E Fesili Mai ‵Tou Kau Fai‵tau . . .
Se a Amaketo?
▪ Ki tino e tokouke, a te pati “Amaketo” e fakamasaua mai ei a ata o fakamaseiga ‵lasi—i taua fakaniukelea, i mea ‵tupu o te natula, io me se fakamaseiga o te enivalomene telā e fakamafua aka ne te ‵vela o te lalolagi ona ko te ea masei. Kae e se fakasino atu loa a te pati tenei i te Tusi Tapu ki mea konei mai luga. Kae se a eiloa te Amaketo telā e fakaasi mai i te Tusi Tapu?
A te tugapati (“Amaketo”) e sae mai i te tusi ko Fakaasiga i te Tusi Tapu. E fakasino atu loa ki se taua tu ‵kese, ko te “taua i te aso lasi o te Atua e o ia te Malosi Katoatoa,” telā ka ‵luku fakatasi i ei a “tupu i te lalolagi kātoa” o taua atu ki te Atua. A fakamatalaga e uiga ki se vaegā taua penā e ‵sae mai foki i nisi tusi aka.—Fakaasiga 16:14-16; Esekielu 38:22, 23; Ioelu 3:12-14; Luka 21:34, 35; 2 Petelu 3:11, 12.
Ne a mea e aofia i te taua tenei? I pati fakatusa, e fai mai te tusi o Fakaasiga ki a tatou, penei: “Ne matea foki ne au a te manu fekai mo tupu o te lalolagi mo olotou kautau e maopoopo o tau ki te tino telā e sopo i te solofanua mo tena kautau.” A te tino tenei “telā e sopo i te solofanua” ko te Tama a te Atua, ko Iesu Keliso, telā ne filifili ne te Atua ke takitaki ne ia te fia piliona o agelu ke manumalo i fili o te Atua. (Fakaasiga 19:11-16, 19-21) E fakaasi mai i te Ielemia 25:33 a te lasi o te fakamaseiga tenei o tino sē amioatua: “A foitino o tino kolā ne tamate ne te Aliki ka tafola valevale mai te suā mata o te lalolagi ke oko ki te suā mata.”
Kaia e tāua ei a Amaketo? E se ma‵nako a fenua ke iloa ne latou a te pulega sili a te Atua, kae e fakasalalau atu a olotou pulega totino. (Salamo 24:1) A te lotou sē faka‵logo ne fakamatala mai i te Salamo 2:2: “A olotou tupu mo olotou takitaki e ‵kau fakatasi o ‵teke atu ki te Aliki, e ‵teke atu foki latou ki te tupu ne filifili ne ia.”
A te tonuga loa, a tino ‵teke konei ne tino loto ‵fika kolā e fai pelā me i o latou te lalolagi tenei kae fakaaoga ‵se kae fakamasei ne latou. E fakamasei kae fakalailai ne fenua i aso nei a te lalolagi mo tena enivalomene. Ne ‵valo mai ne te Muna a te Atua a te tulaga masei tenei, penei: “A tino pouliuli ko ‵fonu i te ita, me i tou kaitaua [te Atua] ko oko mai.” Kae ka fakamasei ne te Atua a “latou kolā e fakamasei ne latou te lalolagi.” (Fakaasiga 11:18) A Amaketo ko te auala ne talia ne te Atua ke faka‵lei aka ei a te kinauga e uiga ki te aiā o te tino telā e ‵tau o pule atu ki luga i tino katoa.—Salamo 83:18.
Ka oko mai mafea a Amaketo? Ne fakamatala manino mai te Tama a te Atua, penei: “E seai se tino i te lalolagi io me se agelu i te lagi e iloa ne ia a te aso tenā mo te itula tenā. E penā foki a te Tama, kae na ko te Tamana fua e tokotasi e iloa ne ia.” (Mataio 24:36) E tiga eiloa e tonu a te mea tenā, mai te mafau‵fau e uiga ki Amaketo, ne fakaopoopo mai ne te Tupu Malosi ko Iesu Keliso a te fakailoaga, penei: “Faka‵logo mai! Au e vau pelā mo se tino kaisoa. Amutia a ia telā e ala faeloa.” (Fakaasiga 16:15) Tela la, a te taua tenei i te lagi mo te lalolagi e isi sena sokoga ki te fakatasi mai o Keliso, telā e fakaasi mai i valoaga i te Tusi Tapu.
Ka fakaseai atu fua i Amaketo a latou kolā ne fakaiku aka ke fai pelā me ne tino ma‵sei, kae ka isi se “vaitino tokouke” kolā ka ‵sao. (Fakaasiga 7:9-14) Ka fakataunu tonu mai eiloa a pati konei: “E se toe leva nei, ka ‵galo atu ei a tino amio ma‵sei; ka salasala ne koe latou, kae se maua ne koe; ka ko latou kolā e loto malalo, ka fai mō latou te fenua, kae ka maua ne latou te manuia mo te filemu katoatoa.”—Salamo 37:10, 11.
[Ata i te itulau e 32]
“Ka ko latou kolā e loto malalo, ka fai mō latou te fenua, kae ka maua ne latou te manuia mo te filemu katoatoa”