Sasale i te Auala o te Fakamaoni
“Ka ko au, e sasale faeloa au i te fakamaoni.”—SALAMO 26:11, NW.
1, 2. (a) Kaia e fai ei te fakamaoni o te tino mo fai se vaega tāua i te kinauga e uiga ki te pulega sili a te Atua? (e) E mafai pefea o fakaasi atu ne tino ‵poto me e ‵lago atu latou ki te pulega sili a Ieova?
I TE taimi ne ‵teke atu ei a Satani i te fatoaga o Etena, ne fakasae aka ei ne ia se kinauga i te lagi mo te lalolagi me e ‵tau o pule atu te Atua ki ana mea katoa ne faite io me ikai. Fakamuli ifo, ne toa atu tou tagata me e tavini atu fua a tino ki te Atua māfai e maua ne latou a mea aogā mai i ei. (Iopu 1:9-11; 2:4) Tela la, ne aofia a te fakamaoni o tino i te kinauga e uiga ki te pulega sili a Ieova i te lagi mo te lalolagi.
2 E tiga eiloa e se fakalagolago te pulega sili a te Atua ki te fakamaoni o ana mea ola ne faite, e mafai eiloa o fakaasi atu ne tino i te lalolagi mo ana tama faka-te-agaga a te lotou tulaga i te kinauga tenei. E pefea la? Mai te filifili aka ke tau‵tali atu i te auala o te fakamaoni io me ikai. Tela la, a te fakamaoni o te tino, se fakavae ‵mautakitaki mō te auala ka fakamasino aka ei a ia.
3. (a) Se a te mea ne ma‵nako ki ei a Iopu mo Tavita ke sukesuke kae fakamasino aka ne Ieova? (e) Ne a fesili e ‵sae aka e uiga ki te fakamaoni?
3 Ne fai atu a Iopu mo te mautinoa, penei: “[A Ieova] ke fua ne ia au i fua mea ‵mafa kolā e ‵tonu katoatoa, kae ka iloa ne ia i au e se ‵se io me e fakamaoni.” (Iopu 31:6) A te fakamaoni ko te mea telā ne fakamolemole atu te Tupu o Isalaelu mua, ko Tavita, ki a Ieova ke sukesuke aka a ia i tena ‵talo tenei: “Fakamasino mai au, e Ieova, me ko oti ne sasale au i toku fakamaoni, kae ko oti ne talitonu au ki a Ieova, ko te mea ke sē pole‵pole oku vae.” (Salamo 26:1, NW) Ko oko foki eiloa i te tāua ke tumau tatou i te sa‵sale i te auala o te fakamaoni! Kae se a te fakamaoni, kae se a te uiga ke sasale i ei? Se a te mea ka fesoasoani mai ke tumau tatou i te auala o te fakamaoni?
‘Ko Oti ne Sasale Au i Toku Fakamaoni’
4. Se a te fakamaoni?
4 A te fakamaoni e fakauiga ki te amiotonu, fai mea tonu, mo te sē fai mea ‵se. Kae e uke atu a mea e aofia i te fakamaoni i lō te faiga fua o te mea tonu. E aofia i ei te ‵lei o amioga io me ko te fia tapuaki atu ki te Atua mo te loto katoatoa. Ne fakafesiligina ne Satani a lagonaga o Iopu i tena fesili tenei ki te Atua: “Kafai e fakapakia ne koe tena foitino [o Iopu], e iku eiloa o muna masei atu ki a koe!” (Iopu 2:5) E aofia i te fakamaoni ko te faiga o mea kolā e māfua tonu mai i te loto.
5. Se a te mea e fakaasi mai me e se manakogina ke ‵lei katoatoa tatou i te tumau i te fakamaoni?
5 Kae ko te fakamaoni e se manakogina i ei te tulaga ‵lei katoatoa. A te Tupu ko Tavita e seki ‵lei katoatoa kae ne uke ‵ki ana mea ‵se ne fai i tena olaga. Kae ne fakasino atu eiloa te Tusi Tapu ki a ia e pelā me se tagata telā ne sasale atu i te “fakamaoni mo te fai mea tonu.” (1 Tupu 9:4) Kaia? Me ne alofa fakamaoni a Tavita ki a Ieova. Ne tuku katoatoa tena loto ki te Atua. Ne taku ‵tonu atu ne ia ana mea ‵se, ne talia ne ia a polopolokiga, kae faka‵tonu aka foki tena auala. A te ‵tonuga loa, e lavea atu te fakamaoni o Tavita i tena tapuaki mo tena alofa fakamaoni ki tena Atua, ko Ieova.—Teutelonome 6:5, 6.
