“Ko Oku Taugasoa Koutou”
“Ko oku taugasoa koutou, manafai e fai ne koutou aku poloakiga.”—IOANE 15:14.
1, 2. (a) Ne a telega kese‵kese ne o‵mai i ei a taugasoa o Iesu? (e) Kaia e tāua ei ke fai tatou mo taugasoa o Iesu?
A TAGATA kolā ne saga‵saga fakatasi mo Iesu i te potu i luga ne o‵mai mai i telega kese‵kese. A te tautaina ko Petelu mo Anitelea ne tino faiika. A Mataio se tino ao lafoga—se potukau o tino kolā ne takalia‵lia ki ei a te kau Iutaia. A nisi tino, e pelā mo Iakopo mo Ioane, kāti ne iloa ‵lei ne lāua a Iesu mai i te taimi koi fo‵liki ei. A nisi tino, e pelā mo Natanielu, kāti ne iloa ne latou a ia i nai tausaga fua. (Ioane 1:43-50) Kae ko tino katoa kolā ne ‵nofo atu i te po o te Paseka i Ielusalema ne tali‵tonu me i a Iesu ko te Mesia telā ne folafola mai, ko te Tama a te Atua ola. (Ioane 6:68, 69) E mautinoa eiloa me ne ‵tau o maua ne latou se lagonaga me e alofagina latou i te taimi ne lagona ei ne latou ana pati ki a latou: “Ko taku ne au koutou ko taugasoa, me ko oti ne taku atu ne au a mea katoa ne lagona ne au mai toku Tamana.”—Ioane 15:15.
2 A pati a Iesu ki ana apositolo fakamaoni e aoga foki ki Kelisiano fakaekegina katoa i aso nei, kae penā foki ki olotou taugasoa ko ‘nisi mamoe.’ (Ioane 10:16) Faitalia ‵tou telega, e mafai o maua ne tatou a te tauliaga ke fai mo taugasoa o Iesu. A te ‵tou va fakataugasoa mo ia ko te ‵toe mea tāua me i te fai taugasoa mo ia ko fai foki ei tatou mo taugasoa o Ieova. A te ‵tonuga loa, e se mafai o fakapili‵pili atu tatou ki a Ieova e aunoa mo te fakapilipili atu ki a Keliso. (Faitau te Ioane 14:6, 21.) Ne a mea e ‵tau o fai ne tatou ko te mea ke fai tatou e pelā me ne taugasoa o Iesu kae tumau foki i ei? A koi tuai o sau‵tala ki te mataupu tāua tenā, ke na iloilo aka ne tatou a te fakaakoakoga ‵lei a Iesu i tena fai mo fai se taugasoa ‵lei kae ke onoono aka me ne a mea e mafai o tauloto ne tatou mai i te auala ne ‵saga atu ei ana soko ki a ia.
Te Fakaakoakoga ‵Lei a Iesu e Pelā me se Taugasoa ‵Lei
3. Se a te mea ne lauiloa ei a Iesu?
3 Ne tusi mai a te tupu poto ko Solomona: “Ka ko te tagata maumea e tokouke ana taugasoa.” (Faataoto 14:20) A te kilokiloga tenā e fakaasi mai i ei a te manakoga o tino sē ‵lei katoatoa ke ati aka a va fakataugasoa kolā e fakavae ki mea e mafai o maua ne latou i lō mea kolā e mafai o tuku atu ne latou. Ne seki fakaasi atu ne Iesu se vaegā vāivāiga penā. Ne seki fakamalosigina a ia ona ko te tulaga o se tino i mea tau tupe mo te olaga. E tonu, ne alofa a Iesu ki te tamataene pule kae maumea kae ne ‵kami ne ia ke fai mo fai tena soko. Kae ne fakatonu atu a Iesu ki te tagata tenā ke ‵togi atu ana mea katoa kae tuku atu ki tino ma‵tiva. (Maleko 10:17-22; Luka 18:18, 23) Ne seki lauiloa a Iesu ona ko ana fesokotakiga ki tino mau‵mea kae ma‵luga kae ko tena fai taugasoa ki tino ma‵lalo kae fatauva.—Mataio 11:19.
