Fakaakoako ki a Iesu —Talai Atu mo te Loto Toa
‘Ne aumai eiloa ne ia te loto toa o taku atu ki a koutou a te Tala ‵Lei.’—1 TESALONIA 2:2.
1. Kaia e fakafiafia malosi ei a te tala ‵lei e uiga ki te Malo?
KO OKO eiloa i te gali ke lagona atu a tala ‵lei! Kae ko te ‵toe tala gali eiloa ko te tala ‵lei e uiga ki te Malo o te Atua. E fakatalitonu mai te tala ‵lei tenei e uiga ki te fakagataga o logo‵maega, masaki, te ‵mae, te fanoanoa, mo te mate. E ‵tala mai ei a te auala ki te ola se-gata-mai, e fakaasi mai i ei a te fuafuaga a te Atua, kae e fai mai foki i ei a te auala e mafai ei o maua se va fakataugasoa alofa mo ia. E mafaufau koe me ka fia‵fia a tino katoa ke lagona atu te tala tenei ne fakaasi atu ne Iesu ki tino. Kae se mea fakafanoanoa me e se penā eiloa.
2. Fakamatala mai a te uiga o pati konei a Iesu: “Au ne seki vau o aumai te filemu ka ko te pelu, telā ko te ‵nofo mavae‵vae.”
2 Ne fai atu a Iesu ki ana soko: “Sa manatu ake koutou i a au ne vau o aumai te filemu ki te lalolagi; ikai, au ne seki vau o aumai te filemu ka ko te pelu, telā ko te ‵nofo mavaevae. Au ne vau o fakamasei a tama tagata mo olotou tamana, a tama fafine mo olotou matua. Ko a‵vaga a tama tagata mo matua a olotou avaga; a fili o te tino ko tino eiloa o tena kāiga tonu.” (Mataio 10:34-36) I lō te talia ne latou mo te fiafia a te tala ‵lei, e ‵teke atu eiloa te tokoukega o tino ki ei. E fai fili eiloa a nisi tino ki tino kolā e folafola atu ne latou, faitalia foki eiloa me e kāiga ‵pili latou.
3. I te faiga o te ‵tou galuega ke talai atu, ne a mea e ‵tau o fai ne tatou?
3 E folafola atu ne tatou a te munatonu foki eiloa telā ne folafola atu ne Iesu, kae e ‵pau eiloa a faifaiga a tino e tokouke ki ei mo tino i aso o Iesu. E fakamoe‵moe eiloa me e ‵tau o tupu te mea tenei. Ne fai atu a Iesu ki ana soko: “E seai se tavini e sili atu i tona pule. Kafai ne fakasaua mai latou ki a au, ka fakasaua foki ki a koutou.” (Ioane 15:20) I fenua e uke, e se fakafesagai tonu atu tatou ki fakasauaga, kae e fe‵paki eiloa tatou mo fakatauemuga mo te sē fia‵fia o tino. Tela la, e ‵tau o maua ne tatou a te fakatuanaki mo te loto malosi ke kufaki i te faiga o te ‵tou galuega ko te talaiatuga o te tala ‵lei mo te loto toa.—Faitau te 2 Petelu 1:5-8.