6, 7. Ne a mea e aofia i te sasale atu i te fakamaoni?
6 E se gata fua te fakamaoni i se vaega e tasi o uiga o te tino, e pelā mo tapuakiga fakalotu. E aofia i ei ‵tou olaga kātoa. Ne “sasale” a Tavita i te fakamaoni. “A te veape ko te ‘sasale’ e foliga mai me e fakauiga ki ‘vaega katoa o te olaga,’ ” ko pati i The New Interpreter’s Bible. I te fakasino atu ki tino kolā e “‵lei katoatoa i olotou mea e fai,” ne usu mai te faisalamo: “Amutia latou kolā e tau‵tali i fakatonuga [a te Atua], a latou e faka‵logo mo olotou loto katoatoa ki a ia. E se masani o fai ne latou ne mea ‵se; e sa‵sale latou i auala o te Aliki.” (Salamo 119:1-3) E manakogina i te fakamaoni a te tumau i te ‵sala atu ke fai te loto o te Atua kae sasale i ana auala.
7 A te sasale atu i te fakamaoni e manakogina i ei a te tapuaki atu mo te alofa fakamaoni ki te Atua, mai lalo foki eiloa i tulaga faiga‵ta. Kafai e kufaki tatou mai lalo i tofotofoga, e ‵mautakitaki tatou faitalia a mea faiga‵ta, io me ko te ‵teke atu ki tofotofoga mai te lalolagi sē amio atua tenei, e lavea faka‵lei atu eiloa te ‵tou fakamaoni. E ‘fakafiafia ne tatou te loto o Ieova’ me ko mafai ne ia o tuku atu se tali ki te tino telā e fakaitaita atu ki a ia. (Faataoto 27:11) Ona ko te pogai tenei, ko mafai ei o fai te ‵tou fakaikuga e pelā mo Iopu: “Ke oko ki toku mate e se mafai o tapale ne au toku fakamaoni mai i a au!” (Iopu 27:5, NW) E fakaasi mai ne te mataupu e 26 o te Salamo a mea kolā ka fesoasoani mai ke sa‵sale atu tatou i te fakamaoni.
“Faka‵ma Aka Oku Nonu mo Toku Fatu”
8. Se a te mea e tauloto ne koe mai te fakamolemole a Tavita ke sukesuke aka ne Ieova ana nonu mo tena fatu?
8 Ne ‵talo atu a Tavita, penei: “Ieova, sukesuke mai kae tofotofo mai au; faka‵ma aka oku nonu mo toku fatu.” (Salamo 26:2, NW) E ‵poko ‵ki te koga e ‵tu ei a nonu i loto i te foitino. I se auala fakatusa, e fakaata mai ne nonu a mafaufauga mo lagonaga ‵loto o se tino. Kae ko te fatu fakatusa, ko te ‵kanoloto o te tino—ko tena loto finafinau, ana lagonaga, mo tena poto. I te taimi ne fai atu ei a Tavita ki a Ieova ke sukesuke aka a ia, ne ‵talo atu eiloa a ia ke sukesuke kae tofotofo aka ana mafaufauga mo ana lagonaga ‵loto.
9. Se a te auala e faka‵ma ei ne Ieova ‵tou nonu mo ‵tou fatu fakatusa?
9 Ne fakamolemole atu a Tavita ke faka‵ma aka ana nonu mo tena fatu. E mafai pefea o faka‵ma ne Ieova a ‵tou ‵kanoloto? Ne usu mai a Tavita: “E tavae au ki a Ieova, me e tuku mai ne ia te takitakiga. E tonu, e fakatonu mai au ne oku nonu i te po.” (Salamo 16:7, NW) Se a te uiga o te mea tenā? E fakauiga i ei me ne oko atu a pati fakatonutonu a te Atua ki toe koga ‵poko i loto i te foitino o Tavita kae ‵nofo tumau eiloa i ei, o faka‵tonu aka ana mafaufauga mo ana lagonaga ‵loto. Kae e penā foki tatou māfai e mafaufau ‵loto tatou mo te loto fakafetai ki pati fakatonutonu kolā e maua ne tatou e auala i te Muna a te Atua, ana sui, mo tena fakapotopotoga kae talia ne tatou ke ‵nofo tumau i loto i a tatou. A te ‵talo faeloa ki a Ieova ke faka‵ma mai tatou i te auala tenei, ka fesoasoani mai ei ke sa‵sale tatou i te fakamaoni.
