E Mafai o Talai Atu Koe i Taimi Seki Fuafuagina!
1 E tokofia a tino i tau fakapotopotoga ne lagona muamua ne latou te munatonu e auala i te talai atu i taimi seki fuafuagina? E mafai eiloa o poi koe i te tali. E aofia i te talai atu i taimi seki fuafuagina a te fakaasi atu o te tala ‵lei ki tino e fetaui mo tatou i aso katoa—i te taimi e faima‵laga atu ei, i taimi e āsi atu ki kāiga io me ko tuakoi, io me ko taimi e ‵togi ei ‵tou mea, i te akoga, i te galuega, mo nisi koga aka foki. I se potukau e tasi telā e silia atu i te 200 o Molimau papatiso, e 40 pasene mai i ei ne fesokotaki atu muamua ki ei e auala i te talai atu i taimi seki fuafuagina! Tela la, e magoi ‵ki eiloa a te vaegā talai tenei.
2 Ne masani o talai atu a tino folafola o te tala ‵lei i te senitenali muamua i taimi seki fuafuagina. E pelā mo te taimi ne faima‵laga atu ei ki Samalia, ne molimau atu a Iesu ki se fafine telā ne fanatu o asu vai mai i te vaikeli a Iakopo. (Ioane 4:6-26) Ne kamata ne Filipo se sau‵talaga mo te ofisa maluga mai i Aitiope telā ne faitau ne ia te tusi o Isaia, i te taimi ne fesili atu ei a ia: “E malamalama koe i te tusi e faitau ne koe?” (Galu. 8:26-38) I te taimi ne ‵pei ei tou tagata ki te falepuipui i Filipi, ne talai atu a te apositolo ko Paulo ki te tausi pagota. (Galu. 16:23-34) Fakamuli ifo, i te taimi ne fakataputapu ei ma fanofano sāle, ne “talia ‵lei ne ia a tino katoa kolā ne o‵mai o āsi a ia. Ne folafola atu ne ia a te Malo o te Atua, kae akoako atu foki ne ia latou e uiga ki te Aliki ko Iesu Keliso.” (Galu. 28:30, 31) E mafai foki o talai atu koe i so se taimi, ke oko foki eiloa māfai e ma koe. E pefea la?
3 Ke Kamata a Sau‵talaga: E faigata ki te tokoukega o tatou ke kamata a sau‵talaga mo tino ‵fou. Ke oko foki eiloa ki taugasoa, e fai fakaatea ki a tatou ke avaka se mea e uiga ki te munatonu. Kae ka fakamalosigina tatou ke fai‵pati atu māfai e mafau‵fau ‵loto tatou ki te ‵lei o Ieova, ko muna‵tonu tāua kolā ko oti ne tuku mai ne ia ki ana tavini, mo te tulaga matagā o tino i te lalolagi. (Iona 4:11; Sala. 40:5; Mata. 13:52) E se gata i ei, e mafai o akai atu tatou ki a Ieova ke fesoasoani mai ‘ke fai ‵tou loto ke ma‵losi’ io me ke ‵toa. (1 Tesa. 2:2) Ne fai mai se tino akoga telā ne iku mai i Kiliata: “Ko oti ne iloa aka ne au a te fesoasoani o te ‵talo māfai e faigata ki a au ke faipati atu ki tino.” Kafai e tai faigata ki a koe ke faipati atu, ke fai atu se tamā ‵talo sē logoa.—Nee. 2:4.
4 E pelā eiloa mo te uiga o te igoa tenā, e se manakogina i te talai atu i taimi seki fuafuagina ke kamata a te sau‵talaga ki se fakatomuaga ‵lei io me se tusi siki. Kāti e mafai o fesoasoani mai ke fai se fakamoemoega ke kamata fua se sautalaga e aunoa mo te mafaufau me e ‵tau o talai atu koe i konā. E lipoti mai ne tino talai e tokouke me i te faiga o te mea tenei e tuku atu ei te loto talitonu telā e manakogina ke sau‵tala fakamuli ki te tala ‵lei. Kafai e se fia sau‵tala a te tino, e se ‵tau eiloa o faimālō atu ke fai‵pati koulua. Ke fakaoti eiloa mo te āva a te sau‵talaga ko fano ei koe.
