E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Esekielu—II
KO OKO atu nei ki a Tesema 609 T.L.M. Ne kamata ei te vaega fakaoti o te taua a te tupu o Papelonia ki Ielusalema. Ke oko ki te taimi tenei, ne fakapitoa eiloa te fekau a Esekielu ki pagota i Papelonia ki te mea fua e tasi tenei: ko te pakūga mo te fakamaofaga o te lotou fa‵kai pele, ko Ielusalema. Nei la, ko fakasaga atu te valoaga a Esekielu ki te fakamalaiaga telā ka oko atu ki fenua fapau‵pau kolā ka kata‵kata mo te fia‵fia ki fakalavelave kolā ka fe‵paki mo tino o te Atua. I te taimi ne pakū ei a Ielusalema i te 18 masina mai tua ifo i ei, ne toe ‵fuli foki te fekau a Esekielu ki se mataupu fou: te fakafouga o te tapuakiga tonu.
E maua i te Esekielu 25:1–48:35 a valoaga e uiga ki fenua kolā e fakatamilo ne latou a Isalaelu mo te fakasaolotoga o tino o te Atua.a Ne tusi a te tusi kātoa e ‵tusa mo te fakasologa o mea ne ‵tupu e pelā foki mo te fakasologa o mataupu, kae vaganā te Esekielu 29:17-20. Kae ko fuaiupu e fa konei e aofia fua i te valoaga e uiga ki Aikupito. E pelā me se vaega o te Tusi Tapu, e isi se fekau i te tusi ko Esekielu telā e “ola kae galue mo te ‵mana.”—Epelu 4:12.
‘A TE FENUA TENĀ KA PELĀ EILOA MO TE FATOAGA I ETENA’
Mai te lavea ‵mao atu o te lotou kilokiloga ki te auala ka takavale ei a Ielusalema, ne fai ne Ieova ke ‵valo ne Esekielu a mea ka ‵tupu ki Amoni, Moapi, Etoma, Filisitia, Tulo mo Saitonu. E ‵tau o fakatakavale masei a Aikupito. Ne fakatusa a ‘te tupu o Aikupito mo ana tino’ ki te lakau ko te alasi telā ka ‵kati “ki te pelu a te tupu o Papelonia.”—Esekielu 31:2, 3, 12; 32:11, 12.
Kāti i se ono masina mai tua o te fakamaseiga o Ielusalema i te 607 T.L.M., ne lipoti mai ne se tino telā ne sao ki a Esekielu: “Te fa‵kai ko takavale.” Ne maua ei ne te pelofeta a te ‘malosi ke faipati’ atu ki tino Iutaia kolā ne puke fakapagota. (Esekielu 33:21, 22) E maua ne ia a valoaga ke folafola atu e uiga ki te lotou toe fakasaolotoga. Ka fakatu aka ne Ieova “se tupu ki a latou pelā mo [tena] tavini ko Tavita.” (Esekielu 34:23) E ‵tau o fakamasei a Etoma, kae ko te fenua mai mua atu i ei, ko Iuta, ka “pelā eiloa mo te Fatoaga i Etena.” (Esekielu 36:35) Ne tauto mai a Ieova me ka puipui ne ia ana tino kolā ne toe fakafoki atu mai te taua a “Koka.”—Esekielu 38:2.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
29:8-12—Ko te taimi fea ne tuku tiaki i ei a Aikupito i tausaga e 40? Faitalia a faka‵pulaga a Ielemia, ne ‵tele atu a te ‵toega o tino Iutaia ki Aikupito mai tua o te fakamaseiga o Ielusalema i te 607 T.L.M. (Ielemia 24:1, 8-10; 42:7-22) Ne seki ‵sao ei latou i ei me ne taua atu a Nepukanesa ki Aikupito kae fakatakavale ne ia. Kāti ne kamata o tuku tiaki a Aikupito i te 40 tausaga mai tua o te fakamaseiga tenā. E ui eiloa e se fakamaoni mai i tala fakasolopito a te mea tenei, e mafai o tali‵tonu tatou me ne tupu eiloa te mea tenei ona ko Ieova ko te Tino telā e fakataunu ne ia ana valoaga.—Isaia 55:11.
29:18—Ne fai pefea ke ‘tula a ulu o tino katoa kae ke mafole‵fole valevale olotou tuauma’? Ne lasi ‵ki a te taua i te fa‵kai ko Tulo telā ne fai ei a ulu o kautau a Nepukanesa ke ‵tula ona ko te ma‵giso mai i olotou puloutau kae ne mafole‵fole valevale olotou tuauma mai te amoga o mea fakatu‵tu mō faite a taoa mo olo ma‵losi.—Esekielu 26:7-12.
