo tena toekimua i te taimi koi nofo atu ei tena Tama i te lagi. (Faitau te Isaia 50:4-9.) Ne fakaasi mai ne te Tavini me e tumau eiloa a Ieova i te akoakoga o tou tagata, i ana pati: “E fai ne ia toku loto ke fiafia o fakalogo ki ana akoakoga.” (Isaia 50:4) I te vaitaimi katoa tenā, ne fakalogologo a te Tavini a Ieova ki tena Tamana kae tauloto mai i a ia, fai ei pelā me se soko fakalogo. Mafaga o tauliaga tu ‵kese ke akoakogina ne te Mafuaga o te lagi mo te lalolagi!
6. Ne fakaasi atu pefea ne te Tavini tena fakalogo katoatoa ki tena Tamana?
6 I te valoaga tenei, e faipati a te Tavini e uiga ki tena Tamana e pelā me ko “te Aliki Sili” ko Ieova. Ko tena uiga ne iloa ne te Tavini me i a Ieova ko te Pule Sili o te lagi mo te lalolagi. Ke fakaasi atu tena fakalogo katoatoa ki tena Tamana, ne fai mai a ia: “Ne aumai ne te Aliki ki a au a te malamalama, ka ko au e seki teke io me fuli keatea mai i a ia.” (Isaia 50:5) Ne nofo a ia “i ana tafa [o Ieova] e pelā me se tagata poto i te fakatutu” i te faitega o lagi mo te lalolagi e pelā foki mo tino. A te “tagata poto i te fakatutu” tenei ne ‘fiafia faeloa i mua o Ieova, e fiafia fakatasi mo te lalolagi pelā foki mo tagata o te lalolagi.’—Faataoto 8:22-31.
7. Se a te mea e fakaasi mai i ei me ne talitonu a te Tavini me ka fesoasoani atu tena Tamana ki a ia i ana tofotofoga?
7 A akoakoga konei ne maua ne te Tavini fakatasi mo tena masani ki tino ne fai ei ke toka ‵lei a ia i te taimi ka vau ei a ia ki te lalolagi kae fepaki mo ‵tekemaiga. Ne tumau a ia i te faiga o te loto o tena Tamana, ke oko foki loa ki taimi o ‵tekemaiga faigata. (Salamo 40:8; Mataio 26:42; Ioane 6:38) I te taimi ne tofotofogina ei i te lalolagi, ne talitonu Iesu me e fiafia kae ‵lago atu foki tena Tamana ki a ia. E pelā mo te mea ne ‵valo mai i te Isaia, ne mafai o fai atu a Iesu: “Me i te Atua e pili mai, kae ka fakamaonia ne ia i a au e se ‵se. E isi se tino e manako o ave ne ia au ki te fono? . . . Ko te Aliki Sili e pulu ne ia a au.” (Isaia 50:8, 9) Ne fesoasoani atu eiloa a Ieova ki tena Tavini fakamaoni i te taimi ne fai ei tena galuega i te lalolagi, e ‵tusa mo te suā valoaga a Isaia.
Te Galuega a te Tavini i te Lalolagi
8. Se a te mea e fakamaoni mai me i a Iesu ko te tino ne “filifili” ne Ieova, e ‵tusa mo te valoaga i te Isaia 42:1?
8 E fakamatala mai i te Tusi Tapu a mea ne ‵tupu i te taimi ne papatiso ei a Iesu i te 29 T.A.: “Ne fanaifo te agaga tapu ki luga i a ia, . . . ne oko mai te leo mai te lagi penei: ‘Ko koe eiloa taku tina Tama fagasele. Ko oko eiloa i toku fiafia ki a koe.’” (Luka 3:21, 22) Tela la, ne fakaasi faka‵lei mai ne Ieova te tavini telā ne “filifili” ne ia, telā e faipati ki ei te valoaga a Isaia. (Faitau te Isaia 42:1-7.) I te faiga o tena galuega i te lalolagi, ne fakataunu ne Iesu te valoaga tenei i se auala fakaofoofogina. I tena tusi Evagelia, ne siki mai ne Mataio a pati kolā e maua i te Isaia 42:1-4 kae ne fakasino atu ki a Iesu.—Mataio 12:15-21.