5 I te taimi e ‵togi atu ei ana mea i te maketi, e tokotasi te tuagane mata ma e kilo tonu atu ki nisi tino kae fakamisikata atu. Kafai e toe fakamisikata mai se tino, e fai atu fua ne ia a nai pati. Kafai e saga tonu mai te tino mo te fiafia, e tuku atu ne te mea tenei a te loto talitonu ke tumau eiloa tou sau‵tala atu. E fakalogologo tou fafine mo te fakaeteete kae taumafai ke iloa se vaega o te tala ‵lei telā e fiafia ki ei te tino. Mai i te fakaaogaga o te auala tenei, ne tufa atu ei ne ia a tusi e uke kae kamata foki i ei se akoga faka-te-Tusi Tapu.
6 Te Kamataga o Sau‵talaga: Ne a pati e mafai o fai atu ne tatou ke kamata ki ei se sau‵talaga? I te taimi ne sau‵tala ei a Iesu mo te fafine i te vaikeli, ne kamata fua ne ia se sau‵talaga mai i te fakamolemole atu ke inu aka a ia. (Ioane 4:7) Tela la, e mafai o kamata ne tatou se sau‵talaga mai i te fakatalofa atu io me mai i te faiga o se fesili. I te taimi e faipati atu ei koe, e mafai o maua ne koe se avanoaga ke fakaasi atu se manatu mai i te Tusi Tapu kae kamata o ‵toki ne koe se fuataga o te munatonu. (Fai. 11:6) Ko oti ne manuia a nisi tino mai i te faiga o se pati telā e fai ei ke fia ‵logo a tino kae kamata ei o fesili mai latou. E pelā foki mo te taimi e faka‵tali ei ke fanatu ki te tokita, e mafai o kamata ne koe se sau‵talaga mai i te fai atu, “Ko oko eiloa toku fiafia māfai ko se toe masaki au.”
7 A te kilokilo faka‵lei atu ka fesoasoani mai foki ke kamata a sau‵talaga. Kafai e lavea ne tatou se mātua mo ana tamaliki amio ‵lei, e mafai o fakamālō atu tatou ki te mātua kae fesili atu, “Se a te mea ne fesoasoani atu ke iku manuia au taumafaiga e pelā me se mātua?” E lagona ne se tuagane e tokotasi se mataupu e sau‵tala ki ei a nisi tino i te galuega kae ne fakaasi atu ne ia a nisi fakamatalaga kolā ne fakavae ki mea kolā ne fia‵fia malosi ki ei a tino kolā e ga‵lue tasi latou. I te taimi ne iloa ne ia me ko fakatokatoka se fafine i tena galuega ke avaga, ne tuku atu ne ia se Awake! telā ne fakamatala mai i ei a te auala ke fakatokatoka ei mō se fakaipoipoga. Ne iku atu i ei ki se sau‵talaga faka-te-Tusi Tapu.
8 A te suā auala ke kamata a sau‵talaga ko te faitau ki ‵tou tusi i koga kolā e mafai o lavea tatou ne nisi tino. E ‵tala ne se taina e tokotasi a Te Faleleoleo Maluga io me ko Awake! ki se mataupu telā e gali tena ulutala kae kamata o faitau lēmū ne ia. Kafai e lavea ne ia se tino e nofo pili mai kae onoono atu ki tena mekesini, ko fai atu ei ne ia se fesili io me se tamā fakamatalaga e uiga ki te mataupu. E masani o iku atu te mea tenei ki se sautalaga mo te tukuatuga o se molimau ‵lei. A te tuku atu fua o se tusi e tasi i se koga telā e laveagofie e mafai o fakamalosi aka a te fia iloa ne tino ga‵lue io me ko tamaliki a‵koga a nisi mea kae fai ei latou ke fesili mai e uiga ki ei.
9 Te ‵Sala ki Avanoaga: Ona ko te tāua o te galuega talai, e se ‵tau o ‵kilo atu tatou ki te talai atu i taimi seki fuafuagina e pelā me se mea e mafai o tupu fakafuasei. I lō te fai penā, e ‵tau o ‵sala atu tatou ki avanoaga ke talai atu i ‵tou mea e fai i aso katoa. Mafaufau ki tino kolā e mafai o fetaui mo koe, kae mafaufau foki ki te auala ke kamata ei se sau‵talaga gali mo latou. Ke tauave faeloa se Tusi Tapu io me se tusi telā e mafai o fakaasi atu ne koe ki tino fia‵fia.—1 Pe. 3:15.