Akoakoga mō Tatou:
29:19, 20. E se uke a koloa ne maua ne te tupu ko Nepukanesa mai Tulo, me ne ‵tele a te kau Tulo mo te ukega o olotou koloa ki te lotou fa‵kai i te motu e tu i te tai. E ui eiloa a Nepukanesa se tupu fapaupau, fakamatamata kae manatu fakapito, ne tuku atu ne Ieova tena taui mō ana galuega mai te tukuatuga o Aikupito “ke fai mo togi o tena kautau.” E mata, e se ‵tau o fakaakoako atu tatou ki te Atua tonu mai te ‵togiga o lafoga ki te malo mō olotou galuega kolā e fai mō tatou? E se ‵tau o taofi aka ne tatou te tiute tenei ona fua ko faifaiga a pule io me ko te auala e fakaaogā ei ne latou a lafoga konā.—Loma 13:4-7.
33:7-9. A te potukau leoleo i aso nei—ko te ‵toega o te kau fakaekegina—fakatasi mo ana taugasoa e se ‵tau lele o taofi aka ne latou te talaiatuga o te tala ‵lei o te Malo kae fakailoa atu ki tino e uiga ki te ‘fakalavelave lasi’ telā ka oko mai.—Mataio 24:21.
33:10-20. E fakalagolago eiloa a te ‵tou fakaolataga ki te ‵tou ‵fuli keatea mai amioga ma‵sei kae faka‵logo ki mea kolā e fiafia ki ei a te Atua. Ao, a auala o Ieova e “‵tonu.”
36:20, 21. Ona ko te lotou sē ola e ‵tusa mo te lotou igoa, ko ‘tino o Ieova,’ ne fakamasei ei ne tino Isalaelu te igoa o te Atua i mua o fenua fakaa‵tea. E se ‵tau lele eiloa o fai tatou mo fai ne tino tapuaki ki a Ieova i ‵tou pati fua.
36:25, 37, 38. A te palataiso faka-te-agaga telā e maua ne tatou i aso nei e “‵fonu i tino” tapu. Tela la, e ‵tau o taumafai tatou o tausi ke ‵ma tatou taki tokotasi i loto i te potukau tenā.
38:1-23. Se fakamalosiga ‵lei eiloa ke iloa atu me ka faka‵sao ne Ieova ana tino mai te taua a Koka mai te fenua o Makoku! A Koka ko te igoa telā ne tuku atu ki “te pule o te lalolagi,” ko Satani te Tiapolo mai tua o tena ‵peiifoga mai te lagi. E fakasino atu a te fenua o Makoku ki se koga i tafa o te lalolagi, telā ne ‵pei atu ki ei a Satani mo ana temoni.—Ioane 12:31; Fakaasiga 12:7-12.
“SAGA TONU MAI KI MEA KATOA KONEI KA FAKAASI ATU NE AU”
Ko te 14 o tausaga mai tua o te fakamaseiga o Ielusalema. (Esekielu 40:1) E toe limasefulu ono tausaga e ‵tau o ‵nofo fakapagota ei a tino Iutaia. (Ielemia 29:10) Kae ko tai katoa nei te 50 tausaga te matua o Esekielu. I se fakaasiga, ne avatu ei a ia ki te fenua o Isalaelu. Ne fai atu ki a ia: “Te tagata ola, onoono faka‵lei. Fakalogologo faka‵lei kae saga tonu mai ki mea katoa konei ka fakaasi atu ne au.” (Esekielu 40:2-4) Ko tafaga la te fiafia o Esekielu ke maua ne ia te fakaasiga e uiga ki te faletapu fou!
A te faletapu ‵malu telā ne lavea ne Esekielu e 6 ana mataloa, e 30 potu ‵kai, te Potu Tapu, te Potu Tafasili i te Tapu, se fatafaitaulaga laupapa, mo te fatafaitaulaga telā e ofo atu i ei a taulaga ‵sunu. “E ‵tafe mai” mai te faletapu se vai telā ne gasolo eiloa o ‵tafe malosi. (Esekielu 47:1) Ne maua foki ne Esekielu se fakaasiga e uiga ki te vaevaega o laukele ki matakāiga o Isalaelu—ko laukele takitasi konā e ‵tele mai te feitu ki te saegālā ki te togālā, kae i te vā o te laukele o Iuta mo Peniamina e tu i ei se tamā koga mō fai a galuega tapu. E ‵tu i te tamā koga tenei te ‘faletapu o Ieova’ mo “te fakai” e fakaigoa ki a Ieova-Sama.—Esekielu 48:9, 10, 15, 35, fakamatalaga fakaopoopo, NW.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
40:3–47:12—Se a te mea e fakasino atu ki ei te faletapu i te fakaasiga ki a Esekielu? A te faletapu lasi ‵ki tenei ne lavea ne Esekielu i se fakaasiga e se se faletapu tonu. E fakaata mai i ei te faletapu faka-te-agaga a te Atua—ko te faletapu telā ne fakatoka mō te tapuakiga ‵ma i ‵tou aso nei. (Esekielu 40:2; Mika 4:1; Epelu 8:2; 9:23, 24) Ne fakataunu a te fakaasiga e uiga ki te faletapu i taimi o “aso fakaoti,” i te taimi ka sui ei a faitaulaga. (2 Timoteo 3:1; Esekielu 44:10-16; Malaki 3:1-3) Kae e isi foki sena fakataunuga fakaoti i te Palataiso. E auala i te fakaasiga tenā e uiga ki te faletapu, ne tuku atu i ei ki tino Iutaia kolā ne puke fakapagota se folafolaga mautinoa me ka toe fakafou te tapuakiga tonu kae ka toe maua ne kāiga Iutaia katoa olotou vaega i te fenua.
