Te Pogai e Aoga ei te Tusi Tapu ki ‵Tou Aso Nei
“Me i Tusitusiga Tapu katoa ne aumai mai te Atua, kae aoga ki . . . te akoako atu ki te olaga ‵lei.”—2 TIMOTEO 3:16.
I TE fia selau tausaga ko ‵teka, ko oti eiloa ne fakamalosi atu a te Tusi Tapu ki tino mai i vaegā tuu mo aganuu e uke ke ‵fuli olotou olaga ke tai ‵lei atu. A te tusi siki telā e siki atu mai luga e fakamatala mai i ei a te pogai e magoi ei a te Tusi Tapu i te auala tenei—me i te poto i ei ne aumai mai te Atua. E tiga eiloa ne tusi ne tagata, e tuku mai eiloa ne te Tusi Tapu a mafaufauga o te Atua ki a tatou. E fakamatala mai te Tusi Tapu: “Ka ko te agaga tapu e fakatasi atu ki tino kolā e folafola atu ne latou a te talaiga telā ne aumai mai i te Atua.”—2 Petelu 1:21.
E aoga eiloa te Tusi Tapu i auala e lua. Muamua la, e tuku mai i ei se kilokiloga tonu e uiga ki mea kolā e aofia i se olaga tai ‵lei atu. A ko te lua, e maua i ei a te ‵mana telā e fakamalosi atu ki tino ke fai ne latou a ‵fuliga kolā e manakogina ke maua ei a te vaegā olaga telā e tai ‵lei atu. Ke na onoono aka tatou ki feitu e lua konei.
Ke ‵Loto ‵Tou Mainaga i Fakamoemoega Aoga
Ne fai ne te Atua a te folafolaga tenei i te Tusi Tapu: “Ka akoako atu ne au ki a koe te auala e ‵tau o fano koe i ei; ka fakatonutonu kae akoako ne au a koe.” (Salamo 32:8) Ke masaua me e se tuku mai fua ne te Atua a manatu fakatonutonu kae e tuku mai foki ne ia a te mainaga ‵loto, ke mafai o lavea ne tatou a te pogai mo fakanofonofoga katoa o te tulaga tenā. A te faiga o iloiloga ‵loto ke maina ‵lei tatou i fakamoemoega kolā e aoga tonu ki a tatou e mafai o puipui ei tatou mai te fakamāumāu o ‵tou olaga ki fakamoemoega kolā e se aoga.
E pelā mo te tokoukega o tino, e fakamoe‵moe ke fai latou pelā me ne tino takutakua io me ne tino mau‵mea i te olaga tenei. Ko malaku eiloa a vaegā tusi penā e uiga ki auala kolā e fai ei a nisi tino ke takutakua io me ke mau‵mea atu latou i lō nisi tino. I te suā feitu la, e fai mai a te Tusi Tapu ki a tatou: “E ga‵lue malosi ei a tino ko latou ke manuia: me e ita i a latou ma taka‵vale i olotou tuakoi. E seai se aoga. E pelā eiloa me se tino e fano o afuli te matagi.” (Failauga 4:4; 5:10) E mata, e aoga te manatu fakatonutonu tenā mō tatou i aso nei?
Ke fakamatala mai te auala e aoga ei a pati fakatonutonu i te Tusi Tapu, ke mafau‵fau tatou ki te tala o Akinori, i Tiapani. Ne manumalo a ia i se fakatau‵faiga tai ‵lei eiloa, ne iku manuia ana taumafaiga i se iunivesiti maluga kae ne maua ne ia se galuega i se kamupane lasi kae lauiloa. Ne foliga mai me ne fanofano ‵lei eiloa a mea katoa mō ia. Kae ko ana taumafaiga katoa ne fai ke manuia ei a ia, ne seki takitaki atu ei a ia ki te fiafia telā ne fakamoemoe a ia ki ei. I lō te fai penā, ne fakamasei tena ola ‵lei ne te manavase mo te fi‵ta. Ne seki aoga malosi a fakamafanafanaga mai i ana taugasoa ki a ia i tena koga galue. Ona ko te lasi o tena loto mafatia, ne kamata o umiti malosi a ia ki te kava kae mafaufau foki ke fakamate a ia. I te taimi foki tenā, ne kamata o sukesuke a ia ki te Tusi Tapu mo Molimau a Ieova. Ne fakamalosi atu a mea ne tauloto ne ia ke ‵fuli ei tena kilokiloga e uiga ki te ‵toe mea tāua i te olaga. E seki leva, kae ne kamata o ‵galo atu a mea kolā ne manavase malosi a ia ki ei kae fakamasei atu foki ki a ia. I lō te ‵taki atu ne te fakamatamata mo te loto fia sili, ne lavea ne Akinori a te ‵tonu o muna i te Tusi Tapu i te faataoto: “Kafai e tokagamalie tou mafaufau kae ka malosi foki tou foitino.”—Faataoto 14:30.