“A Tou Alofa Tumau ko Toku Takitaki”
10. Se a te mea ne fesoasoani atu ki a Tavita ke tumau i te sasale i te munatonu a te Atua?
10 Ne toe fai mai a Tavita, “A tou alofa tumau ko toku takitaki, kae ko oti ne sasale au i tau munatonu.” (Salamo 26:3, NW) Ne iloa ‵lei ne Tavita a faifaiga o te alofa atafai o te Atua, kae ne mafaufau ‵loto a ia mo te fiafia ki ei. Ne usu mai a ia: “Toku agaga io me ko toku tino, tavae atu ki te Aliki, kae sa puli foki te lasi o tena alofa io me ko ana mea katoa e fai.” Me ne masaua ne ia te “mea” e tasi a te Atua e fai, ne toe usu mai a Tavita: “A te Aliki e fakamasino mo te alofa ki tino puapuagatia io me ko tino kolā e kaisoagina, kae tuku ne ia ki a latou a te saolotoga tonu. Ne taku atu ne ia ki a Mose ana fuafuaga, ke matea foki ne tino Isalaelu ana galuega ‵mana.” (Salamo 103:2, 6, 7) Kāti ne mafaufau a Tavita ki te taimi ne kaisoagina ei te kau Isalaelu ne te kau Aikupito i aso o Mose. Kafai e penā loa, a te mafaufau ‵loto ki te auala ne fakaasi atu ei ne Ieova ana fuafuaga ki a Mose e uiga ki te lotou fakasaolotoga, ne otia ei te loto o Tavita kae fakamalosi aka ei tena loto ke sasale atu i te munatonu a te Atua.
11. Se a te mea ka fesoasoani mai ke sa‵sale tatou i te auala o te fakamaoni?
11 A te sukesuke faeloa ki te Muna a te Atua mo te mafaufau ‵loto ki mea e tauloto ne tatou mai i ei ka fesoasoani mai foki ke sa‵sale tatou i te fakamaoni. E pelā mo te masaua ne tatou me ne tele keatea Iosefa mai taumafaiga a te avaga a Potifala ke ‵moe laua, ka fakamalosi mai eiloa ki a tatou ke ‵tele keatea mai vaegā fakamalosiga penā i ‵tou koga ga‵lue, i te akoga, io me i so se koga. (Kenese 39:7-12) Kae e a māfai ko tofotofogina tatou ne avanoaga ke mau‵mea io me ke maua a tulaga ma‵luga mo pulega ma‵losi i te lalolagi? E maua eiloa ne tatou te fakaakoakoga a Mose, telā ne tiaki ne ia a tulaga ma‵luga i Aikupito. (Epelu 11:24-26) A te masaua ne tatou a te kufaki o Iopu ka fesoasoani mai eiloa ke fakamalosi aka ‵tou manakoga ke tumau i te fakamaoni ki a Ieova faitalia a masaki mo mea faiga‵ta o te olaga. (Iakopo 5:11) Kae e a māfai ko fakasauāgina tatou? A te masaua ne tatou o te mea ne tupu ki a Tanielu i te lua o leona ka fakamalosi aka ei ke loto ‵toa tatou!—Tanielu 6:16-22.
“Au sē Kau Foki ki Tino Amio ‵Pelo”
12, 13. Ne a vaegā fesokotakiga e ‵tau o ‵kalo keatea tatou mai i ei?
12 I te fakasino atu ki te suā mea telā ne fakamalosi aka ei tena fakamaoni, ne fai mai a Tavita: “Au sē fai takaga ki tino e seai ne aogā io me ‵funa ne latou olotou uiga ‵tonu; au sē kau foki ki tino amio ‵pelo. Au sē fia fakatasi mo tino amio me‵sei, kae ‵kalo keatea foki au mai tino ma‵sei.” (Salamo 26:4, 5) Ne seki fia fakatasi atu eiloa a Tavita ki tino amio ma‵sei. Ne takalialia a ia ki taugasoa ma‵sei.