4. Kaia e mafai ei o fai atu me ne seki ‵lei katoatoa a taugasoa o Iesu?
4 E mautinoa eiloa me ne seki ‵lei katoatoa a taugasoa o Iesu. Ne fakatamala a Petelu i se taimi e tasi o fakaasi atu te kilokiloga a te Atua. (Mataio 16:21-23) Ne fakaasi atu ne Iakopo mo Ioane se uiga fia maluga i te taimi ne fakamolemole atu ei lāua ki a Iesu mō ne tulaga ma‵luga i te Malo. Ne fakaitaita atu lā faifaiga ki nisi apositolo, kae ne fai eiloa te fia maluga mo fai se pogai ne kinau sale ei latou. Kae ne taumafai eiloa a Iesu mo te loto pulea ke faka‵tonu aka a mafaufauga o ana taugasoa kae ne seki ‵fiu vave a ia i a latou.—Mataio 20:20-28.
5, 6. (a) Kaia ne tumau ei a Iesu i te fai taugasoa mo te tokoukega o ana apositolo? (e) Kaia ne fakagata ei ne Iesu tena va fakataugasoa mo Iuta?
5 Ne seki fakatumau ne Iesu tena va fakataugasoa mo tagata sē ‵lei katoatoa konei ona ko te mea ko tō uiga faigofie io me ne ‵kivi ana mata ki olotou vāivāiga. I lō te fai penā, ne filifili aka ne ia ke saga tonu atu ki olotou lagonaga ‵lei mo uiga aoga. E pelā mo Petelu, Iakopo, mo Ioane ne ‵to olotou ‵moe i lō te ‵lago atu ki a Iesu i te ‵toe taimi faigata eiloa ki a ia. Ne seki fiafia kae ne malamalama ‵lei a Iesu i a latou. Kae ne lavea ne ia me ne ‵lei olotou lagonaga, ana muna: “E manako ki ei te loto, ka ko te foitino ko vaivai.”—Mataio 26:41.
6 E ‵kese mai i a latou konā, ne fakagata ne Iesu tena va fakataugasoa mo Iuta te Isikaliota. E tiga eiloa ne fakatumau ne Iuta ana foliga fakataugasoa, ne iloa ne Iesu me ko oti ne talia ne tena taugasoa pili muamua tenei ke fakamaseigina tena loto. Ona ko te mea ko oti ne fai a Iuta mo fai se taugasoa o te lalolagi, ne fai eiloa ne ia a ia mo fai se fili o te Atua. (Iakopo 4:4) Tela la, ko oti ne ‵tuli keatea ne Iesu a Iuta i te taimi ne faipati atu ei a Ia ki Tena va fakataugasoa mo te ‵toega o apositolo e toko 11.—Ioane 13:21-35.
7, 8. Ne fakaasi atu pefea ne Iesu tena alofa ki ana taugasoa?
7 Ne seki kilo atu a Iesu ki vāivāiga o ana taugasoa fakamaoni kae ne fai ne ia te ‵toe mea ‵lei mō latou. E pelā mo tena ‵talo atu ki tena Tamana ke puipui latou i taimi o olotou tofotofoga. (Faitau te Ioane 17:11.) Ne fakaasi atu ne Iesu tena amanaia ki olotou tulaga faka-te-foitino. (Maleko 6:30-32) Kae ne seki fiafia fua a ia o fai atu ki a latou a mea kolā ne mafaufau a ia ki ei kae ne fia fakalogologo foki a ia mo te malamalama ki olotou mafaufauga mo lagonaga.—Mataio 16:13-16; 17:24-26.
8 Ne ola kae ne mate foki a Iesu mō ana taugasoa. E tonu, ne iloa ne ia me e ‵tau o tuku atu tena olaga e ‵tusa mo mea tau tulafono ke fakataunu ei a te tulaga fai mea tonu o tena Tamana. (Mataio 26:27, 28; Epelu 9:22, 28) Kae ne tuku atu ne Iesu tena ola e pelā me se fakaasiga o te alofa. Ne fai mai a Iesu: “A te alofa tafasili e ‵tau o fakaasi ne te tino, ko te tuku atu o tona ola e sui ei a ola o ona taugasoa.”—Ioane 15:13.
Ne ‵Saga Atu Pefea a Soko ki te Fai Taugasoa mo Iesu?
9, 10. Ne ‵saga atu pefea a tino ki te kaimalie o Iesu?
9 Ne kaimalie a Iesu i te fakaaogaga o ana taimi, tena alofa, mo ana kope. Ne iku atu i ei ki te fia fakapili‵pili atu o tino ki a ia kae ne fia‵fia foki latou o fesoasoani atu ki a ia. (Luka 8:1-3) Mai i mea ne ‵tupu ki a ia, ne mafai ei o fai atu a Iesu: “Tuku atu fua a mea a koutou ki nisi tino, ka ko te Atua ka tuku atu ne ia a mea ki a koutou; ka maua ne koutou se fua katoatoa, se manuia lasi, ka ‵ligi atu ki otou lima a mea katoa e mafai ne koutou o puke. Ko te fua e fakaaoga ne koutou ki nisi tino, ko te fua foki eiloa tenā ka fakaaoga ne te Atua ki a koutou.”—Luka 6:38.
