Fakaasiga e Uiga ki te Koga Telā e ‵Nofo i ei a Agaga
FAITALIA me e pefea te leva e onoono ei koe ki luga i te lagi, ka seai eiloa se tino e pelā me se agaga e matea ne koe i ei. Fakalogologo kae ka seai eiloa sau mea e lagona e uiga ki se agaga. Kae e mautinoa eiloa i a koe me e isi ne agaga. A agaga konei e ‵poto kae e ma‵losi ‵ki, e tofu eiloa latou mo igoa mo olotou uiga. E ma‵nako a nisi agaga ke fesoasoani mai ki a tatou; e fia fakalogo‵mae mai a nisi o latou ki a tatou. E ‵saga mai eiloa latou katoa ki a tatou.
A te Atua tonu se Agaga eiloa. (Ioane 4:24) E isi sena igoa fakapito telā e ‵kese ei a ia mai atua ‵se e tokouke. A tena igoa ko Ieova. (Salamo 83:18) Ne tusi mai te faisalamo: “Te Aliki [ko Ieova] e sili kae ‵tau eiloa mo tatou o fakama‵luga ona vikiga; e ‵tau o fakaaloalo malosi atu tatou ki a ia i lō atua katoa. A atua o malo katoa ne tupu fua. Ko te Aliki eiloa ne faite ne ia te lagi. E ‵fonu a ia i te ‵mana mo te ‵malu. Ko tena faletapu e ‵fonu i te gali mo te ‵mana.”—Salamo 96:4-6.
Fakaasiga e Uiga ki te Atua Tonu
“E seai eiloa se tino kai lavea ne ia te Atua,” ko pati a te Tusi Tapu ki a tatou. (Ioane 1:18) E se mafai o iloa ne tatou ana foliga kae malamalama i tena ‵malu sē fuafuagina, e pelā eiloa mo te sē iloa ne te tino telā ne fanau mai kae ‵kivi a ‵lanu valevale. Kae e pelā eiloa me se faiakoga apo telā e fakamatala atu ne ia se mataupu faigata ki tama‵liki e auala i mea kolā e mafai o matea ne latou, e penā foki te Atua, e fakamatala mai ne ia i tena Muna, ko te Tusi Tapu, a mea kolā e se matea ne tatou e auala i mea kolā e mafai o matea ne tatou. E auala i fakaasiga kolā ne tuku atu ki ana tino fakamaoni i aso mua, e fesoasoani mai a Ieova ke fakaataata i ‵tou mafaufau a mea i te lagi kae ke malamalama foki tatou i te ‵tou fesokotakiga ki tino kolā e ‵nofo i ei.
E fai mai se fakaasiga e tasi telā ne tuku ki te pelofeta ko Esekielu, me i te ‵malu o Ieova e pelā me se afi, se mainaga, se safaila, mo se nuanua. I se isi fakaasiga, ne matea atu ne te apositolo ko Ioane a Ieova e sagasaga i luga i tena nofogaaliki kae fai mai i te Atua “e malapulapu e pelā mo fatu tāua, e pelā mo te iasipi mo te kaneli,” kae toe fai mai foki me “e fakatamilo i te nofogaaliki a te nuanua e ‵lanu e pelā mo te emela.” E fakaasi mai ki a tatou i fakamatalaga konā me e mauagatā ke maua te gali sē fuafuagina telā e maua i a Ieova.—Fakaasiga 4:2, 3; Esekielu 1:26-28.
Ne maua foki ne te pelofeta ko Tanielu se fakaasiga e uiga ki a Ieova, kae ne matea atu ne ia te “fia afe o [agelu] e tavini ki a ia, kae fia miliona e ‵tu i ona mua.” (Tanielu 7:10) Ko tafaga la te fakaofoofogia o te mea tenā! E fakaofoofogia eiloa māfai e matea atu ne koe i se fakaasiga se agelu fua e tokotasi, kae fakaataata aka la ne koe i tou mafaufau a te fia miliona o agelu ‵lei katoatoa!