13 Kae e a tatou? E mata, e ita tatou ma ‵kau fakatasi mo tino amio ‵pelo e auala i polokalame i te televise, vitiō, tamunei, ata i te Internet, io me ko nisi mea aka foki penā? E mata, e ‵kalo keatea tatou mai tino kolā e ‵funa ne latou olotou uiga ‵tonu? E fia fai taugasoa fakaloiloi mai a nisi tino i te akoga io me ko ‵tou koga ga‵lue ko te mea ke fakatogafiti ne latou tatou. E mata, e ma‵nako eiloa tatou ke ati aka se fesokotakiga ‵pili mo tino kolā e se sa‵sale i muna‵tonu a te Atua? E tiga eiloa e fai mai i a latou e fakamaoni, e mafai foki o ‵funa aka ne aposetate olotou manakoga ‵tonu ko te mea ke ‵futi ne latou a tatou keatea mai te tavini atu ki a Ieova. Kae e a māfai e isi ne tino i te fakapotopotoga kolā e ola i se olaga magalua? E ‵funa aka foki ne latou olotou uiga ‵tonu. A Jayson, telā ko tavini atu nei pelā me se tavini fakafaifeau, ne maua ne ia a vaegā taugasoa penā i te taimi koi talavou ei a ia. E fai mai tou tagata e uiga ki a latou: “I te aso e tasi, ne fai mai se tino e tokotasi i a latou ki a au: ‘E se afaina a mea e fai ne tatou nei me kafai ko oko mai te fakanofonofoga fou, ka ‵mate eiloa tatou. Ka se iloa ei ne tatou a mea kolā ne fakata‵mala tatou o fai.’ Ne fakaala aka toku mafaufau ne vaegā pati penā. E se manako au o mate māfai ko oko mai te fakanofonofoga fou.” Ne taofi aka ei ne Jayson i se auala poto tena fesokotakiga mo tino penā. Ne polopoloki mai te apositolo ko Paulo: “Ke se fakaloiloigina koutou: ‘A taugasoa ma‵sei e fakamasei ne latou te amio ‵lei.’ ” (1 Kolinito 15:33) Ko tafaga la te tāua ke ‵kalo keatea tatou mai taugasoa ma‵sei!
‘Ka Takutaku Atu ne Au Au Galuega Fakaofoofogina Katoa’
14, 15. E mafai pefea o ‘māti fakatāmilo atu tatou i te fatafaitaulaga a Ieova’?
14 “Te Aliki, e ‵fano oku lima e fakaasi atu ei i a au se tino sē agasala, kae tapuaki fakatamilo au i tou fatafaitaulaga,” ko pati a Tavita. Kaia? “E usu ne au te pese fakafetai kae takutaku atu au galuega fakaofoofogina katoa.” (Salamo 26:6, 7) Ne manako a Tavita ke tumau tena ‵mā i ana amioga ko te mea ke mafai o tapuaki atu a ia ki a Ieova kae fakaasi atu foki tena tuku katoatoa atu ki te Atua.
15 A mea katoa kolā ne aofia i te tapuakiga tonu i te faleie tapu kae fakamuli ifo i te faletapu ne “fakatusa o mea ‵tonu i te lagi.” (Epelu 8:5; 9:23) Ne fakaata mai i te fatafaitaulaga a te loto o Ieova i te taliaga o te taulaga a Iesu Keliso mō te fakasaolotoga o tino mai te agasala mo te mate. (Epelu 10:5-10) E ‵fano ‵tou lima ke fakaasi atu ei te ‵tou ‵mā kae ‘māti fakatāmilo atu i te fatafaitaulaga a [Ieova]’ mai te fakatuanaki ki te taulaga tenā.—Ioane 3:16-18.
