E ‵FULI NE TE TUSI TAPU A OLAGA O TINO
Ne seki fano au ki se koga e aunoa mo taku fana
TAUSAGA NE FANAU I EI: 1958
TENA FENUA: ITALIA
TENA TALA FAKASOLOPITLO: SE TINO I SE POTUKAU FAKASAUA
TOKU OLAGA MUA:
Ne fanau kae ne puti aka au i se fa‵kai i Loma, i se koga telā ne ‵nofo atu i ei a tino ma‵tiva. Ne faigata te olaga. Ne seki iloa lele eiloa ne au toku mātua tonu, kae ne seki maua foki ne au se fesokotakiga ‵lei mo toku tamana. Ne tupu aka au i se auala telā ne fakamasani ei au o ola i tafa o tuakoi faiga‵ta.
I te taimi ko sefulu ei oku tausaga, kae ko oti ne kamata au o kaisoa. I te taimi ko 12 ei oku tausaga, ne sola atu keatea au mai te fale mō te taimi muamua eiloa. E sili atu i te fakatasi taimi, ne puke mai au ne toku tamana i te ofisa pule o pulisimani kae avatu ki te fale. Ne kinau faeloa au mo tino—au ne uiga fakasaua kae kaitaua ki te lalolagi kātoa. I te taimi ko 14 ei oku tausaga, ne tiakina ne au te fale e aunoa mo te ‵toe foki atu. Ne kamata o fakaaoga ne au a vailakau tapu kae nofo atu fua i auala. Ona ko te seai o se koga mo oku moe, ne ofa ne au se motoka kae moe atu i ei ke oko ki te vaveao. Ko ‵sala atu ei au ki se koga e maua i ei a vai mo oku koukou.
Ne kamata o apo malosi au i te kaisoa—so se mea mai i se ato ke oko ki te kaisoa mai i fale ‵nofo o tino i te po. Ne kamata o lauiloa au i te masei kae e se leva ne ‵kami au ke kau atu ki se potukau matagā, telā ne mafai ei o maua ne au se “avanoaga” ke fakamasiki aka ki luga i te kaisoa mai pagike. Ona ko oku uiga kaitaua, ne kamata o āva fakavave mai a tino o te potukau ki a au. Ne seki fano au ki se koga e aunoa mo se fana; a te ‵tonuga loa, ne moe au mo te fana mai lalo i toku aluga. Ne fai eiloa a amioga fakasaua, fakaaogaga o vailakau tapu, kaisoa, pati masei, mo amioga ma‵sei mo fai ne vaega o toku olaga. Ne tumau faeloa a pulisimani i te ‵sala mai ki a au. Ne puke fakapagota au i nai taimi kae ne fakamāumāu ne au a tausaga e uke i te fanatu ‵soko ki te falepuipui.
TE AUALA NE ‵FULI EI TOKU OLAGA NE TE TUSI TAPU:
I te taimi e tasi ne matala mai ei au i te falepuipui, ne fakaiku aka ne au ke fanatu o āsi ki toku fakamātua. E aunoa mo te iloa ne au, ko fai eiloa toku fakamātua mo oku fakataina e tokolua mo fai ne Molimau a Ieova. Ne ‵kami ne latou au ke kau atu ki se fakatasiga a Molimau. Ona ko toku fia logo, ne fakaiku aka ne au ke fanatu i a latou. I te taimi ne oko atu ei au ki te Kingdom Hall, ne manako eiloa au o sagasaga i tafa o te mataloa ko te mea ke onoono au ki tino kolā e olo atu ki loto kae toe olo atu ki tua. Ao, ne nofo eiloa au mo taku fana.
Ne ‵fuli eiloa ne te fakatasiga tenā toku olaga. E masaua ne au me ne mafaufau au me ko nofo atu au i se lalolagi fakaatea. Ne fakatalofa mai ki a au a tino mo te atafai, mata fia‵fia, mo te mata kata‵kata. Koi masaua eiloa ne au i toku mafaufau a te atafai, te fakamaoni i mata o te kau Molimau. E fai eiloa penei ona ko te mea ne nofo atu au i se miliona maila te ‵mao mai te lalolagi ne masani au ki ei!