9, 10. (a) Ne fakataunu pefea ne Iesu a pati i te Isaia 42:3 i te faiga o tena galuega? (e) Ne fakatumau pefea ne Iesu “te fai mea tonu” i te taimi ne nofo ei i te lalolagi, kae ko te taimi fea ka “fakatumau [ei] ne ia a te fai mea tonu i te lalolagi”?
9 Ne takalialia a takitaki lotu Iutaia ki tino kolā ne ‵nofo tasi mo tino Iutaia. (Ioane 7:47-49) Ne fai fakamaseigina a tino konei kae ne fakatusa ki se “mouku piko” io me se ‘moli e kaka malie’ kae ko pili eiloa o mate. Ne fakaasi atu ne Iesu te loto alofa ki tino ma‵tiva mo tino loto mafatia. (Mataio 9:35, 36) Ne ‵kami mai ne ia mo te alofa a tino konā, mai te fai atu: “O‵mai ki a au a koutou katoa kolā e fi‵ta i te ‵mafa otou amoga, me ka avatu ne au ki a koutou a te malologa.” (Mataio 11:28) E se gata i ei, ne ‘fakatumau ne Iesu te fai mea tonu,’ mai te akoako atu o tulaga o Ieova e uiga ki te mea tonu mo te mea ‵se. (Isaia 42:3) Ne fai atu foki ne ia me e ‵tau o fakagalue te Tulafono a te Atua i se auala loto malamalama mo te alofa fakamagalo. (Mataio 23:23) Ne fakaasi atu foki ne Iesu te fai mea tonu mai te talai atu e aunoa mo te fakailoga tino ki tino maumea mo tino mativa.—Mataio 11:5; Luka 18:18-23.
10 Ne ‵valo mai foki ne Isaia me i te tino “filifilia” a Ieova ka “fakatumau ne ia a te fai mea tonu i te lalolagi.” (Isaia 42:4) E pelā me ko te Tupu o te Malo Faka-Mesia, ka fakaseai ne ia i se taimi pili mai mua nei, a malo fakapolitiki kae ka sui ne ia ki tena pulega amiotonu. Ka tuku mai ei ne ia se lalolagi fou, telā “e nofo i ei a te amiotonu.”—2 Petelu 3:13; Tanielu 2:44.
“Te Mainaga” mo “se Feagaiga”
11. I se auala fea ne fai ei a Iesu e pelā me ko “te mainaga ki malo” i te senitenali muamua, kae koi fai foki eiloa penā ke oko mai ki ‵tou aso nei?
11 Ke fakataunu a te Isaia 42:6, ne fai eiloa Iesu e pelā me ko “te mainaga ki malo.” I te faiga o tena galuega i te lalolagi, ne tuku atu ne ia se tamā mainaga ki tino Iutaia. (Mataio 15:24; Galuega 3:26) Kae ne fai atu a Iesu: “Au ko te mainaga o te lalolagi.” (Ioane 8:12) Ne fai a ia pelā me ko te mainaga ki tino Iutaia mo fenua fakaatea e se mai te avatuga o mainaga faka-te-agaga kae mai te ofoatuga o tena ola ‵lei katoatoa e pelā me se taulaga ki tino katoa. (Mataio 20:28) Mai tua o tena toetuga, ne fakatonu atu a ia ki ana soko ke fai pelā me ne molimau ki a ia “ke oko eiloa ki kapakapalagi o te lalolagi.” (Galuega 1:8) I te faiga o te lā galuega, ne siki mai ne Paulo mo Panapa a te tugāpati ko te “mainaga ki malo” kae fakasino atu ne ia ki te faiga o te galuega talai telā e fai nei ne latou ki tino e se ne Iutaia. (Galuega 13:46:48; fakatusa ki te Isaia 49:6.) Koi fai eiloa te galuega tenā i te taimi e fakamaina atu ei ne taina fakaekegina o Iesu i te lalolagi fakatasi mo olotou taugasoa a te mainaga faka-te-agaga kae fesoasoani atu ki tino ke tali‵tonu ki a Iesu telā ko, “te mainaga ki malo.”
