E Fakamalosi Aka Ne Te Galuega Fakapaenia A ‵Tou Fesokotakiga Mo Te Atua
“Se mea ‵lei o usu atu a vikiga ki te ‵tou Atua.”—SALA. 147:1.
1, 2. (a) Se a te ikuga o te mafaufau kae fai‵pati sāle e uiga ki se tino pele? (Onoono ki te ata i te kamataga.) (e) Ne a fesili ka mafau‵fau tatou ki ei?
A TE mafaufau kae faipati sāle e uiga ki se tino pele e mafai o fakamalosi aka i ei a ‵tou fesokotakiga mo te tino tenā. E penā foki eiloa a ‵tou fesokotakiga mo Ieova te Atua. E pelā me se tausi mamoe, ne fakamāumāu ne Tavita a po e uke o kilokilo ki te lagi e ‵fonu i fetu kae mafaufau ‵loto ki te Mafuaga e se fuafuagina o latou. Ne tusi mai a ia: “Ka onoono au ki te lagi, telā ne faite ne koe, te masina mo fetu, kolā ne faka‵tu ne koe i olotou tulaga; se a te aoga o te tagata e manatu mai ei koe ki a ia; se a foki te aoga o te tagata e saga mai koe ki a ia?” (Sala. 8:3, 4) I te otiga ne mafaufau ki te auala fakaofoofogia ne fakataunu ei te fuafuaga a Ieova e uiga ki te Isalaelu faka-te-agaga, ne fai mai a te apositolo ko Paulo: “Ko tafaga la te ‵poko o te maumea mo te poto mo te iloa o te Atua!” —Lo. 11:17-26, 33.
2 Kafai e olo tatou i te galuega talai, e mafau‵fau kae fai‵pati tatou e uiga ki a Ieova. E aoga ‵ki eiloa a te mea tenā. Ne iloa aka ne tino e tokouke kolā ne ga‵lue i te taviniga tumau i te fakamanuiaga e tasi telā ne maua mai i te ‵kau malosi o latou i te galuega o te Malo ko te ‵poko o te lotou a‵lofa ki te Atua. Faitalia me koi galue koe i te taviniga tumau io me ko galue nei koe ki te fakamoemoega tenā, ke mafaufau ki te mea tenei: E mafai pefea ne te taviniga tumau o fakamalosi aka a tou fesokotakiga mo Ieova? Kafai koe se paenia, fesili ifo ki a koe eiloa, ‘Se a te mea ka fesoasoani mai ke tumau au i te auala manuia tenei o te taviniga?’ Kafai koe e seki paenia, fesili ifo, ‘Ne a fakamafuli‵fuliga e mafai ne au o fai ko te mea ke fai au penā?’ Ke mafau‵fau tatou ki auala e mafai ei ne te taviniga tumau o fakamalosi aka a ‵tou fesokotakiga mo te Atua.
TE TAVINIGA TUMAU MO ‵TOU FESOKOTAKIGA MO TE ATUA
3. E aoga pefea ki a tatou māfai e fai‵pati atu i te galuega talai e uiga ki fakamanuiaga a te Malo i te taimi mai mua?
3 A te sau‵tala fakatasi mo nisi tino ki fakamanuiaga a te Malo i te taimi mai mua e fakapili‵pili malosi atu ei tatou ki a Ieova. Se a te tusi siki e manako koe o fakaaoga māfai koe e fano mai fale ki fale? E mata, e fiafia koe ki te Salamo 37:10, 11; Tanielu 2:44; Ioane 5:28, 29; io me ko te Fakaasiga 21:3, 4? I taimi katoa e sau‵tala ei tatou mo nisi tino ki tautoga penā, e fakamasaua mai ki a tatou i te ‵tou Atua kaimalie e tuku mai ne ia “a meaalofa ‵lei katoatoa.” E fai ne te mea tenei ke ‵pili malosi atu tatou ki a ia.—Iako. 1:17.
4. Kaia e loto fakafetai malosi ei tatou ki te aga‵lei o te Atua māfai e lavea ne tatou a te masei o te tulaga faka-te-agaga o nisi tino?