10 Mai i te taumafai malosi, ko oti eiloa ne maua ne tino talai ‵fou a auala ke ‵sala atu ki avanoaga ke talai atu i taimi seki fuafuagina. E isi se tuagane e nofo atu i fale kolā e faigata ke olo atu ki ei, e fakaaoga ne ia a te koga ta‵fao i ei ke fakapikipiki ki ei a ata o koga ‵gali. Kafai e kamata o fai‵pati atu a tino ki a ia e uiga ki te gali o te ata, e fakaaoga ne ia te avanoaga tenā ke kamata se sau‵talaga kae fai atu ki a latou e uiga ki te folafolaga a te Tusi Tapu e uiga ki “te lagi fou mo te lalolagi fou.” (Faka. 21:1-4) E mata, e mafai o mafaufau koe ki auala e mafai o maua ne koe a avanoaga ke talai atu i taimi seki fuafuagina?
11 Ke Toe Āsi Atu ki Tino Fia‵fia: Kafai e maua ne koe se tino fiafia, taumafai ke toe āsi atu ki ei. Kafai e ‵lei, e mafai ne koe o fai atu ki te tino: “Ko oko eiloa i te gali ki a au a te ‵ta sau‵talaga. Tefea te koga e mafai o maua ne au koe i ei ko te mea ke toe fai‵pati tāua?” E tuku atu fua ne nisi tino talai olotou fakatuatusi mo napa telefoni ki te tino kae fai atu: “Ko oko eiloa toku fiafia ki te ‵ta sau‵talaga. Kafai e fia iloa ne koe a nisi mea e uiga ki mea ne sau‵tala tāua ki ei, tenei te auala e mafai o fesokotaki mai koe ki a au.” Kafai e se mafai ne koe o toe āsi atu ki te tino fiafia, ke fakatoka se fakapotopotoga telā e mafai ne ia o fai te mea tenā, e auala i te faka‵fonuga o te tamā pepa ko te Please Follow Up (S-43) kae tuku atu ki te failautusi o tau fakapotopotoga.
12 A te taimi e fakamāumāu ki te talai atu i taimi seki fuafuagina e ‵tau o fakamau i te lipoti. Tela la, ke tausi eiloa a taimi ne fakamāumāu ki ei, faitalia me e aofia fua i ei a nai minute i te aso. Mafaufau ki te mea tenei: Kafai e talai atu a tino talai katoa i taimi seki fuafuagina mō se lima minute i aso takitasi, e mafai eiloa o kātoa a itula e silia atu i te 17 miliona i masina takitasi!
13 E maua eiloa ne tatou a toe pogai ‵lei ke talai atu i taimi seki fuafuagina—ko te alofa ki te Atua mo tuakoi. (Mata. 22:37-39) Kafai e ‵fonu ‵tou loto i te fakatāua ne tatou a uiga o Ieova mo ana fuafuaga ka fakamalosi aka ei tatou ke fai‵pati atu e uiga ki te “‵malu fakatupu o tou Malo.” (Sala. 145:7, 10-12) A te manavase tonu ki ‵tou tuakoi e fakamalosi aka ei tatou ke fakaaoga faka‵lei so se avanoaga ‵lei ke fakaasi atu te tala ‵lei manū koi isi se taimi e ‵toe. (Loma 10:13, 14) Mai i te mafaufau mo te fakatokatoka faka‵lei, e mafai ei ne tatou katoa o talai atu i taimi seki fuafuagina kae kāti ka maua foki te fiafia i te fakaasiatuga o te munatonu ki se tino loto fakamaoni.
[Fesili mo te Sukesukega]
1. (a) Se a te talai atu i taimi seki fuafuagina? (e) E tokofia a tino konei e ‵kau mai ki te fakatasiga tenei, ne fesokotaki muamua mo te munatonu e auala i te talai atu i taimi seki fuafuagina?