Ne kamata o sukesuke au ki te Tusi Tapu mo Molimau. Ko te uke o aku mea e tauloto, ko te manino ‵lei mai foki ki a au me e ‵tau o ‵fuli katoatoa toku vaegā olaga. Ne fakagalue aka ne au a pati i te Faataoto 13:20: “Kauga ki tino ‵poto kae poto foki koe. Kafai e kauga koe ki tino va‵lea kae ka se aoga koe.” Ne iloa ne au me e ‵tau o faka‵mao au mai te motou potukau. Ne seki faigofie te mea tenā, kae ne manumalo eiloa au ona ko te fesoasoani o Ieova.
Mō te taimi muamua i toku olaga, ne kamata o iloa ne au o pule faka‵lei atu ki aku faifaiga
Ne fai faka‵lei ne au oku teuga mo oku uiga. Mai i taumafaiga e uke, ne fakagata ne au taku ‵pusi sikaleti mo te fakaaogaga o vailakau tapu. Ne ‵kati ne au toku lauulu ‵loa, ne tapale oku ligi, kae fakagata toku gutu pati masei. Mō te taimi muamua i toku olaga, ne kamata o iloa ne au o pule faka‵lei atu ki aku faifaiga.
Ne seki fiafia sāle au ki te faitau mo te sukesuke, tela la, ne faigata tonu eiloa ke saga tonu atu au ki te sukesukega ki te Tusi Tapu. Kae i te taimi e taumafai malosi ei au, e gasolo aka faeloa toku alofa ki a Ieova, kae ne kamata o ‵fuli se mea i loto i a au—ko kamata o fakalavelave mai toku loto lagona. Ne masani o maua ne au a lagonaga sē ‵lei e uiga ki a au, mai te fakalotolotolua me e se mafai eiloa o fakamagalo au ne Ieova mō mea katoa ne fai ne au. I taimi penā, ne maua ne au a fakamafanafanaga e uke i taku faitauga e uiga ki te fakamagaloga ne Ieova a te Tupu ko Tavita mai tua o ana agasala matagā ne fai.—2 Samuelu 11:1–12:13.
A te suā mea faigata ko te fakaasi atu o toku fakatuanaki ki nisi tino i te galuega talai mai fale ki fale. (Mataio 28:19, 20) Ne mataku au ma fetaui mo se tino telā ne fakalogo‵mae io me ne fai ne au se mea ‵se ki ei i aso mua! Kae ne gasolo malielie eiloa o manumalo au i toku mataku. Ne kamata o maua ne au a te lotomalie tonu i te fesoasoani atu ki nisi tino ke tauloto e uiga ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi gali, telā e fakamagalo ne ia tatou i taimi e uke.
TE AUALA NE MAUA EI NE AU A MEA AOGA:
Ne fakasao eiloa toku ola ne te tauloto e uiga ki a Ieova! A te tokoukega o oku taugasoa mua ko ‵mate io me ‵nofo i te falepuipui, kae ko maua ne au se olaga fakafiafia tonu mo se fakamoemoega ke kilo atu ki ei i aso mai mua. Ko oti ne fakamasani au ki te fakaasi atu o te loto maulalo mo te fakalogo kae pule faka‵lei atu ki toku uiga kaitaua. Ona ko te mea tenā, ko maua ei ne au a fesokotakiga ‵lei mo tino i oku tafa. Ko oti eiloa ne avaga au mo te fiafia ki se fafine matagali, ko Carmen. Ne maua fakatasi ne māua a te fiafia lasi i te fesoasoani atu ki nisi tino ke tauloto e uiga ki te Tusi Tapu.
Kae nei la, ko fai ne au se galuega ‵lei—koi aofia eiloa i ei a pagike, kae i lō te kaisoa mai i ei, ko ‵teu sāle ne au!