Toeitiiti kae kātoa te 400 taimi e faipati mai ei te Tusi Tapu e uiga ki agelu, kae e aofia i a latou konā a selafi mo kelupi. A te pati Eleni mo te pati Epelu kolā e ‵fuli ki te “agelu” i te Tusi Tapu e fakauiga katoa ki te “avefekau.” Tela la, e mafai o fesokotaki atu a agelu ki a latou eiloa, kae ne fesokotaki sāle atu foki latou ki tino i aso ko ‵teka. A agelu e se ne tino kolā ne ‵nofo mua i te lalolagi. Ne faite ne Ieova a tino faka-te-agaga konei kae seki tāitāi o faite ne ia te tagata.—Iopu 38:4-7.
I te fakaasiga ki a Tanielu, ne maopoopo a te kau agelu ke molimau atu latou ki se mea tāua telā ka tupu. Ne matea atu ei ne Tanielu “se mea pelā me se [“tama a te tagata,” Tusi Paia, Samoa]” e avatu ki te nofogaaliki o Ieova ke tuku atu ki a ia “te pule, te fakaaloalo, mo te ‵malu fakatupu, ko te mea ke tavini atu ki a ia a tino katoa o malo katoa mo ‵gana kese‵kese.” (Tanielu 7:13, 14) A te “tama a te tagata,” telā e isi sena tulaga tāua i te koga o agaga, ko Iesu Keliso telā ne toe fakatu aka kae ne tuku atu ki a ia te pule ki luga i tino katoa i te lalolagi. Ka pili o sui ne tena pulega a malo katoa o tagata kae ka fakagata atu foki i ei a masaki, te fanoanoa, logo‵maega, te mativa, ke oko ki te mate.—Tanielu 2:44.
Ne maua eiloa ne te kau agelu fakamaoni a te fiafia lasi i te taimi ne faū ei a Iesu mo fai te tupu, me ne ma‵nako latou ke maua ne tino katoa a toe mea ‵lei. Kae e fakafanoanoa me ne seki fai penā a tino faka-te-agaga katoa konā.
Fili o te Atua mo Tino
I te kamataga eiloa o te olaga o tino, e tokotasi te agelu ne manako malosi ke tapuaki atu a tino ki a ia, ne ‵teke atu ki a Ieova kae fai ei ne ia a ia eiloa mo fai a Satani, telā e fakauiga ki te “Tino ‵Teke.” A te ‵toe tino matagā eiloa, ko Satani, ne ‵teke katoatoa atu ki a Ieova, telā ko te ‵toe tino alofa eiloa. Ne ‵kau atu a nisi agelu ki te feitu o Satani i te ‵tekega tenā. E fakaigoa latou i te Tusi Tapu ki temoni. E pelā mo Satani, ne fai a temoni mo fai a fili amio fakasaua o tino katoa. A te ukega o fakalavelave e ‵tupu i te lalolagi, ko faifaiga sē fakamaoni, masaki, te mativa, mo taua e māfua mai eiloa i a latou.
E tiga eiloa ko se fai‵pati sāle a lotu e uke i Lotu Kelisiano ‵Se e uiga ki a Satani, e fakamaina mai ki a tatou i te tusi ko Iopu i te Tusi Tapu a uiga mo manakoga o te agelu ‵teke tenei. E fai mai penei: “I te okoga ki te taimi ko ‵tau ei o maopoopo a kau o te lagi ki mua o te Aliki, a Satani ne oko atu foki.” I te sau‵talaga telā ne ‵soko atu ki ei, ne ‵losi atu a Satani mo te sē āva me i a Iopu e tavini atu fua ki te Atua ona ko ana mea e maua mai i ei. I ana taumafaiga ke fakatalitonu atu me e tonu tena ‵losiga, ne avatu ne Satani a puapuaga e uke ki luga i a Iopu, mai te tamatega o ana manu mo ana tama‵liki e toko sefulu. Mai tua ifo i ei, ne fai ne ia ke ‵fonu a te foitino kātoa o Iopu i fakafoa. Ne seki aoga a togafiti katoa a Satani konā.—Iopu 1:6-19; 2:7.