2. Ne a fakaakoakoga o te talai atu i taimi seki fuafuagina e maua ne tatou i te Tusi Tapu?
3. Ne a mea e mafai o fesoasoani mai ke manumalo tatou i te mata ma?
4. Se a te fakamoemoega e ‵tau o fakatoka muamua ne tatou, kae kaia?
5. Se a te mea ne fesoasoani atu ki se tuagane e tokotasi ke talai atu i taimi seki fuafuagina?
6. E mafai pefea o kamata ne tatou se sau‵talaga i taimi seki fuafuagina?
7. Ka fesoasoani mai pefea a te kilokilo faka‵lei atu ke talai atu tatou i taimi seki fuafuagina?
8. E mafai pefea o fakaaoga ne tatou ‵tou tusi ke kamata ei a sau‵talaga?
9, 10. (a) E mafai pefea o ‵sala atu tatou ki avanoaga ke talai atu i taimi seki fuafuagina? (e) E mafai pefea o fai ne koe te mea tenei?
11. E mafai pefea o toe āsi atu tatou ki tino fia‵fia e maua ne tatou i te ‵tou talai atu i taimi seki fuafuagina?
12. (a) Kaia e ‵tau ei o fakamau ki lalo a taimi e fakamāumāu ki te talai atu i taimi seki fuafuagina? (e) Ne a ikuga e mafai o maua e auala i te talai i taimi seki fuafuagina? (Ke onoono ki te pokisi “E Maua a Ikuga ‵Lei Mai i te Talai Atu i Taimi Seki Fuafuagina!”)
13. Se a te mea e ‵tau o fakamalosi aka ei tatou ke talai atu i taimi seki fuafuagina?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 4]
E mafai o fesoasoani mai a te faiga o se fakamoemoega ke fetaui fua mo tino kae kamata a sau‵talaga
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 5]
Mai i te taumafai malosi, ko oti ne maua ne tino talai e tokouke a avanoaga ke talai atu i taimi seki fuafuagina
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 5]
Manatu Fesoasoani mō te Kamataga o Sau‵talaga
◼ ‵Talo atu mō se fesoasoani ke taumafai ki ei
◼ Filifili aka a latou kolā e foliga fia‵fia kae e se tō fakavave
◼ Taumafai o kilo tonu atu, fakamisikata, kae fai atu se fakamatalaga telā e mafai o fia‵fia ki ei
◼ Fakalogologo faka‵lei
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 6]
E Maua a Ikuga ‵Lei Mai i te Talai Atu i Taimi Seki Fuafuagina!
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 6]
• I te taimi ne faka‵tali ei a ia i se koga faite motoka ke faite tena motoka, ne molimau atu se taina ki tino i konā, kae ne tuku atu ne ia ki a latou se pepa e tusi i ei a taimi o fakatasiga kae ‵kami ei latou ki te lauga mō tino katoa. Mai tua ifo o se tausaga e tasi i te fono i te atufenua, ne fakatalofa atu ki a ia se taina telā e se iloa ne ia. Se tokotasi o tagata kolā ne tuku atu ne ia ki ei se tamā pepa o taimi o fakatasiga i te koga faite motoka i te tausaga e tasi ko teka! Ne fano te tagata tenā o fakalogologo ki te lauga mō tino katoa kae ne fakamolemole atu mō se akoga faka-te-Tusi Tapu. Ko oti eiloa ne papatiso lāua mo tena avaga.
• E isi se tuagane ne iloa ne ia te munatonu e auala i te talai atu i taimi seki fuafuagina ne aofia ne ia i tena koga talai fakapito a tino kolā e fetaui mo ia e auala i ana tamaliki e tokotolu. E aofia i tena koga talai ana tuakoi mo mātua kolā e fetaui mo ia i te akoga mo fono mō mātua. I so se taimi e kamata ei o taku atu ne ia tena igoa, e fai atu fua ne ia se tamā fakamatalaga kae aoga me i te Tusi Tapu se tusi fesoasoani tāua ki a ia i te putiakaga o ana tamaliki, ko faka‵soko atu ei ki nisi mataupu. Kae ona ko te mea ko oti ne kamata ne ia se sau‵talaga, e momea aka te faigofie ki tou fafine ke taku atu te Tusi Tapu i sau‵talaga fakamuli. Mai te fakaaogaga o te auala tenei, ko oti ne fesoasoani tou fafine ki tino e toko 12 ke oko atu ki te papatisoga.