4 A te kilo atu ki te masei o te tulaga faka-te-agaga o tino kolā e talai tatou ki ei e fakalasi aka i ei a ‵tou loto fakafetai ki te munatonu. E seai ne auala fesoasoani e maua ne tino o te lalolagi ke fesoasoani atu ki a latou ke iku manuia kae fia‵fia. E manava‵se a te tokoukega o tino ki te taimi mai mua kae seai se fakamoemoega. E ‵sala latou ki te aoga o te olaga. Ke oko foki ki toe tino ‵lotu e mu‵tana fua olotou mea e iloa e uiga ki Tusitusiga Tapu. E tai ‵pau eiloa latou mo tino Nineva. (Faitau te Iona 4:11.) Kafai e ‵kau faeloa tatou ki te galuega talai, e lavea faka‵lei ne tatou a te ‵kese o te tulaga faka-te-agaga o tino kolā e talai tatou ki ei mo tino o Ieova. (Isa. 65:13) E fakamasaua mai ki a tatou i a Ieova e aga‵lei me e ‵kami ne ia a tino katoa ke maua a fakamafanafanaga faka-te-agaga mo se fakamoemoega tonu, i tafa o te tausi mai ki manakoga faka-te-agaga o ana tino.—Faka. 22:17.
5. E pefea ‵tou lagonaga ki ‵tou fakalavelave totino ona ko te fesoasoani atu o tatou ki nisi tino i te feitu faka-te-agaga?
5 A te fesoasoani atu ki nisi tino i te feitu faka-te-agaga e fakamāmā aka i ei a te manavase malosi ki fakalavelave totino. Ne matea ne Trisha, se paenia tumau, a te ‵tonu o te mea tenei i te taimi ne māvae ei ana mātua. Muna a tou fafine: “Ko te ‵toe mea faka‵mae loto e tasi ne tupu i toku olaga.” E tigā eiloa ne fanoanoa malosi tou fafine kae manako fua o nofo i te fale i te aso e tasi, ne fano a ia o fai se akoga faka-te-Tusi Tapu mo tamaliki e tokotolu kolā e uke a fakalavelave i te fale. Ko oti ne tiakina latou ne te lotou tamana, kae ko te lotou taina matua e pule fakasauā atu ki a latou. Muna a Trisha: “So se fakalavelave io me se mea faka‵mae loto ne fakafesagai mo au ne mea fua e seai māfai e faka‵tusa ki olotou fakalavelave. A koi fai te akoga, ne faka‵pula aka olotou tamā mata kae kata‵kata malie ona ko te fiafia. A tamaliki konā se meaalofa eiloa mai i a Ieova, maise eiloa i te aso tenā.”
6, 7. (a) E fakamalosi aka pefea a ‵tou fakatuanaki māfai e akoako atu ne tatou a muna‵tonu mai i te Tusi Tapu? (e) E pefea ‵tou lagonaga māfai e ‵kilo atu tatou ki ‵tou tino a‵koga ki te Tusi Tapu ko tai ‵lei atu olotou olaga mai te fakagaluegaga o fakatakitakiga fakavae i Tusitusiga Tapu?
6 A te akoako atu o muna‵tonu mai i te Tusi Tapu e fakamalosi aka i ei a ‵tou fakatuanaki. Ne tusi mai te apositolo ko Paulo e uiga ki nisi tino Iutaia i ana aso kolā ne fakata‵mala o fakagalue a mea kolā ne talai atu ne latou: “Kae ko koe telā e akoako ne koe te suā tino, e a, e se akoako ne koe a koe eiloa?” (Lo. 2:21) E ‵kese ‵ki eiloa mo paenia i aso nei! E masani o uke olotou avanoaga o akoako te munatonu ki nisi tino kae fai akoga faka-te-Tusi Tapu. Ko te mea ke magoi a te faiga penā, e manakogina ke fakatoka latou ki akoga takitasi kae fai a sukesukega ke tali aka a fesili. E fakamatala mai te paenia e igoa ki a Janeen: “I taimi takitasi e maua ei ne au se avanoaga ke akoako te munatonu ki nisi tino, e lagona ne au i muna‵tonu konei ko gasolo aka eiloa o ‵piki ‵mau i toku mafaufau mo toku loto. Kae ko te ikuga, ne gasolo faeloa ki mua toku fakatuanaki.”
7 A te kilo atu ki tino a‵koga i te Tusi Tapu ko tai ‵lei atu olotou olaga mai te fakagaluegaga o fakatakitakiga fakavae mai te Tusi Tapu e fai ei ke ‵poko a ‵tou loto fakafetai ki te poto o te Atua. (Isa. 48:17, 18) E fesoasoani mai a te mea tenā ke ‵saga tonu tatou o fakaaoga faeloa a fakatakitakiga fakavae konei i ‵tou olaga totino. E fai mai te suā paenia ko Adrianna: “E mafai o fai valevale a olaga o tino māfai e fakalago‵lago latou ki olotou poto totino. Kae kafai e fakalagolago latou ki te poto o Ieova, se mea vave eiloa o maua ne latou a mea aoga.” E fai mai ne Phil se mea tai ‵pau: “E lavea ne koe te auala e ‵fuli ei ne Ieova a tino kolā ne seki iku manuia i te taimi ne taumafai ei o ‵fuli i a latou eiloa.”