16. E aogā pefea ki a tatou a te folafola atu ki nisi tino a galuega fakaofoofogina a te Atua?
16 Kafai e mafau‵fau tatou ki mea katoa kolā e mafai o fai ne te togiola, e mata, e se ‵fonu ‵tou loto i te fakafetai ki a Ieova mo tena Tama fuatasi? Ona ko ‵tou loto fakafetai, ke na fakaasi atu nei ne tatou ki nisi tino a galuega fakaofoofogina a te Atua—mai te faitega o te tagata i te fatoaga o Etena ke oko eiloa ki te fakafouga o mea katoa i te lalolagi fou a te Atua. (Kenese 2:7; Galuega 3:21) Kae e fai eiloa te galuega talai o te Malo mo te faiga o soko mo fai se puipuiga i te feitu faka-te-agaga ki a tatou! (Mataio 24:14; 28:19, 20) Mai te fakalavelave faeloa i te faiga o te galuega tenā, ka fesoasoani mai ei ke masaua faeloa ne tatou te ‵tou fakamoemoega mō aso mai mua, ka momea aka te malosi o ‵tou fakatuanaki ki folafolaga a te Atua, kae tumau foki te ‵tou a‵lofa ki a Ieova mo tino.
“Au e Fiafia ki te Fale Tenā e Nofo Koe i ei”
17, 18. E ‵tau o pefea ‵tou lagonaga ki fakatasiga faka-Kelisiano?
17 A te faleie tapu, mo tena fatafaitaulaga mō te faiga o taulaga, ko te fakavae o te tapuakiga ki a Ieova i Isalaelu. I te fakaasiatuga o tena fiafia ki te koga tenā, ne ‵talo atu ei a Tavita: “Te Aliki, au e fiafia ki te fale tenā e nofo koe i ei, ko te koga tenā e nofo i ei tou ‵malu.”—Salamo 26:8.
18 E mata, e fia‵fia tatou o olo atu ki koga kolā e fai i ei a sukesukega e uiga ki a Ieova? E fai a Kingdom Halls katoa mo olotou polokalame o akoakoga masani mo fai te fakavae o te tapuakiga tonu i te fenua. E se gata i ei, e isi foki ne ‵tou fono ‵lasi, tamā fono, mo te fono fakapito i tausaga takitasi. E sau‵tala i ei ki ‘fakamasauaga’ a Ieova i vaegā fakatasiga penā. Kafai e ‘fia‵fia tatou ki ei mo te loto kātoatoa,’ ka maua ei ne tatou te loto finafinau ke ‵kau atu ki fakatasiga konā kae fakalogologo faka‵lei foki ki ei. (Salamo 119:167) Ko se faka‵tau foki eiloa i te fakamalosi loto a te ‵kau fakatasi mo taina tali‵tonu kolā e mafaufau faeloa ki te ‵lei o tatou kae fesoasoani mai foki ke tumau tatou i te fakamaoni!—Epelu 10:24, 25.
“Fakaola Mai Au”
19. Ne a agasala ne seki manako a Tavita ke aofia a ia i ei?
19 Ona ko te iloa ‵lei ne ia o ikuga o te kalo keatea mai te fakamaoni o te Atua, ne fakamolemole atu ei a Tavita: “Sa fakamalaiagina au fakatasi mo tino agasala, fakaola mai au mai te malaia o tino tatino, ko latou konā e fai amioga ma‵sei i taimi katoa kae toka faeloa o talia a meaalofa fakakolekole.” (Salamo 26:9, 10) Ne seki manako a Tavita ke aofia a ia i tino amio sē atua kolā e amio faivalevale kae takolekole tino.
20, 21. Ne a mea e mafai o takitaki atu ei tatou ki te auala o tino sē amio atua?
20 Ko ‵fonu eiloa te lalolagi i aso nei i amioga ma‵sei. E fakamalosi aka ne televise, mekesini, mo tamunei a amioga faivalevale—“sulaitetapu, amio ma‵sei, mo faiga ma‵sei.” (Kalatia 5:19) Ko pologa eiloa a nisi tino ki ata ma‵sei, telā e takitaki atu ei a tino ki te faiga o amioga ma‵sei i te ukega o taimi. E ‵tōgofie atu eiloa a talavou ki vaegā fakamalosiga penā. I nisi fenua, a te olo sāle mo te ‵nofo tasi o se tau famau se faifaiga masani, kae e fakamalosi atu i ei ki talavou ke mafau‵fau me e ‵tau eiloa o fai latou katoa penā. E kamata a talavou e tokouke o aofia i faifaiga fakafamau, faitalia eiloa me ko tō fo‵liki latou ke a‵vaga. Ke fakama‵lie aka olotou manakoga fakatauavaga kolā ko kamata o ‵tupu aka i loto i a latou, e se leva kae ko aofia latou i amioga ma‵sei kolā e iku atu ki te faiga o faifaiga fakatauavaga sē ‵tau.