10 E tonu, ne taumafai a nisi tino ke olo atu ki a Iesu ko te mea ke maua mai fua ne latou ne mea mai i a ia. Ne tiakina ne taugasoa ‵loi konei a Iesu i te taimi ne seki malamalama ei latou i pati ne fai ne ia. I lō te talitonu ki a Iesu i te taimi ne seki malamalama ei latou, ne fai fakavave ne latou se fakaikuga ‵se kae fulitua atu ei latou ki a ia. E ‵kese mai i ei, ne a‵lofa fakamaoni a te kau apositolo. Ne tofotofogina faeloa te lotou va fakataugasoa mo Keliso, kae ne fai ne latou te ‵toe mea e mafai o fai ne latou ke ‵lago atu ki a ia i taimi ‵lei mo taimi ma‵sei. (Faitau te Ioane 6:26, 56, 60, 66-68.) I tena toe po i te lalolagi e pelā me se tagata, ne fakaasi atu ne Iesu a te fakatāua ne ia o ana taugasoa: “Ne ‵kau fakatasi foki koutou mo au i oku tofotofoga.”—Luka 22:28.
11, 12. Ne fakamalosi atu pefea a Iesu ki ana soko, kae ne ‵saga atu pefea latou ki ei?
11 Mai tua ifo o te fakamaloatuga a Iesu ki ana soko mō te lotou a‵lofa fakamaoni, ko tagata foki eiloa konei ne tiakina ne latou a ia. Ne talia ne latou i se taimi toetoe a te mataku ki tagata ke sili atu i te lotou a‵lofa ki a Keliso. Ne toe fakamagalo ne Iesu latou. Mai tua o tena mate mo tena toetuga, ne fakasae atu a ia ki a latou kae ne toe fakatalitonu atu e uiga ki tena fia fai taugasoa atu ki a latou. E se gata i ei, ne tuku atu ne ia ki a latou a fakatonuga ‵malu—ke fai a “fenua katoa” mo soko kae molimau foki e uiga ki a ia “ke oko eiloa ki kapakapalagi o te lalolagi.” (Mataio 28:19; Galuega 1:8) Ne ‵saga atu pefea a soko ki ei?
12 Ne tuku kātoa atu ne soko olotou loto mo olotou ola ki te fakasalalauatuga o te fekau o te Malo. Ona ko te fesoasoani o te agaga tapu o Ieova, e seki leva kae faka‵fonu ne latou a Ielusalema ki olotou akoakoga. (Galuega 5:27-29) Ne seki mafai foki eiloa ne te fakamataku o te mate o fai latou ke se faka‵logo ki te fakatonuga a Iesu ke fai a soko. I loto i ne nai tausaga ne maua ei ne latou a te fakatonuga a Iesu, ne mafai o tusi mai a te apositolo ko Paulo me i te tala ‵lei ko oti ne talai atu “ki tino katoa mai lalo o te lagi.” (Kolose 1:23) E mautinoa eiloa me ne fakamaoni aka ne soko konei a te tāua o te lotou va fakataugasoa mo Iesu!
13. Ne a auala ne talia ei ne soko o Iesu ana akoakoga ke ‵fuli ei olotou olaga?
13 A latou kolā ne fai mo fai ne soko ne talia foki ne latou a akoakoga a Iesu ke ‵fuli ei olotou olaga. E tokouke a tino ne fai ne latou a ‵fuliga ‵lasi i olotou amioga mo uiga. A nisi soko ‵fou ne fai muamua mo fai ne tino amio fakasotoma, mulilua, kō‵na, io me ne tino kai‵soa. (1 Kolinito 6:9-11) Ne ‵tau o ‵fuli ne nisi tino olotou kilokiloga ki tino mai i nisi matakāiga. (Galuega 10:25-28) Kae ne faka‵logo eiloa latou ki a Iesu. Ne tapale ne latou keatea olotou uiga mua kae fakapei atu a uiga ‵fou. (Efeso 4:20-24) Ne kamata o iloa ‵lei ne latou a “te mafaufau o Keliso,” telā ne malamalama kae tau‵tali atu foki latou ki ana vaegā mafaufauga mo faifaiga.—1 Kolinito 2:16.