8. E fesoasoani mai pefea ki a tatou a te ga‵lue tasi mo taina mo tuagane i te galuega talai?
8 A te ga‵lue fakatasi mo taina mo tuagane i te galuega talai e fakamalosi aka ei tatou i te feitu faka-te-agaga. (Faata. 13:20) E uke a taimi e fakamāumāu ne paenia e tokouke i te galuega talai fakatasi mo taina mo tuagane. I te auala tenei e maua ei avanoaga o “fakatau fakama‵losi.” (Lo. 1:12; faitau te Faataoto 27:17.) E fakamatala mai a te paenia ko Lisa: “I te koga galue, e isi faeloa se agaga fakatau‵fai mo te loto masei. E lagona ne koe a tino e fatu‵fatu kae pati ma‵sei i aso katoa. A mea katoa e fai ona ko te fia sili. I nisi taimi, ko fakatauemu kae fakalīlī atu ki a koe ona ko au amioga e pelā me se Kelisiano. Tela la, a te galue i te galuega talai fakatasi mo taina mo tuagane se fakamalosiga tonu. Kafai e foki mai au ki te fale i te fakaotiga o te aso, e fiafia eiloa au faitalia a toku fi‵ta.”
9. Se a te mea e mafai ne te galuega fakapaenia o fai ki ‵tou fakaipoipoga?
9 A te paenia fakatasi mo ‵tou avaga e fakamalosi aka ei a ‵tou fakaipoipoga. (Fai. 4:12) E fakamatala mai a Madeline telā ne paenia tasi mo tena avaga: “Ne fakamāumāu ne au mo taku avaga se taimi o fai‵pati ki te mā galuega talai i te aso io me se mea ne fai‵tau māua ki ei i te Tusi Tapu telā e mafai o fakaaoga i te mā galuega talai. I tausaga takitasi ne paenia ei māua, ne gasolo aka eiloa māua o ‵pili.” E fai mai foki penā a Trisha: “Ko taumafai māua ke seai se kaitalafu, tela la, ko sē taua māua i tupe. E ‵pau a te mā fakasologa i te taviniga, tela la, ne ‵kau tasi māua i toe āsiga mo akoga faka-te-Tusi Tapu, kae ne fesoasoani mai ke tumau māua penā i mea tau lagonaga mo te feitu faka-te-agaga.”
10. Kafai e fakamuamua ne tatou a mea o te Malo kae maua a te fesoasoani o te Atua, e pokotia pefea a ‵tou tali‵tonu fakamaoni ki a Ieova?
10 E momea aka a ‵tou tali‵tonu fakamaoni ki a Ieova māfai e fakamuamua ne tatou a mea o te Malo, te mauaga o te fesoasoani o Ieova, kae kilo atu ki a ia e tali mai ki ‵tou ‵talo. E tonu a te mea tenā ki Kelisiano a‵lofa fakamaoni katoa. Kae ne iloa ne latou kolā e ga‵lue i te taviniga tumau me ko te fakalagolago ki a Ieova e mafai o fesoasoani atu ki a latou ke tumau e pelā me se paenia. (Faitau te Mataio 6:30-34.) Ne lotomalie a Curt telā se paenia kae se sui ovasia o te fenua, ke āsi atu ki se fakapotopotoga e lua mo te āfa itula mai i tena fale. A te penitini o te motoka a lāua mo tena avaga telā se paenia foki, e lava fua ke tele ki te fakapotopotoga tenā kae ko sē lava ke toe foki, kae e toe tasi te vaiaso kae oko ki tena peofuga. E fai mai a Curt, “Ne kamata au o fakafesili a te ‵tonu o te fakaikuga ne fai ne au.” I te otiga ne ‵talo, ne fakaiku aka ne lāua mo te loto talitonu ke talia te ‵tofiga me ka tausi atu eiloa te Atua ki lā manakoga. Mai mua malie eiloa o olo lāua, ne telefoni mai se tuagane me e isi sena meaalofa ki a lāua. Ko te aofaki tupe tonu eiloa telā e manakogina ke fakaoti faka‵lei a te malaga. Muna a Curt, “Kafai e fepaki sāle koe mo mea penei, e faigofie o lavea ne koe a te fesoasoani o Ieova.”