4. Kaia ne ‵tau ei mo Paulo o maua te ‘loto toa’ ke talai atu?
4 Kāti e faigata ke kau atu koe ki te galuega talai i nisi taimi, io me kāti e foliga mai me e fakama a nisi vaega o te galuega. Kafai e penā loa, e se ko koe fua tokotasi te tino talai alofa fakamaoni e mafaufau penā. A Paulo se tino talai loto toa kae se mataku telā ne puke ‵mau eiloa ki te munatonu, faitalia me ne faigata eiloa ki a ia i nisi taimi ke talai atu. Ne tusi atu a ia ki Kelisiano i Tesalonia: “E iloa ne koutou me ne sona fai matou, kae muna maseigina (e pelā eiloa mo te mea e iloa ne koutou) foki i Filipi, ka koi tuai o oko atu matou ki Tesalonia. Ka ko te motou Atua, ne aumai eiloa ne ia te loto malosi [io me ko te loto toa] o taku atu ki a koutou a te Tala ‵Lei mai i a ia, kae tonu me e tokouke a tino e ‵teke ki a matou.” (1 Tesalonia 2:2) I Filipi, ne ‵kini fakamasei ne tino pule i konā a Paulo mo tena taugasoa ko Sila ki lakau, ‵pei atu ki te falepuipui, kae saisai lā vae i va o kogā lakau ‵mafa. (Galuega 16:16-24) Faitalia foki eiloa a mea konā, ne maua ne Paulo mo Sila ‘te loto toa’ ke tumau i te talai atu. E mafai pefea o fai ne tatou a te mea foki eiloa tenā? Ke tali aka te fesili tenā, ke na mafau‵fau tatou ki mea ne fesoasoani atu ki tavini a te Atua i taimi o te Tusi Tapu ke fai‵pati atu mo te loto toa a te munatonu e uiga ki a Ieova, kae ke na fakamasani aka foki tatou ki te auala e mafai ei o tau‵tali atu tatou ki te lotou fakaakoakoga.
E ‵Tau o Maua te Loto Toa ke Fakafesagai Atu ki te Takalialia Mai o Tino
5. Kaia ne manakogina faeloa i ei a te loto toa ne tino kolā e a‵lofa fakamaoni ki a Ieova?
5 E tonu, a te ‵toe fakaakoakoga sili o te loto malosi mo te loto toa ko Iesu Keliso. Talu mai te kamataga o tala fakasolopito mua o tino, koi manakogina faeloa a te loto toa ne tino kolā e a‵lofa fakamaoni ki a Ieova. Kaia? Mai tua o te ‵tekeatuga i Etena, ne ‵valo mai ne Ieova me ka fai fili a tino kolā e tavini atu ki te Atua mo tino kolā e tavini atu ki a Satani. (Kenese 3:15) Ne lavea faka‵lei atu a te fai fili tenei i te taimi ne tamate ei a Apelu, se tagata amiotonu, ne tena taina. Fakamuli ifo, ne fai fili atu ki a Enoka, ko te suā tagata fakamaoni telā ne ola mai mua o te Lolo. Ne ‵valo mai ne ia me ka o‵mai a te Atua mo te fia mano o agelu ‵malu ke fakaoko atu te fakasalaga ki tino sē amio atua. (Iuta 14, 15) A te fekau tenei e sē se fekau e fia‵fia a tino o fakalogo‵logo ki ei. Ne takalia‵lia a tino ki a Enoka kae ne mafai eiloa o tamate ne latou a ia moi fai ne seki fakagata fakavave ne Ieova tena ola. Ko tafaga la te lasi o te loto toa ne fakaasi atu ne Enoka!—Kenese 5:21-24.
6. Kaia ne ‵tau ei o maua ne Mose a te loto toa ke faipati atu ki a Falao?
6 Mafaufau foki ki te loto toa telā ne fakaasi mai ne Mose i te taimi ne faipati atu ei a ia ki a Falao, se tino pule telā ne ‵kilo atu ki ei, e se fai pelā me se sui o atua kae se atua eiloa a ia, te tama tagata a te atua ko te la ko Ra. Kāti ne tapuaki atu eiloa a ia ki tena fakatusa, e pelā mo nisi Falao. A muna a te Falao ko te tulafono; ne pule atu a ia e ‵tusa mo ana tulafono. Ona ko tena ‵mana, te fakasaua, mo te fai tonu, e sē se mea masani ki a Falao ke fakatonu atu ne nisi tino a mea e ‵tau o fai ne ia. Ko te tagata eiloa tenei ne fanatu sāle a Mose, telā se tausi mamoe loto maulalo o faipati ki ei—e aunoa mo se ‵kamiga kae ne seki talimalo faka‵lei ki ei. Kae ne a mea ne ‵valo atu ne Mose? Ko mala fakama‵taku. Kae se a te mea ne manako a ia ki ei? Ko te taliaga ke tuku atu a te fia miliona o pologa a Falao ke tiakina ne latou te fenua! E mata, ne ‵tau o maua ne Mose a te loto toa? E mautinoa eiloa me ne ‵tau o maua ne ia!—Numela 12:3; Epelu 11:27.