Te Va Fakataugasoa mo Keliso i Aso Nei
14. Ne a mea ne tauto mai a Iesu ke fai i te vaitaimi o “te gataga o te lalolagi”?
14 E tokouke a Kelisiano i te senitenali muamua ne iloa tonu io me ne lavea ne latou a Iesu mai tua o tena toetuga. A te ‵tonuga loa, ne seki maua ne tatou a te tauliaga tenā. E mafai la pefea o fai tatou mo fai ne taugasoa o Keliso? A te auala e tasi ko te fakalogo ki te takitakiga telā ne tuku mai e auala i te tavini fakamaoni kae poto, telā e aofia i ei a taina fakaekegina o Iesu kolā koi ola i te lalolagi. Ne folafola atu a Iesu me i te vaitaimi o “te gataga o te lalolagi,” ka ‵tofi aka ne ia a te tavini tenei ke “pule i ana mea katoa.” (Mataio 24:3, 45-47) I aso nei, a te tokoukega o latou kolā e taumafai ke fai latou mo taugasoa o Keliso e se ne vaega o te potukau tenei ko te tavini. E fakamalosi aka pefea te lotou va fakataugasoa mo Keliso i te auala e ‵saga atu ei latou ki te takitakiga e maua ne latou mai i te tavini fakamaoni kae poto?
15. Se a te mea e fakaiku aka ki ei me ko te tino se mamoe io me se kouti?
15 Faitau te Mataio 25:31- 40. Ne taku ne Iesu a latou kolā e aofia i te tavini fakamaoni ki ana taina. I te tala fakatusa e uiga ki te vaevaega o mamoe mai i kouti, ne fakaasi manino mai ne Iesu me e mafaufau a ia i mea kolā e fai ne tatou ki ana taina, e fai atu foki ne tatou ki a ia. A te ‵tonuga loa, ne fai mai a ia me i te mea telā ka iloa ei te ‵kese o te mamoe mai i te kouti ko faifaiga kolā e fai ne te tino “ki se tokotasi o [ana] taina konei e se taulia.” Tela la, a te ‵toe auala tāua e fakaasi atu ei ne tino kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lalolagi a te lotou manakoga fia fai taugasoa mo Iesu ko te ‵lago atu ki te potukau ko te tavini fakamaoni.
16, 17. E mafai pefea o fakaasi atu ne tatou te ‵tou fia fai taugasoa mo taina o Keliso?
16 Kafai e fakamoemoe koe ke ola i te lalolagi mai lalo i te Malo o te Atua, e mafai pefea o fakaasi atu ne koe tou fia fai taugasoa ki taina o Keliso? Ke na mafau‵fau tatou ki auala fua e tolu. Muamua la, mai i te ‵kau atu mo te loto kātoa ki te galuega talai. Ne fakatonu atu a Keliso ki ana taina ke talai atu te tala ‵lei ki te lalolagi kātoa. (Mataio 24:14) Kae ne mafai eiloa o faigata ki te ‵toega o taina o Keliso i te lalolagi i aso nei ke fakataunu te tiute tenā e aunoa mo te fesoasoani o olotou taugasoa ko nisi mamoe. E tonu, i taimi takitasi e ‵kau atu ei a tino mai i nisi mamoe ki te galuega talai, e fesoasoani atu latou ki taina o Keliso ke fakataunu te lotou galuega ‵malu. E fakatāua malosi eiloa ne te tavini fakamaoni kae poto a te fakaasiga tenei o te fia fai taugasoa, kae e penā foki eiloa a lagonaga o Keliso.
17 A te lua o auala e mafai ei o fesoasoani atu a nisi mamoe ki taina o Keliso ko te ‵lago atu ki te galuega talai i mea tau tupe. Ne fakamalosi atu a Iesu ki ana soko ke fai taugasoa latou mo “koloa faka te lalolagi.” (Luka 16:9) E se fakauiga i ei me e mafai o ‵togi ki tupe a te va fakataugasoa mo Iesu io me ko Ieova. I lō te fai penā, mai i te fakaaogaga o ‵tou kope ke fesoasoani atu ki manakoga o te Malo, e fakamaoni atu ei te ‵tou fia fai taugasoa mo te alofa, e se i pati fua, kae e penā foki “i faiga.” (1 Ioane 3:16-18) E fesoasoani atu tatou i mea tau tupe i te taimi e ‵kau atu ei tatou ki te galuega talai, i te taimi e tuku fakameaalofa atu ei ‵tou tupe ki te galuega fakatu‵tu mo te fakafouga o ‵tou Kingdom Halls, kae māfai foki e tuku fakameaalofa ‵tou tupe mō te galuega talai i te lalolagi kātoa. Faitalia me e foliki io me e lasi te aofaki e tuku fakameaalofa atu ne tatou, e mautinoa eiloa me e fakatāua malosi ne Ieova mo Iesu ‵tou meaalofa kolā e tuku atu mo te lotomalie.—2 Kolinito 9:7.