11. Ne a nisi fakamanuiaga e maua ne te kau paenia?
11 E tonu, ne fai sāle mai a paenia me kafai e fakauke olotou mea e fai i te taviniga ki a Ieova kae taumafai ke ‵pili malosi atu ki a ia, e ‘maua’ eiloa ne latou a fakamanuiaga se-gata-mai. (Teu. 28:2) Kae e isi eiloa ne tulaga faiga‵ta o te galuega fakapaenia. E seai ne tavini a te Atua e ‵sao mai i fakalavelave kolā ne māfua mai i te ‵teke o Atamu. E ui ne fakaiku aka ne nisi paenia ke taofi malie aka te lotou taviniga mō se taimi, e mafai faeloa o faka‵lei aka a fakalavelave. Se a te mea e mafai o fesoasoani ki paenia ke tumau i te fia‵fia i te lotou taviniga?
TE FAIGA KE TUMAU I TE TAVINIGA TUMAU
12, 13. (a) Se a te mea e ‵tau o fai ne se paenia māfai e faigata o kātoa ana itula? (e) Kaia e tāua ei ke fai se fakasologa ki te faitau ki te Tusi Tapu i aso katoa, sukesukega totino, mo te mafaufau ‵loto?
12 A te ukega o paenia e fakalavelave ‵ki. E mafai o faigata ke fai a mea katoa, tela la, e tāua ke fai se fakatokaga ‵lei. (1 Koli. 14:33, 40) Kafai e faigata ki se paenia ke kātoa ana itula, e ‵tau ke toe iloilo ne ia te auala e fakaaoga ei ana taimi. (Efe. 5:15, 16) E ‵tau a ia o fesili ifo: ‘E pefea te uke o taimi e fakamāumāu ne au ki fakafiafiaga io me ko mea sē aoga? E mata, e ‵tau o lasi toku loto pulea? E mata, e mafai ne au o fakama‵fuli oku taimi ga‵lue?’ Ka taku tonu mai ne so se Kelisiano me e faigofie faeloa o faopoopo a mea ki te fakasologa a se tino; tela la, e manakogina ke iloilo faeloa ne latou kolā e ga‵lue i te taviniga tumau a mea kae fai a ‵fuliga kolā e manakogina.
13 E ‵tau o fai a te faitau ki te Tusi Tapu i aso katoa, sukesukega totino, mo te mafaufau ‵loto mo fai ne vaega o fakasologa a se paenia. E ‵tau o maua ne se paenia a te loto pulea ko te mea ke fakaaoga faka‵lei ana taimi ki mea aoga. (Fili. 1:10) Pelā me se fakaakoakoga, fakaataata i tou mafaufau i a ia ko foki mai ki te fale i te otiga ne talai i te aso kātoa. Ko mafaufau a ia o fakaaoga a te afiafi po o fakatoka ana mea mō te suā fakatasiga. Te mea muamua, e fia faitau ne ia a tena meli. Tenā, fakaola ei te komipiuta kae faitau kae tali a meli. A koi faitau ana meli, ne fano a ia ki se Web site o onoono ki te ‵togi o se mea e manako a ia o ‵togi māfai ko fanaifo ki lalo te ‵togi. E aunoa mo te iloa ne ia, toeitiiti kae kātoa te lua itula kae e seki kamata eiloa o sukesuke ki mea kolā ne mafaufau a ia ke fai i te afiafi po tenā. Kaia e fai ei a te mea tenā e pelā me se fakalavelave? E tausi faka‵lei a tino ta‵fao ki olotou foitino māfai e ma‵nako ke leva te taimi e ta‵fao ei latou. E penā foki a paenia, e ‵tau o fai se fakasologa ‵lei i te faiga o sukesukega totino ke fakama‵losi aka ei latou i te feitu faka-te-agaga māfai e fia tumau faeloa latou i te taviniga tumau.—1 Timo. 4:16.
14, 15. (a) Kaia e ‵tau ei mo paenia o fakafaigofie olotou olaga? (e) Kafai e fepaki se paenia mo tulaga faiga‵ta, se a te mea e ‵tau o fai ne ia?