• I te taimi ne āsi atu ei ki se tuagane se tagata galue i mea tau tupe fakaleoleo, ne fakaaoga ne ia te avanoaga ke talai atu. Ne fesili atu a ia me e fia maua ne ia a te malosi ‵lei, fiafia, mo te ola se-gata-mai. Ne fai atu tou tagata ao kae fesili atu me se vaegā tupe fakaleoleo pefea e faipati tou fafine ki ei. Ne fakaasi atu ne tou fafine ki a ia a te folafolaga i te Tusi Tapu kae tuku atu se tusi e tasi a tatou, telā ne faitau a ia ki ei i te afiafi. Ne fakatoka ke fai se akoga faka-te-Tusi Tapu. Ne kamata o kau atu tou tagata ki fakatasiga kae ne papatiso fakamuli.
• I te taimi ne faimalaga atu ei i te vakalele, ne kamata o faipati atu se tuagane ki te fafine i ana tafa kae ne mafai o talai atu a ia ki ei. I te fakaotiga o te lotou malaga, ne tuku atu ne te tuagane ki te fafine a tena fakatuatusi mo te napa telefoni kae ne fakamalosi atu a ia ki te fafine ke fakamolemole atu mō se akoga faka-te-Tusi Tapu i te suā taimi e āsi atu ei a Molimau a Ieova. I te suā aso, ne āsi atu se avā Molimau ki te fale o te fafine. Ne kamata o sukesuke te fafine ki te Tusi Tapu, ne gasolo vave atu ki mua, ne papatiso, kae e seki leva kae ne fai eiloa ne ia a a‵koga faka-te-Tusi Tapu e tolu.
• E isi se taina ko 100 ana tausaga kae ‵kivi telā e nofo atu i fale mō tino ma‵tua, e masani o fai atu, “E manakogina ne tatou a te Malo.” Ne iku atu te mea tenei ki fesili mai i nesi mo tino ma‵saki, telā ne mafai ei o fakamatala atu ne ia me se a te Malo. E tokotasi mai i fafine kolā e ga‵lue i konā, ne fesili atu me ne a ana mea ka fai i te Palataiso. Ne tali atu a ia, “Ka toe ‵pula oku mata kae toe sasale foki kae ka ‵sunu ne au toku nofoga fakatekateka.” Ona ko te mea e ‵kivi a ia, e fakamolemole atu a ia ki tou fafine ke faitau sāle atu ne ia a mekesini ki a ia. I te taimi ne āsi atu ei a te tamaliki fafine a te taina tenā, ne fanoi atu a te tino galue ki te tama fafine ke ave ne ia a mekesini ki te fale. Ne fai atu te nesi ki te tama fafine, “A te motou matua fou i te fale mō tino ma‵tua ko te: ‘E manakogina ne tatou a te Malo.’”
• E faka‵tali se tuagane i te laina i se fale ‵kai kae ne lagona ne ia se potukau o toeaina e saga‵saga ‵pili mai e sau‵tala ki mataupu fakapolitiki. Ne fai mai te tagata e tokotasi me e se mafai o faka‵lei ne te malo ‵tou fakalavelave. Ne fai atu te tuagane, ‘Tenei eiloa toku avanoaga.’ Ne fai ne ia se tamā ‵talo kae fanatu ki a latou. Mai tua o te ‵takuatuga o tena igoa, ne fai atu tou fafine e uiga ki se malo telā ka faka‵lei ne ia a fakalavelave o tino, ko te Malo o te Atua, kae ne tuku atu ne ia se polosiua telā ne fano mo ia. Ko te taimi foki eiloa tenā kae fanatu te menetia. Ne mafaufau a te tuagane me ka fai atu ki a ia ke na fano. I lō te fai pena, ne fai atu tou tagata ki a ia me ne fakalogologo mai a ia kae e manako foki ki se polosiua. E isi foki se tino galue ne fakalogologo ne fanatu mo ana loimata ko ‵sofi ifo. A ia ne fai muamua tena akoga faka-te-Tusi Tapu kae e manako a ia ke toe faka‵soko tena akoga.