E isi ne pogai ‵lei ne fa‵ki ei a Ieova i a Satani i se taimi leva, kae ka se fa‵ki eiloa a ia ki te se-gata-mai. Ko pili o fakaseai atu a te Tiapolo. Ko oti ne kamata o fai a nisi mea e ‵tau o fai i tena fakaseaiga kae e fakamatala mai i te tusi ko Fakaasiga, telā e fakaasi mai ei ki a tatou a mea ne ‵tupu i te koga o agaga kolā ne seki matea ne tatou. E fai‵tau tatou penei: “Ne tau te taua i te lagi. Ko Mikaele mo ana agelu ne taua mo te talako mo ana agelu. Kae ne takavale te talako, kae se toe talia a ia mo ana agelu ke toe ‵nofo i te lagi. Ne ‵tuli keatea te talako lasi! Ko ia ko te gata taumua eiloa telā e igoa ki te Tiapolo io me ko Satani, telā ne fakaloiloi ne ia te lalolagi kātoa. Ne ‵pei ifo a ia fakatasi mo ana agelu ki te lalolagi.”—Fakaasiga 12:7-9.
Onoono me e fai mai i a Satani “ne fakaloiloi ne ia te lalolagi kātoa.” E fakaloiloi ne ia a tino mai te ‵lago atu ki akoakoga ‵loi fakalotu ke ‵fuli ei keatea latou mai i a Ieova mo tena Muna. E fakaloiloi mai a ia me i tino ‵mate e olo atu katoa ki te koga e ‵nofo ei a agaga. E uke a vaega kese‵kese o te talitonuga tenei. E pelā mo Afelika mo Asia, e tokouke a tino e tali‵tonu me ka olo atu a tino ki te lalolagi o tino ‵mate telā e ‵nofo i ei olotou tupuga māfai ko ‵mate latou. E fakavae foki te akoakoga e uiga ki pekatuli mo seoli ki luga i te talitonuga me e tumau te agaga o te tino i te ola mai tua o te mate.
E mata, e Ola te Tino i te Lagi—Mai Tua o te Mate?
Kae e a la te talitonuga telā e maua ne te fia miliona o tino i te lalolagi kātoa, me i tino ‵lei e olo atu katoa ki te lagi? Se mea tonu me e isi ne tino e olo ki ei, kae e foliki fua te lotou aofaki māfai e faka‵tusa ki te fia piliona o tino kolā ko oti ne ‵moe i te mate. E fakaasi mai i te Tusi Tapu me e toko 144,000 a tino ‘ka ‵togi mai i te lalolagi’ kae ka tavini atu e pelā me se “malo o faitaulaga . . . kae ka pule latou i te lalolagi.” (Fakaasiga 5:9, 10; 14:1, 3) Fakatasi mo te Tama a te Tagata, ko Iesu Keliso, ka aofia latou i te pulega faka-te-lagi, telā ko te Malo o te Atua. Ka fakaseai atu ne te Malo tenā a Satani mo ana temoni kae ka fai ne ia te lalolagi mo fai se palataiso. A te tokoukega o tino kolā ko oti ne ‵mate ka toe fakaola mai i se taimi mai mua mo te fakamoemoega ke ola latou ki te se-gata-mai i luga i te Palataiso tenā i te lalolagi.—Luka 23:43.
Tela la, e fakatoetoe aka penei te mataupu tenei, e tokouke a tino e ‵nofo i te koga o agaga. A te ‵toe tino sili i ei ko Ieova te Atua, te Mafuaga o mea ola katoa. E tavini atu ki a ia mo te fakamaoni a te fia miliona o agelu. A ko nisi agelu, e takitaki ne Satani, e ‵teke atu ki a Ieova kae takitaki ‵se ne latou a tino. I tafa i ei, ko oti ne ‘‵togi,’ io me ne filifili aka se aofaki foliki o tino mai te lalolagi ke fai ne latou se galuega fakapito i te lagi. Nei la, ka mafau‵fau tatou me ko oi e mafai o fesokotaki atu ki ei i te koga o agaga, mo te auala e ‵tau o fesokotaki atu ei tatou ki a latou.