18. Kaia e ‵tau ei o faka‵logo tatou ki te takitakiga i te Tusi Tapu telā e tuku mai e auala i toeaina i te fakapotopotoga?
18 A te tolu o auala e mafai ei ne tatou katoa o fakamaoni atu me i a tatou ko taugasoa o Keliso ko te faka‵logo ki te takitakiga telā e tuku mai ne toeaina i te fakapotopotoga. A tagata konei ne ‵tofi aka ne te agaga tapu mai lalo i te takitakiga a Keliso. (Efeso 5:23) Ne tusi mai a te apositolo ko Paulo: “Faka‵logo ki otou takitaki kae sa‵sale foki i olotou fakatonuga.” (Epelu 13:17) I nisi taimi, e faigata ki a tatou ke faka‵logo ki takitakiga kolā e fakavae ki te Tusi Tapu mai i toeaina i te fakapotopotoga. E iloa ‵lei ne tatou olotou vāivāiga, kae e mafai o ‵fuli fakakotua ei ‵tou kilokiloga ki olotou pati fakatonutonu. Kae koi fiafia eiloa a Keliso, te Ulu o te fakapotopotoga, o fakaaoga a tagata sē ‵lei katoatoa konei. Tela la, a te auala e ‵saga atu ei tatou ki te lotou takitakiga e fakamalosi aka ei te ‵tou va fakataugasoa mo Keliso. Kafai e fulitua atu tatou ki vāivāiga o toeaina kae tau‵tali atu mo te fia‵fia ki olotou takitakiga, e fakamaoni atu ei ne tatou te ‵tou a‵lofa ki a Keliso.
Te Koga e Maua ei a Taugasoa ‵Lei
19, 20. Ne a mea e mafai o maua ne tatou i loto i te fakapotopotoga, kae se a te mea telā ka fakamatala mai i te suā mataupu?
19 E se tumau fua a Iesu i te tausi mai ki a tatou e auala i te tausiga a tausi mamoe a‵lofa kae e auala foki i mātua mo taina mo tuagane faka-te-agaga i loto i te fakapotopotoga. (Faitau te Maleko 10:29, 30.) I te taimi ne fatoa kau atu ei koe ki te fakapotopotoga a Ieova, ne ‵saga atu pefea ou kāiga ki a koe? E fakamoe‵moe eiloa pelā me ne ‵lago atu latou ki au taumafaiga ke fakapilipili atu ki te Atua mo Keliso. Kae ne fakailoa mai ne Iesu me i nisi taimi “a fili o te tino ko tino eiloa o tena kāiga tonu.” (Mataio 10:36) Ko oko eiloa i te fakamafanafana loto ke iloa atu me i loto i te fakapotopotoga, e mafai o maua ne tatou a tino kolā e mafai o sili atu te lotou a‵lofa ki a tatou i lō se taina tonu faka-te-foitino!—Faataoto 18:24.
20 E pelā mo alofaaga totino o Paulo i te fakaotiga o tena tusi ki te fakapotopotoga i Loma, ne fakaasi mai i ei me ne ati aka ne ia a taugasoa ‵pili e tokouke. (Loma 16:8-16) Ne fakaoti ne te apositolo ko Ioane a te tolu o ana tusi ki pati konei: “Ko ‵moli atu oku alofaaga ki taugasoa konei e taku atu olotou igoa?” (3 Ioane 14, NW) Ne ati aka foki ne ia a va fakataugasoa tumau e uke. E mafai pefea o tau‵tali atu tatou ki te fakaakoakoga a Iesu mo soko mua mai i te atiakaga mo te fakatumauga o taugasoa aoga mo ‵tou taina mo tuagane faka-te-agaga? Ka fakamatala mai i te suā mataupu a te tali ki te fesili tenei.
E Mafai Pefea o Tali Mai ne Koe?
• Se a te fakaakoakoga ne tuku mai ne Iesu i tena fai mo fai se taugasoa ‵lei?
• Ne saga atu pefea a soko ki te fai o Iesu mo fai se taugasoa?
• E mafai pefea o fakamaoni atu ne tatou me e fai tatou mo taugasoa o Keliso?
[Ata i te itulau e 23]
Ne fiafia a Iesu ki mafaufauga mo lagonaga o ana taugasoa
[Ata i te itulau e 25]
E mafai pefea o fakaasi atu ne tatou a te ‵tou manakoga ke fai mo taugasoa o Keliso?