Fesili Mai te Kau Fai‵tau
Kaia ne mafai ei ne Iesu o fai atu ki se fafine telā ne agasala me ko magalo ana agasala?—Luka 7:37, 48.
I te taimi ne kai ei a Iesu i te fale o se Falesaio e igoa ki a Simona, ‘ne totuli ifo se fafine ki vae o Iesu.’ Ne ‵mulu ne ia a vae o Iesu ki ana loimata kae fakamalō ne ia ki ana lauulu. Kae ne sogi atu ki ana vae kae ‵ligi atu a te sausau ki luga i vae o Iesu. E fai mai te evagelia me ne lauiloa te fafine tenei i te fa‵kai e pelā me e “ola i se olaga fina lalolagi.” E tonu, a tino sē ‵lei katoatoa ne tino agasala, kae e fakaaoga eiloa a te pati tenei i te Tusi Tapu ke fakamatala atu ei se tino telā e lauiloa i te faiga o agasala. E se taumate a ia tenei se fafine talitagata. Kae ne fai atu a Iesu ki se vaegā tino penā: “Ko magalo au agasala.” (Luka 7:36-38, 48) Se a te mea ne fakauiga ki ei a Iesu? E tiga eiloa ne seki ofo atu a te taulaga togiola, ne mafai pefea o talia te fakamagaloga tenei?
I te otiga ne ‵mulu kae ‵mili ne te fafine a vae o Iesu kae mai mua o fakamagalo ne ia tou fafine, ne fakaaoga ne Iesu se tala fakatusa ke fakamatala atu ei se manatu tāua ki a Simona. Ne fakatusa ne Iesu a te agasala ki se kaitalafu lasi telā ne seki mafai o ‵tina, mai te fai atu ki a Simona: “E tokolua tagata ne kaitalafu tupe i se tagata. A te suā tino e selau tālā tena kaitalafu, ka ko te suā tino e sefulu tālā. E seai se tino o lāua ne mafai o toe ‵togi atu tena kaitalafu, telā fakamagalo ei ne te tagata tenā a la kaitalafu. Ko oi la te tino o lāua e sili tona alofa ki a ia?” Ne tali atu a Simona: “A toku taofi, ko te tino telā ne uke tena kaitalafu ne fakamagalo.” Muna a Iesu: “E tonu tau tali.” (Luka 7:41-43) E ‵tau mo tatou katoa o faka‵logo ki te Atua, kafai e se faka‵logo tatou ki a ia kae agasala, ka ‵nofo kaitalafu tatou ki a ia. Tela la e fakaputuputu ne tatou a ‵tou kaitalafu. Kae e fai a Ieova e pelā me ko te tino fai pisinisi telā e lotomalie o fakamagalo ‵tou kaitalafu. Tenā te pogai ne fakamalosi atu ei a Iesu ki ana soko ke ‵talo kae akai atu ki te Atua: “Fakamagalo mai omotou agasala e pelā mo matou e fakamagalo atu ki tino kolā e agasala mai ki a matou.” (Mataio 6:12) E fakamatala mai i te Luka 11:4 a kaitalafu konei e pelā me ne agasala.
Ne a tulaga ne fakamagalo ei ne te Atua a agasala i aso mua? A te ‵togi o te agasala telā ko te mate se fakaasiga o te ‵lei katoatoa o te fai mea tonu o te Atua. E auala i te agasala a Atamu ne ‵togi atu ei ne ia tena ola. Kae mai lalo i te tulafono telā ne tuku atu ne te Atua ki te fenua o Isalaelu, e ‵tau o ofo atu ne te tino fai mea ‵se se manu ki a Ieova ke fakamagalo ei ana agasala. Ne fai mai te apositolo ko Paulo: “E ‵tusa mo te Tulafono, e faka‵magina a mea katoa i te toto; tela la, e seai se fakamagaloga o agasala, manafai e se fakamaligi te toto.” (Epelu 9:22) Ne seki iloa ne tino Iutaia a nisi auala kolā e mafai o maua ei ne latou se fakamagaloga mai te Atua. Tela la, e mautinoa eiloa me ne ‵teke atu a tino maimoa i aso o Iesu ki ana pati ne fai atu ki te fafine. Ne kamata o fai‵pati a nisi tino kolā ne ‵kai fakatasi mo Iesu i olotou loto, penei: “Ko oi te tino tenei, telā e mafai ne ia o fakamagalo agasala?” (Luka 7:49) Se a te mea e mafai o fakavae ki ei te fakamagaloga o te mea ‵se a te fafine agasala tenei?