Se a loa te ‵toe fakamoemoega telā e fakatāua malosi ne koe i tou olaga? Ne a au taumafaiga ka fai ei ke maua ne koe a te fiafia tonu? E mata, ko te fakaipoipoga telā e iku atu ki te manuia? Io me ko te tukuatuga o se kamataga ‵lei ki au tama‵liki i te olaga? Ko te faiga o taugasoa e uke? Ko te mauaga o se olaga fiafia? A mea konei ne fakamoemoega aoga katoa. A te ‵tonuga loa, e se fakamalosi mai te Tusi Tapu ke fai ne tatou a mea konā mo fai a toe mea aoga i ‵tou olaga. Ona ko te aoga o te poto e maua i ei, e fakasino atu a te Tusi Tapu ki te fakatonuga fakavae mō te mauaga o se olaga fiafia, i ana muna: “Mataku ki te Atua, kae tausi ki ana fakatonuga, me e tenā eiloa te pogai ne faite ei a te tagata.” (Failauga 12:13) Kafai e fakata‵mala tatou o tau‵tali ki te fakatonuga tenei, e mafai ei o se aoga te olaga, ‵fiu, kae fakafanoanoa malosi. I te suā feitu la, e fakatalitonu mai te Tusi Tapu ki a tatou: “Talitonu ki te Aliki [ko Ieova] kae ka fia‵fia koutou.”—Faataoto 16:20.
Te Auala e Fakamalosi Atu ei te Tusi Tapu ki Tino ke ‵Fuli
Ne tusi mai a te apositolo ko Paulo: “Me i te muna a te Atua e ola kae galue mo te ‵mana.” E pelā mo se pelu e ‵kai matalua, e mafai o ‵suki tonu atu ki mafaufauga mo manakoga ‵loto o se tino. (Epelu 4:12) E isi se ‵mana o te Tusi Tapu ke ‵fuli ne ia te auala e ola ei a tino me e fesoasoani atu ke iloa ne latou a mea ‵tonu e uiga eiloa ki a latou i lō te mafau‵fau fua me i a latou ne vaegā tino eiloa penā. A tino loto ‵lei, ka fai ne latou a ‵fuliga ki olotou olaga. E pelā mo Kelisiano i te fakapotopotoga i Kolinito mua, ne fai muamua a nisi o latou e pelā me ne tino kai‵soa, ko‵na, mulilua, mo nisi amioga aka foki, ne fai mai a Paulo: “E isi ne tino i a koutou ne amio penā, ka ko oti koutou ne faka‵ma mai otou agasala . . . e alatu i . . . te agaga o te ‵tou Atua.” (1 Kolinito 6:9-11) E malosi kae ‵mana foki te agaga tapu o Ieova i aso nei, me e mafai o fakamalosi atu ki tino ke fai ne latou a ‵fuliga kolā e manakogina ke fai.
A Malio, telā e nofo i Eulopa, se tagata saua telā ne ‵pusi kae ‵togi atu ne ia a maluana. I te taimi e tasi, ne ave keatea ne se pulisimani ana maluana, ne kaitaua malosi tou tagata telā ne kamata ei o fakasaua ne ia te pulisimani kae fakamasei tena motoka. E se gata i ei, ne seki ai se galuega a Malio kae ne lasi ‵ki tena kaitalafu. I te taimi ne iloa aka ei ne ia me ne seki mafai ne ia o faka‵lei ana fakalavelave, ne talia ei ne ia ke fai sena akoga faka-te-Tusi Tapu. I te taimi ne lavea atu ei tena gasolo ki mua, ne kamata o fai faka‵lei ne Malio ana teuga, fakagata tena ‵pusi mo te ‵togi atu o maluana, kae ne fakagata foki tena amio fakasaua. Ne ofo malosi a tino e tokouke kolā ne iloa ne latou tena olaga mua. Ne taofi ne latou a ia kae fesili atu, “A koe, ko Malio eiloa?”
Se a te mea ne fakamalosi atu ki tino pelā mo Akinori mo Malio ke ‵fuli lā olaga kae ke maua se lotomalie mo te fiafia tonu ki te ola? E manino ‵lei, me ko te lā poto fou e uiga ki te Atua telā ne maua e auala i se sukesukega ki te Tusi Tapu. Ko te Atua fua e mafai o tuku mai ne ia a fakatonutonuga aoga kolā e manakogina ne tatou ke fia‵fia ei tatou i te olaga nei kae ke maua foki te fakamoemoega ki te ola se-gata-mai i aso mai mua. E pelā me se Tamana, e faipati mai te Atua ki a tatou e auala i te Tusi Tapu: “Taku tama, fakalogo mai. Taofi ‵mau kae saga tonu ki aku muna konei e fai atu, kae ka ola leva koe. . . . Kafai koe e sasale kae fakaaoga tou mafaufau, kae ka seai eiloa se mea e ‵pono mai i tou auala; ka se siga foki koe manafai e tele koe. Masaua faeloa a mea ko oti ne tauloto ne koe. A muna akoako e fai atu ki a koe, ko tou ola tenā, tausi faka‵lei ki ei.” (Faataoto 4:10-13) Ne a foki a nisi fakatonutonuga e sili atu te lotou aoga i lō te ‵sala atu o tatou ki te takitakiga a te ‵tou Mafuaga?