7, 8. (a) Ne a tofotofoga faiga‵ta ne fe‵paki mo tino fakamaoni i aso mua? (e) Ne a mea ne fesoasoani atu ki tino i aso mai mua o te kau Kelisiano ke fakaasi atu te loto toa i te fakamalugaga mo te fakamalosiakaga o te tapuakiga ‵ma?
7 I senitenali kolā ne ‵soko mai, ne tumau eiloa a pelofeta mo nisi tavini fakamaoni a te Atua i te loto malosi kae ‵mautakitaki mō te tapuakiga ‵ma. Ne seki atafai atu te lalolagi a Satani ki a latou. E fai mai a Paulo: “Ne peipeigina ki fatu, ne soa vaelua, kae tamate foki ki pelu. Ne olo sāle kae ‵pei ki pa‵kili o mamoe io me ko kouti, ne ma‵tiva ne fakasauagina kae faimaseigina foki.” (Epelu 11:37) Se a te mea ne fesoasoani atu ki tino a‵lofa fakamaoni konā a te Atua ke ‵tu ‵mautakitaki latou? I nāi fuaiupu mai mua atu i ei, ne lavea atu ne te apositolo a te mea telā ne maua ei ne Apelu, Apelaamo, Sala, mo nisi tino aka a te malosi ke kufaki. Ne fai mai a ia: “Ne seki maua ne latou a mea ne folafolagina ne te Atua, ka ko leva ne iloa ‵mao ne latou, talia foki ne latou, kae takutonu mai foki ne latou me i a latou ne fakaa‵lofa mo tino sē ‵nofo ‵mau i te lalolagi.” (Epelu 11:13) E se tioa foki eiloa o ma‵losi a pelofeta pelā mo Elia, Ielemia, mo nisi tino fakamaoni mai mua o te kau Kelisiano, kolā ne ‵lago atu mo te loto ‵toa ki te tapuakiga tonu, me ne fesoasoani atu ke kufaki latou mai te tali‵tonu katoatoa ki folafolaga a Ieova.—Tito 1:2.
8 Ne ‵kilo atu a tino fakamaoni konā mai mua o te kau Kelisiano ki se taimi gali kae fakafiafia i aso mai mua. Kafai ko toe faka‵tu aka latou, ka oko fakamuli atu latou ki te tulaga ‵lei katoatoa kae ‘ka fakasaoloto mai te pologa mo te iku vale’ e auala i te galuega fakafaitaulaga a Keliso Iesu mo ana faitaulaga lagolago e toko 144,000. (Loma 8:21) E se gata i ei, ne maua ne Ielemia mo nisi tavini loto ‵toa a te Atua i aso mua a te loto malosi ona ko te fakatalitonuga a Ieova, telā ne fakaasi atu i tena tautoga ki a Ielemia: “E se mafai o fakatakavale ne latou a koe, me i au e fakatasi atu faeloa o puipui koe. Ko au, te Aliki [ko Ieova], tenā ne faipati atu.” (Ielemia 1:19) I aso nei, kafai e mafau‵fau tatou ki folafolaga a te Atua e uiga ki ‵tou aso mai mua mo tena fakatalitonuga ke puipui ne ia tatou i te feitu faka-te-agaga, e fakamalosigina foki ei tatou.—Faataoto 2:7; faitau te 2 Kolinito 4:17, 18.
Ne Fakamalosi Aka a Iesu ne te Alofa ke Talai Atu mo te Loto Toa
9, 10. Ne a auala ne fakaasi atu ei ne Iesu a te loto toa i mua o (a) takitaki lotu, (e) se potukau o sotia, (i) te faitaulaga sili, (o) Pilato?