12. Ne tuku atu pefea ne Ieova a tena Tavini e pelā me “se feagaiga mo tino”?
12 I te valoaga foki eiloa tenā, ne fai atu a Ieova ki tena Tavini filifilia: “Ka puipui ne au koe kae fai foki ne au se feagaiga mo tino katoa e auala i a koe.” (Isaia 42:6, Tusi Paia, Samoa) E fai ne Satani a taumafaiga e uke ke fakaseai ne ia Iesu kae taofi aka Iesu mai te fakaotiga o tena galuega i te lalolagi, kae ne puipui ne Ieova a Iesu ke oko ki te taimi tonu e ‵tau ei a ia o mate. (Mataio 2:13; Ioane 7:30) Mai tua ei ne fakatu aka ne Ieova a Iesu kae tuku mai ne ia a ia e pelā me “se feagaiga,” io me se tautoga, ki tino i te lalolagi. A te folafolaga gali tenā ne tuku mai i ei se fakamaoniga me i te Tavini fakamaoni a te Atua ka tumau i te fai pelā me se “mainaga ki malo,” mai te fakasaoloto ne ia a tino mai te pouliga faka-te-agaga.—Faitau te Isaia 49:8, 9.b
13. Se a te auala ne faka‵sao ei ne Iesu “a latou kolā e sagasaga i falepuipui pouli” i te faiga o tena galuega talai i te lalolagi, kae e tumau pefea a ia i te faiga o te mea tenā?
13 E ‵tusa mo te feagaiga tenei, a te Tavini filifilia a Ieova ka “faka‵pula . . . a mata o tino ‵kivi, kae fakasaoloto a latou kolā e sagasaga i falepuipui pouli.” (Isaia 42:7) I te faiga o tena galuega, ne fai ne Iesu te mea tenei mai te fakaasi faka‵sau atu a tuu mo aganuu fakalotu ‵se kae talai atu te tala ‵lei o te Malo. (Mataio 15:3; Luka 8:1) Ne faka‵sao ei ne ia i te feitu faka-te-agaga a tino Iutaia kolā ne fai fakamuli mo fai ana soko.(Ioane 8:31, 32) I se auala tai ‵pau, ne faka‵sao foki ne Iesu i te feitu faka-te-agaga a te fia miliona o tino kolā e se ne Iutaia. Ne fakatonu atu ki ana soko ke “olo . . . ki fenua katoa ke fai a tino i ei mo oku soko,” kae tauto atu me ka fakatasi a ia mo ana soko “ke oko eiloa ki te gataga o te lalolagi.” (Mataio 28:19, 20) Mai tena tulaga i te lagi, e takitaki nei ne Keliso Iesu a te faiga o te galuega talai i te lalolagi katoa.
Ko Fakamaluga ne Ieova te “Tavini”
14, 15. Ne fakaaloalo pefea ne Ieova tena Tavini kae kaia?
14 I te suā valoaga e uiga ki te Tavini Faka-Mesia, ne fai mai a Ieova: “A taku tavini e iku manuia eiloa tena galuega tenā e taumafai o fai, ka maua ne ia se fakaaloaloga maluga eiloa.” (Isaia 52:13) E uiga ki te fakalogo mo te fakamaoni o tena Tama ki Tena pulega sili mo tena fakamaoni i lalo i toe tofotofoga faiga‵ta, ne fakaaloalo ei a ia ne Ieova.
15 Ne tusi mai te apositolo ko Petelu e uiga ki a Iesu: “E nofo nei i te feitu tāua telā ko te feitu fakaatamai o te Atua, o pule i agelu katoa pelā foki mo mea katoa i te lagi.” (1 Petelu 3:22) I se auala tai ‵pau, ne tusi mai te apositolo ko Paulo: “Ne loto malalo a ia kae ne sasale foki i te auala o te fakalogo muna, ke oko eiloa ki tona mate, telā ko tena mate i luga i te sataulo. Tenei te pogai ne siki ake ei a ia ne te Atua ki te koga e tafa sili i te maluga, kae tuku atu ki a ia a te igoa tela e sili atu i igoa katoa. Tela la, ona ko te malu o te igoa o Iesu, ko ‵tau o totuli ki ei a tino katoa i te lagi, mo tino i te lalolagi, mo tino mai lalo ifo o te lalolagi, kae ka takutonu ne tino katoa i a Iesu Keliso ko te Aliki, mō te vikiga o te Atua te Tamana.”—Filipi 2:8-11.