21 E se ‵sao foki a tino ma‵tua i fakamalosiga ma‵sei penā. A faifaiga sē fakamaoni i mea tau pisinisi mo te faiga o fakaikuga kolā e fakavae ki manakoga kaimanako ne fakaasiga o te sē lava o te fakamaoni. A te tautali atu ki auala o te lalolagi ka faka‵mao fua i ei tatou mai i a Ieova. Ke na ‘takalia‵lia tatou ki te mea masei kae ke fiafia ki te mea ‵lei’ kae tumau i te sasale atu i te auala o te fakamaoni.—Amosa 5:15.
“Alofa Mai ki a Au Kae Fakaola Mai Au”
22-24. (a) Ne a fakamalosiga e maua ne koe i pati fakaoti o te Salamo mataupu e 26? (e) Se a te matāsele telā ka sau‵tala ki ei i te suā mataupu?
22 Ne fakaoti ne Tavita ana pati ki te Atua penei: “Ka ko au, e fai faeloa ne au te mea tonu io me ka sasale eiloa au i te fakamaoni; alofa mai ki a au kae fakaola mai au! Au ko sao mai mea faigata katoa; au e ‵viki atu ki te Aliki i te fakapotopotoga o ona tino.” (Salamo 26:11, 12) A te fakaikuga a Tavita ke tumau i te fakamaoni e fetaui ‵lei eiloa mo tena fakamolemole ke fakasao aka a ia. Ko oko eiloa i te fakamalosi loto o te mea tenā! Faitalia eiloa te ‵tou tulaga agasala, ka fesoasoani mai eiloa a Ieova ke tumau tatou i te fakamaoni.
23 Ke na fakaasi atu ne te auala e ola ei tatou me e āva kae amanaia foki tatou ki te pulega sili a te Atua i vaega katoa o ‵tou olaga. E mafai ne tatou taki tokotasi o fakamolemole atu ki a Ieova ke sukesuke kae faka‵ma ne ia ‵tou mafaufauga mo ‵tou lagonaga ‵loto. E mafai o mafaufau faeloa tatou ki tena munatonu mai te sukesuke mo te loto finafinau ki tena Muna. Ke na ‵kalo keatea tatou i feitu katoa mai taugasoa ma‵sei kae ‵viki atu ki a Ieova i mua o te fakapotopotoga o ana tino. Ke na ‵kau atu tatou mo te loto finafinau ki te galuega talai o te Malo mo te faiga o soko, kae ke mo a ma talia ne tatou te lalolagi ke fakamasei ne ia te ‵tou fesokotakiga tāua mo te Atua. I te ‵tou taumafai malosi ke sa‵sale atu i te fakamaoni, e tali‵tonu tatou me ka alofa mai eiloa a Ieova ki a tatou.
24 Ona ko te mea e aofia a vaega katoa o te olaga i te fakamaoni, e ‵tau o fakaeteete tatou i te suā matāsele tamate tino—ko te fakaaogā ‵se o te kava. Ka sau‵tala ki te mea tenei i te suā mataupu.
E Masaua ne Koe?
• Kaia e fakamasino ei a mea ola kae ata‵mai katoa ona ko te lotou fakamaoni?
• Se a te fakamaoni, kae se a te mea e aofia i te sasale atu i ei?
• Ne a mea ka fesoasoani mai ke sa‵sale atu tatou i te fakamaoni?
• Ke tumau i te fakamaoni, ne a mea fakama‵taku e ‵tau o iloa kae ‵kalo keatea tatou mai i ei?
[[Ata i te itulau e 26]
E mata, e fakamolemole atu faeloa koe ki a Ieova ke sukesuke aka ou mafaufauga ‵loto?
[[Ata i te itulau e 26]
E mata, e mafaufau ‵loto faeloa koe ki faifaiga alofa atafai a Ieova?