9 Ne fakaasi mai ne te ‵tou Fakaakoakoga Sili, ko Iesu, tena loto toa i auala kese‵kese. E tiga eiloa ne takalia‵lia atu a tino kolā ne maua ne latou a te ‵mana mo te malosi, ne seki fakavāivāi ne Iesu a te malosi o te fekau telā ne manako te Atua ke iloa ne tino. Ne fakaasi faka‵sau atu ne ia mo te sē mataku a te fia amio‵tonu mo akoakoga ‵se a takitaki lotu ma‵losi. Ne faipati ‵tonu atu a Iesu i se auala manino i te taimi ne taku fakamasei ei ne ia a tagata konā. I te taimi e tasi, ne fai atu a ia: “Kalofa eiloa i a koutou faiakoga o te Tulafono mo Falesaio! A koutou ne tino ‵loi. A koutou e ‵pau eiloa mo ne tanuga ne faka‵kena ke ‵gali mai tua, ka ko loto e ‵fonu i ivi o tino ‵mate mo mea ma‵sei. E penā foki eiloa a koutou; e kilo‵kilo atu a tino ki a koutou i tua, e foliga amiotonu mai, ka ko loto o koutou e ‵fonu i te loi mo te amio masei.”—Mataio 23:27, 28.
10 I te ‵teke atu ki se potukau o sotia i te fatoaga o Ketesemane, ne tu atu eiloa a Iesu mo te loto malosi i mua o latou. (Ioane 18:3-8) Fakamuli ifo ne takitaki atu a ia ki mua o te Sanetulini kae ne fakafesilisili ei a ia ne te faitaulaga sili. E tiga eiloa ne iloa ne ia me ne salasala a te faitaulaga sili ki se pogai ke tamate ei a ia, ne taku ‵tonu atu ne Iesu e aunoa mo te mataku me i a Ia ko te Keliso mo te Tama a te Atua. Ne toe fai atu tou tagata me ka lavea ne latou a ia “e nofo i te feitu fakaatamai, telā ko te feitu tāua o te Atua ‵Malu, e vau i kaumana o te lagi!” (Maleko 14:53, 57-65) Mai tua malie ifo i ei, ne tu atu a Iesu i mua o Pilato, telā ne mafai o fakasaoloto ne ia tou tagata. Kae ne tumau eiloa a Iesu i te nofo filemu kae ne seki tali atu ki ‵losiga ‵se e uiga ki a ia. (Maleko 15:1-5) E manakogina i mea katoa a te loto malosi.
11. Se a te sokoga i te loto toa mo te alofa?
11 Ne fai atu a Iesu ki a Pilato: “Tenā te mea ne fanau mai ei au, kae ne vau foki ei au ki te lalolagi nei, ke molimau au ki te munatonu.” (Ioane 18:37) Ne fakatonu atu a Ieova ki a Iesu ke talai atu te tala ‵lei, kae ne fiafia malosi a Iesu ke fai te mea tenā ona ko te mea ne alofa tou tagata ki tena Tamana faka-te-lagi. (Luka 4:18, 19) Ne alofa foki a Iesu ki tino. Ne iloa ne ia te faigata o olotou olaga. E penā foki loa, a te ‵tou talai atu mo te loto toa e aunoa mo te mataku e māfua tonu mai eiloa i te alofa ki te Atua mo tuakoi.—Mataio 22:36-40.
E Fakamalosi Tatou ne te Agaga Tapu ke Talai Atu mo te Loto Toa
12. Se a te mea ne fai ei ke fia‵fia a soko i aso mua?
12 I vaiaso mai tua o te mate o Iesu, ne maua eiloa ne ana soko a pogai ke fia‵fia me ne fakaopoopo atu ne Ieova a nisi tino kolā ne fakaolagina ki a latou. Me i te aso eiloa e tasi, ne papatiso ei se toko 3,000 o tino Iutaia mo tino kolā ne ‵fuli ki te lotu Iutaia mai i fenua e uke kolā ne ‵nofo atu i Ielusalema ke fakamanatu te Penitekoso! Kāti ne fai‵pati a tino katoa i Ielusalema ki te tala o te mea tenei ne tupu! E fai mai te Tusi Tapu: “Ne ofo kae ma‵taku a tino katoa, i te uke o vavega mo fakailoga ne fai ne te kau apositolo.”—Galuega 2:41, 43.