[Pokisi /Ata i te itulau e 7]
Fakatonutonuga Aoga mō ‵Tou Aso Nei
E tuku mai ne te Tusi Tapu a akoakoga fakavae faigofie kae aoga kolā e mafai o takitaki ei tatou i feitu katoa o ‵tou olaga i aso nei. Konei la nisi fakaakoakoga:
• Ke maua se fesokotakiga ‵lei mo nisi tino
“E pelā mo te mea e ma‵nako koutou ke fai atu ne nisi tino ki a koutou, ke fai foki eiloa ne koutou penā ki a latou.”—Mataio 7:12.
“Me ko te tino telā e se taulia i a koutou katoa, ko te tino tenā e sili i te maluga.” —Luka 9:48.
“Kae fai te alofa kaimalie [uiga talimālō].”—Loma 12:13.
• Ke manumalo i faifaiga fakama‵taku
“Kauga ki tino ‵poto kae ka poto foki koe. Kafai e kauga koe ki tino va‵lea kae ka se aoga koe.”—Faataoto 13:20.
“Sa takaga ki tino inu ma‵losi ki uaina, io me ko tino gafula.”—Faataoto 23:20.
“Sa takaga ki tino mata itaita.” —Faataoto 22:24.
• Ke ati aka se olaga faka-te-kāiga malosi
“E ‵tau mo tagata katoa o a‵lofa ki olotou avaga, e pelā eiloa mo te lotou a‵lofa ki a latou eiloa, kae e ‵tau foki i fafine o āva ki olotou avaga.”—Efeso 5:33.
“E ‵tau mo koutou o taofi ‵mau ki te alofa, te kaimalie, te loto maulalo, te agamalū, mo te loto kufaki. Ke fakatau fesoasoani koutou i a koutou eiloa, ke fakatau fakamagalo foki koutou i a koutou eiloa, manafai e isi se mea e se malie ei te suā tino ki te suā tino.” —Kolose 3:12, 13.
• Ke fesoasoani atu ki tama‵liki
“Akoako atu ki te tamaliki te mea e ‵tau o fai ne ia e ola ei a ia, kae ka masaua faeloa ne ia i tena olaga kātoa.”—Faataoto 22:6.
“A koutou e tamana, sa fakaitaitagina otou tama‵liki, kae ke puti ake i te olaga ‵lei mo akoakoga faka-Kelisiano.”—Efeso 6:4.
• Ke ‵kalo keatea mai kinauga
“A te tali i te leo filemu e galo ei te kaitaua, kae kafai se tino e tali mo te leo malosi e fakatupu fua ne ia te kaitaua.” —Faataoto 15:1.
“Ke fakatau fia‵fia foki koutou, i te āva o te suā tino ki te suā tino.”—Loma 12:10.
E mafai foki o ‵kalo keatea mai i kinauga i va o taugasoa, i mea fakapisinisi māfai e tusi kae saina faka‵lei ki lalo se feagaiga. Tela la, ne tusi mai a te tavini a te Atua ko Ielemia: “Ne saina kae fakamautakitaki ne au te feagaiga, aumai foki ne au ne tino ke molimau i te mea tenā, fua ei ne au te tupe i te mea fua mea ‵mafa.”—Ielemia 32:10.
• Ke fakamalosi aka se kilokiloga ‵lei
“Ke faka‵fonu otou mafaufau ki . . . mea ‵tonu, ko mea tāua, ko mea ‵lei, ko mea ‵ma, ko mea ‵gali mo mea ‵malu.”—Filipi 4:8.
E se fakamalosi aka ne te Tusi Tapu a mafaufauga sē aoga mo te “muimui faeloa.” E fai mai i ei: “Ke fia‵fia koutou i te otou fakamoemoega.”—Iuta 4, 16; Loma 12:12.
A te fakagalue aka o akoakoga fakavae ‵lei konei ka se fesoasoani mai fua ke maua ne tatou a te filemu mo te lotomalie nei kae e fesoasoani mai foki ke fakafetaui aka tatou ki tulafono a te Atua kae ke maua foki tena fakamanuiaga. E fai mai a te Tusi Tapu: “A tino amio‵tonu ka fai mo latou te fenua, kae ka ‵nofo faeloa i ei ki te se gata mai.”—Salamo 37:29.
[Ata i te itulau e 5]
Ko Akinori i te taimi ko fai ei mo fai se tino faipisinisi (feitu fakamaui) mo tena avaga kolā e fakaasi atu ne laua mo te fiafia a te munatonu i te Tusi Tapu i aso nei