14 E taumafai a paenia manuia o tausi olotou olaga ke faigo‵fie. Ne fakamalosi atu Iesu ki ana soko ke faigofie te lotou ‵kilo. (Mata. 6:22) Ne fakafaigofie ne Iesu a tena olaga ko te mea ke fakataunu ne ia tena galuega e aunoa mo se fakalavelave. Ne fai mai a ia: “E isi ne lua o alope, a ko manu eva e isi ne olotou ofaga, ka ko te Tama a te tagata e seai sena fale mo ana nofo.” (Mata. 8:20) E ‵tau o masaua ne se paenia telā e manako o tauloto mai i te fakaakoakoga a Iesu, me ko te uke o ana kope faka-te-foitino, ko te lasi o te taimi e fakamāumāu ke tausi faka‵lei, faka‵lei a mea ma‵sei, io me sui a mea kolā ko ma‵sei.
15 E iloa ne paenia i te tauliaga o latou ke tavini e se ko te ikuga o se mea fakapito ne fai ne latou. Kae ko so se meaalofa io me se tauliaga i te taviniga e maua ne tatou ona ko te alofa tauanoa o te Atua. Ko te mea ke tumau e pelā me se paenia, e ‵tau mo tino taki tokotasi o fakalagolago ki a Ieova. (Fili. 4:13) E isi ne mea faiga‵ta ka ‵sae aka i ei. (Sala. 34:19) Kafai e isi, e fakamolemole atu a paenia ki a Ieova ke maua se fakatakitakiga kae faka‵tali ki te fesoasoani o ia i lō te tiaki fakavave a te lotou taviniga. (Faitau te Salamo 37:5.) Kafai ko maua ne latou te fesoasoani alofa o te Atua, ka gasolo o ‵pili malosi atu latou ki a ia e pelā me ko te lotou Tamana faka-te-lagi atafai.—Isa. 41:10.
E MAFAI KOE O FAI PELĀ ME SE PAENIA?
16. Kafai koe e fia paenia, se a te mea e ‵tau o fai ne koe?
16 Kafai e fia maua ne koe a fakamanuiaga kolā e maua ne latou kolā e ga‵lue i te taviniga tumau, fakaasi atu tou manakoga ki a Ieova. (1 Ioa. 5:14, 15) Faipati atu ki a latou kolā koi paenia. Fai a fakamoemoega kolā ka fesoasoani atu ki a koe ke fai pelā me se paenia. Tenā te mea ne fai ne Keith mo Erika. E pelā mo tauavaga e tokouke kolā e ‵pau mo te ma‵tua o lāua, ne ga‵lue lāua i te taviniga tumau kae ne ‵togi ne lāua se fale mo se motoka fou i te otiga lāua ne avaga. Muna a lāua: “Mā muna nei me ka maua ne māua mai i ei a te lotomalie—kae ne seki fai lele penā.” I te seaiga o se galuega a Keith, ne galue a ia pelā me se paenia lagolago. Ana muna: “E fakamasaua mai ki a au a te galuega paenia ki te lasi o te fiafia e maua mai i te kau ki te galuega talai.” Ne taugasoa lāua mo se tauavaga paenia kolā ne fesoasoani atu ke lavea ne lāua a te fiafia telā e maua mai i te ola i se olaga faigofie mo te galuega paenia. Se a te mea ne fai ne Keith mo Erika? “Ne fai ne māua se fakasologa o mā fakamoemoega faka-te-agaga, faka‵piki ki te mā aisa, kae faka‵sao a fakamoemoega takitasi māfai ko oti ne fakataunu ne māua.” E seki leva, kae mafai lāua o paenia.
17. Kaia e fai ei me se mea poto ke mafaufau ki te ‵fuliga o tau fakasologa io me ko tou olaga ko te mea ke paenia koe?
17 E mafai koe o fai pelā me se paenia? Kafai koe e mafaufau me se mafai nei ne koe, fai te mea e mafai ne koe o fai ke pili malosi atu koe ki a Ieova mai i te kau malosi ki te galuega talai. Kafai ko oti ne iloilo faka‵lei ne koe fakatasi mo te faiga o ‵talo, ka iloa aka i ei ne koe me i te faiga o nisi ‵fuliga i tou olaga ka mafai ei koe o paenia. Kafai koe e paenia, ka lasi fakafia atu a te fiafia e maua ne koe i lō so se mea e fai ne koe. Ka lasi atu te lotomalie e maua ne koe mai te fakamuamua o mea o te Malo i lō ou manakoga totino. (Mata. 6:33) Ka lasi foki te fiafia e maua ne koe mai te fesoasoani atu ki nisi tino. E se gata i ei, ka uke atu avanoaga e maua ne koe ke mafaufau kae faipati e uiga ki a Ieova, e fai ei ke ‵poko tou alofa kae fakafiafia atu ki a ia.