13. Kaia ne ‵tau ei o ‵talo atu a te kau taina ke maua te loto toa, kae se a te mea ne iku mai i ei?
13 Ona ko te lotou kaitaua, ne puke fakapagota ei ne takitaki lotu a Petelu mo Ioane, kae ne ‵loka lāua i te po kātoa, kae ne fakatonu atu foki ke mo a ma toe fai‵pati e uiga ki a Iesu. I te taimi ne ‵tala ei lāua, ne fakamatala atu ne te tokolua konei ki taina a mea ne ‵tupu, kae ne ‵talo katoa latou e uiga ki ‵tekeatuga ne fe‵paki mo latou, kae akai atu: “[Ieova], . . . fesoasoani mai ki a matou, ko au tavini, ko te mea ke faipati ne matou tau muna mo te loto toa.” A te ikuga? “Ko ‵fonu katoa latou i te agaga tapu, kamata eiloa o faipati atu ne latou a te muna a te Atua mo te loto toa.”—Galuega 4:24-31.
14. E mafai pefea o fesoasoani mai a te agaga tapu ki a tatou i te ‵tou galuega talai?
14 Masaua la me ko te ‵mana o te agaga tapu o Ieova telā ne fesoasoani atu ki soko ke faipati atu te muna a te Atua mo te loto toa. A te loto malosi ke faipati atu ki nisi tino, ke oko foki ki tino kolā e ‵teke mai ki ‵tou fekau, e se fakalagolago mai ki a tatou. E mafai kae ka tuku mai foki ne Ieova tena agaga tapu ki a tatou māfai e fakamolemole atu tatou ki a ia. Fakatasi mo te fesoasoani o Ieova, e mafai foki o fakaasi atu ne tatou a te manakoga ke loto ‵toa ko te mea ke manumalo tatou i te ‵teke atu ki so se ‵tekemaiga.—Faitau te Salamo 138:3.
E Talai Atu a Kelisiano i Aso Nei mo te Loto Toa
15. E fakamavae‵vae pefea ne te munatonu a tino i aso nei?
15 I ‵tou aso nei, e pelā mo taimi ko ‵teka, e tumau eiloa te munatonu i te faiga ke mavae‵vae a tino. E ‵saga mai a nisi tino mo te fia‵fia, kae e se malamalama io me fakatāua ne nisi tino te ‵tou vaegā tapuakiga. E fakamasei, fakatauemu, io me e takalia‵lia mai a nisi tino ki a tatou, e pelā eiloa mo te mea ne ‵valo mai ne Iesu. (Mataio 10:22) I nisi taimi, e fai eiloa a fakamatalaga ‵se mo togafiti matagā e uiga ki a tatou e auala i mea fakasalalau. (Salamo 109:1-3) Kae i te lalolagi kātoa, e folafola atu eiloa ne tino o Ieova a te tala ‵lei mo te loto toa.
16. Se a te tala e fakaasi mai i ei me e mafai o ‵fuli ne te loto toa a te kilokiloga a tino kolā e talai tatou ki ei?
16 E mafai o fai ne te loto toa ke ‵fuli a kilokiloga a tino ki te fekau o te Malo. E fai mai se tuagane i Kyrgzstan: “I te taimi koi kau atu ei au ki te galuega talai, ne fai mai se tino e tokotasi i se fale ki a au: ‘Au e talitonu ki te Atua kae e se ko te Atua o te kau Kelisiano. Kafai e toe vau koe ki te mataloa tenei, ka fakatonu ne au taku kuli ke oso atu ki a koe!’ Mai tua o tou tagata, se matugā kuli lasi eiloa e ‵mau i te seni. Kae i te taimi ne tufatufa atu ei a te pepa ko te Tala ‵Lei Napa 37, ‘Ko Pili Mai te Gataga o Lotu ‵Se!,’ ne fakaiku aka ne au ke toe foki atu ki te fale foki eiloa tenā mo te fakamoemoega ke fetaui au mo se isi tino i te kāiga o te tagata tenā. Kae ko te tagata foki eiloa tenā ne ‵tala mai ne ia te mataloa. Ne ‵talo fakavave atu au ki a Ieova kae fai atu: ‘Talofa, e masaua ne au te ‵ta sau‵talaga i te tolu o aso ko ‵teka atu nei, kae e masaua foki ne au tau kuli. Kae ne seki mafai eiloa o fakaseke ne au a koe, me e pelā mo koe, e talitonu foki au ki te Atua tonu e tokotasi. Ka fakasala ne te Atua a lotu kolā e se fakaaloalo atu ki a ia. E mafai o tauloto koe ki mea e uke atu e uiga ki te mea tenei māfai e faitau koe ki te mea tenei.’ Ne ofo malosi eiloa au me ne talia ne te tagata a te pepa ko te Tala ‵Lei. Tenā ne fanatu ei au ki te suā fale. I ne nāi minute mai tua ifo i ei, ne tele mai te tagata tenā mo te Tala ‵Lei i tena lima. ‘Au ne faitau ki ei,’ ne fai mai tou tagata. ‘Ne a aku mea e ‵tau o fai ko te mea ke se logo‵mae au i te kaitaua o te Atua?’” Ne kamata te akoga mo te tagata tenā, kae ne kamata foki a ia o kau mai ki fakatasiga Kelisiano.