16. Ne maua pefea ne Iesu “se fakaaloaloga maluga” i te 1914, kae se a te mea ko oti ne fakataunu ne ia talu mai te taimi tenā?
16 Ne toe momea aka te fakaaloalo ne Ieova a Iesu i te 1914. Ne maua ne ia “se fakaaloaloga maluga” i te taimi ne fakaeke ei ne Ieova a ia ke fai mo Tupu o te Malo Faka-Mesia. (Salamo 2:6; Tanielu 7:13,14) Talu mai te taimi tenā, ne fanatu a Keliso o ‘pule i va o ana fili.’ (Salamo 110:2) Ne pule atu muamua a ia ki a Satani mo ana temoni, kae ‵pei ifo ne ia ki tafatafa o te lalolagi. (Fakaasiga 12:7-12) Kae mai te fai pelā me ko te Kulesa Sili, ne faka‵sao ne Keliso te ‵toega o ana taina fakaekegina i te lalolagi mai ‘Papelonia te Sili.’ (Fakaasiga 18:2; Isaia 44:28) Ne takitaki ne ia te faiga o te galuega talai i te lalolagi kātoa telā ne iku atu ki te fakamaopoopomaiga o te toega o ana taina faka-te-agaga “fakamaoni” kae pelā foki mo te fia miliona o ‘nisi mamoe,’ ko taugasoa fakamaoni o te “lafu foliki.”—Fakaasiga 12:17; Ioane 10:16; Luka 12:32.
17. Ne a nei a mea ko oti ne tauloto ne tatou mai te sukesukega ki valoaga a Isaia e uiga ki te “tavini”?
17 A te sukesuke ki valoaga fakaofoofogia i te tusi tenei ko Isaia ne ati malosi aka ei te ‵tou loto fakafetai ki te ‵tou Tupu mo te Fakaola, ko Keliso Iesu. A tena fakalogo e pelā me se tama i te taimi ne fai ei tena galuega i te lalolagi ne fakaasi mai ei a te vaegā akoakoga ne maua ne ia i te nofoga mo tena Tamana a koi tuai o vau ki te lalolagi. Ko oti ne fakamaoni mai ne ia a ia e pelā me ko “te mainaga ki malo” e auala i tena galuega talai e pelā foki mo te takitakiga ne ia o te galuega tenā ke oko mai eiloa ki te aso nei. E pelā mo te mea ka onoono tatou ki ei, e fakaasi mai i te suā valoaga e uiga ki te Tavini Faka-Mesia me ka logo‵mae kae tuku atu tena ola mō te ‵lei o tatou, ko mea kolā e ‵tau o “mafaufau” faka‵lei tatou ki ei i te pili mai o te Fakamanatuga o tena mate.—Epelu 12:2, 3.
[Ko manatu tāua]
a E mafai o faitau koe ki valoaga konei i te Isaia 42:1-7; 49:1-12; 50:4-9; mo te 52:13–53:12.
b Ke maua nisi fakamatalaga e uiga ki te valoaga i te Isaia 49:1-12, ke onoono ki te Isaiah’s Prophecy—Light for All Mankind II, itulau e 136-145.
Ke Toe Mafau‵fau ki ei
• Ko oi te “tavini” ne faipati ki ei i valoaga a Isaia, kae e iloa pefea ne tatou?
• Ne a akoakoga ne maua ne te Tavini mai i a Ieova?
• Ne fai pefea a Iesu e pelā me ko “te mainaga ki malo”?
• Ne fakaaloalo atu pefea ki te Tavini?
[Ata i te itulau e 21]
Ne fakaasi faka‵lei mai ne Filipo a te “tavini” telā ne faipati a Isaia ki ei me ko Iesu, te Mesia
[Ata i te itulau e 23]
E pelā me ko te Tavini filifilia a Ieova, ne fakaasi atu ne Iesu tena alofa ki tino ma‵tiva mo tino loto mafatia
[Ata i te itulau e 24]
Ne fakaaloalo a Iesu ne tena Tamana kae fakaeke mo fai te Tupu o te Malo Faka-Mesia