A te valoaga muamua telā ne fakaasi atu mai tua o te ‵tekeatuga a te tauavaga muamua, e faipati eiloa ki te fuafuaga a Ieova e uiga ki se “fanau” telā ka fakapakia a tena mulivae ne Satani mo tena “fanau.” (Kenese 3:15) Ne lavea atu a te pakiaga tenei i te taimi ne tamate ei a Iesu ne fili o te Atua. (Kalatia 3:13, 16) A te toto maligi o Iesu e fai pelā me se togiola telā e fakasaoloto ei a tino mai te agasala mo te mate. E tiga eiloa e seai se mea e mafai o taofi ei a Ieova mai te fakataunuga o tena fuafuaga, i te taimi ne fakataunu ei a pati kolā ne tusi i te Kenese 3:15, ne kilo atu a te Atua ki te togiola e pelā me ko oti ne ‵togi. Ko mafai nei ne ia o fakamagalo a latou kolā e fakatuanaki ki ana folafolaga.
I taimi o te kau Kelisiano mua, ne taku ne Ieova se aofaki o tino e pelā me ne tino amio‵tonu. E aofia i ei a Enoka, Noa, Apelaamo, Lahapa, mo Iopu. Ona ko te fakatuanaki, ne olioli eiloa latou ki te fakataunuga o folafolaga a te Atua. Ne tusi mai a te soko ko Iakopo: “Ne fakatuanaki a Apelaamo ki te Atua, tenā te pogai ne takua ei a ia se tino amiotonu.” E uiga ki a Lahapa, ne fai mai a Iakopo: “E penā foki eiloa te takuamiotonugina o Lahapa. A ia ko te fafine tali tagata ne takuamiotonugina i ana galuega.”—Iakopo 2:21-25.
Ne fai foki ne te tupu ko Tavita a agasala matagā e uke, kae ne fakatuanaki malosi a ia ki te Atua tonu kae fakaasi atu tena salamō tonu i taimi katoa. E se gata i ei, e fai mai te Tusi Tapu: “Ne tuku mai ne te Atua [a Iesu] e pelā mo se taulaga o agasala a tatou i tena toto, kae maua i te fakatuanaki. Ne fai a te mea nei, ko te mea ke fakaasi mai ei te amiotonu a te Atua, i te mea ne fakapuli ne ia a agasala kolā ko leva, i tona kufaki fakaatua. E fakamaonia i ei, me e amiotonu eiloa a ia ke oko ki aso nei, kae takuamiotonugina foki ne ia a te tino telā e fakatuanaki ki a Iesu.” (Loma 3:25, 26) E ‵tusa mo te taulaga togiola a Iesu telā ka fakagalue i aso mai mua, ne mafai o fakamagalo ne Ieova a agasala a Tavita e aunoa mo te gutugutulua ki Ana fakatakitakiga fai mea ‵tonu.
E manino ‵lei me ne ‵pau foki mo tulaga o te fafine telā ne ‵mili ne ia a vae o Iesu. Ne ola a ia i se olaga finalalolagi, kae ne salamō tou fafine. Ne manako malosi a ia mō se fakamagaloga mai te agasala kae fakaasi atu i ana faifaiga me ne loto fakafetai a ia ki te tino telā ne tuku mai ne Ieova ke fakamagalo ei a agasala. E tiga eiloa e seki ofo atu te taulaga i te taimi tenā, e mautinoa eiloa me ne mafai o fakagalue aka a te tāua o te taulaga tenā ki tino e pelā mo te fafine tenei. Tela la, ne fai atu a Iesu ki tou fafine: “Ko magalo au agasala.”
E pelā mo te mea e fakaasi manino mai i te tala tenei, ne seki fulitua atu a Iesu ki tino agasala. Ne fai faka‵lei ne ia latou. E se gata i ei, e toka eiloa a Ieova o fakamagalo a tino agasala. Ko oko eiloa i te gali mo te fakamalosi o te fakatalitonuga tenā mō tatou tino sē ‵lei katoatoa!
[Ata i te itulau e 32]
Ne taku ne ia latou e pelā me ne tino amio‵tonu