17. Ne fakamalosi atu pefea a te loto toa o se tuagane ki se akoga faka-te-Tusi Tapu telā ne mataku ki tino?
17 E mafai foki o fakamalosi atu te loto toa ki nisi tino ke loto ‵toa foki. I Lusia, ne ofo atu ne se tuagane telā ne faimalaga atu i se pasi se mekesini ki se tino e sagasaga i ana tafa. I te laveaga ne ia, ne tu ki luga se tagata mai tena nofoga, puke ne ia te mekesini mai i lima o te tuagane, numinumi ne ia, kae ‵pei ne ia ki te fola. Ne kaitaua atu a ia ki tou fafine i se leo maluga, kae fakatonu atu ke tuku mai te fakatuatusi o te tuagane kae fai atu foki ke mo a ma toe talai atu a ia i te fa‵kai tenā. Ne ‵talo atu te tuagane ki a Ieova mō se fesoasoani kae ne toe mafaufau ki pati a Iesu: “Sa ma‵taku ki a latou kolā e tamate ne latou te foitino.” (Mataio 10:28) Ne tu aka tou fafine kae fai atu ki te tagata tenā i se leo filemu, “Ka se taku atu eiloa ne au toku fakatuatusi, kae ka tumau eiloa au i te talai atu i te fa‵kai.” Oti aka, ne tiakina ei ne tou fafine te pasi. E aunoa mo te iloa ne te tuagane, ne nofo atu foki se akoga faka-te-Tusi Tapu e tokotasi a ia i luga i te pasi foki eiloa tenā. Ne talia ne te fafine tenā a te mataku ki tino ke taofi aka a ia mai te kau atu ki fakatasiga Kelisiano. Kae mai tua o te laveaatuga o te loto toa o te ‵tou tuagane, ne fakaiku aka ne te tamaliki akoga tenei me ka kamata a ia o toe kau atu ki fakatasiga.
18. Se a te mea ka fesoasoani atu ki a koe ke talai atu mo te loto toa, e pelā mo Iesu?
18 I te lalolagi tenei, telā ne ‵vae keatea mai i te Atua, e manakogina a te loto toa ke talai atu e pelā mo Iesu. Se a te mea ka fesoasoani atu ki a koe? Kilo atu ki aso mai mua. Ke tumau te malosi o tou alofa ki te Atua mo tuakoi. ‵Talo atu ki a Ieova mō te loto malosi. Ke masaua faeloa, me e se fai tokotasi ne koe a te mea tenei, me e fakatasi atu a Iesu ki a koe. (Mataio 28:20) Ka fakamalosi aka koe ne te agaga tapu. Kae ka fakamanuia kae ‵lago atu a Ieova ki a koe. Tela la, ke na loto ma‵losi tatou kae fai aka penei: “A te Aliki [Ieova] ko toku fesoasoani, ko se mataku au! Ki so se mea e fai mai ne se tino ki a au.”—Epelu 13:6.
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Kaia e manakogina ei ne tavini a te Atua a te loto toa?
• E pelā eiloa mo te loto toa, se a te mea e tauloto ne tatou mai i . . .
tino fakamaoni kolā ne ola mai mua o Keliso?
a Iesu Keliso?
Kelisiano mua?
taina Kelisiano i aso nei?
[Ata i te itulau e 27]
Ne fakaasi faka‵sau atu ne Iesu a takitaki lotu e aunoa mo te mataku
[Ata i te itulau e 29]
E tuku mai ne Ieova ki a tatou a te loto malosi ke talai atu