40:3–43:17—Se a te mea e tāua ei te fuaga o te faletapu? A te fuaga o te faletapu se fakailoga me i te fuafuaga a Ieova e uiga ki te tapuakiga ‵ma ka fakataunu eiloa.
43:2-4, 7, 9—Ne a “foitino ‵mate o olotou tupu” kolā e ‵tau o ave keatea mai te faletapu? Ne fakasino atu eiloa a foitino ‵mate konā ki tupua. Ko oti ne fakalailai ne takitaki pule o Ielusalema mo ana tino a te faletapu o te Atua ki tupua—ko tena uiga ne fai a tupua konā mo fai olotou tupu.
43:13-20—Se a te mea e fakasino atu ki ei te fatafaitaulaga telā ne lavea ne Esekielu i te fakaasiga? A te fatafaitaulaga fakatusa tenā e fakasino atu eiloa ki te loto o te Atua e uiga ki te taulaga togiola a Iesu Keliso. Ona ko te fakatokaga tenei, ko takuamiotonugina ei a te kau fakaekegina kae e maua ne te “vaitino tokouke” se tulaga ‵ma i mua o te Atua. (Fakaasiga 7:9-14; Loma 5:1, 2) Kāti tenā te pogai ne galo ei te “tani palasi” o te faletapu o Solomona—telā e kou‵kou sāle i ei a faitaulaga—i te faletapu fakatusa tenei.—1 Tupu 7:23-26.
44:10-16—Ko oi e sui ne latou a te potukau o faitaulaga? E fakaata mai ne te potukau o faitaulaga a te potukau o Kelisiano fakaekegina i ‵tou aso nei. Ne fai te lotou faka‵maga i te 1918 i te taimi ne sagasaga ei a Ieova e pelā me se ‘tino e faka‵ma ne ia a siliva mo aulo’ i tena faletapu faka-te-agaga. (Malaki 3:1-5) A tino kolā ne ‵ma io me ne sala‵mo ne tumau eiloa i te lotou taviniga. Mai tua ifo i ei, ne ‵tau o ga‵lue malosi latou “ke mo a foki ma pisia se tino i amioga sē ‵lei faka te lalolagi,” ko fai ei latou pelā me ne fakaakoakoga ‵lei ki te “vaitino tokouke,” kolā e sui ne matakāiga e se ne faitaulaga.—Iakopo 1:27; Fakaasiga 7:9, 10.
45:1; 47:13–48:29—Se a te mea e fakasino atu ki ei te “fenua” mo tena vaevaega? E fakasino atu te fenua ki galuega kolā e fai ne tino o te Atua. Faitalia te koga e nofo i ei se tino tapuaki a Ieova, e nofo atu eiloa a ia i te fenua fou māfai e tumau tena ‵lago atu ki te tapuakiga tonu. A te vaevaega o te fenua ka fakataunu eiloa i te lalolagi fou, māfai ko maua ne tino fakamaoni taki tokotasi se vaega i ei.—Isaia 65:17, 21.
45:7, 16—Se a te mea e fakaata mai i meaalofa a tino ki faitaulaga mo te pelenise pule? I te faletapu faka-te-agaga, e fakasino muamua atu eiloa te mea tenei ki te ‵lago atu i te feitu faka-te-agaga—ko te fesoasoani atu mo te fakaasiatuga o te uiga ko te ‵kau fakatasi.
47:1-5—Se a te mea e fakaata mai i te fakaasiga a Esekielu e uiga ki vai i te vaitafe? E fakaata mai i te vai a fakatokaga faka-te-agaga a Ieova mō te ola, e aofia i ei te taulaga togiola a Keliso Iesu mo te iloaga e uiga ki te Atua telā e maua i te Tusi Tapu. (Ielemia 2:13; Ioane 4:7-26; Efeso 5:25-27) E gasolo malielie eiloa o ‵poko te vaitafe ko te mea ke lava a koga e ‵nofo ei a tino ‵fou kolā e o‵mai ki loto i te tapuakiga tonu. (Isaia 60:22) Ka ‵tafe malosi atu eiloa te vai o te ola i te vaitafe tenā i loto i te Meleniuma, kae ka aofia i ana vai a nisi mainaga e uke atu kolā e maua i te “peluga tusi” telā ka ‵tala mai.—Fakaasiga 20:12; 22:1, 2.
47:12—Se a te mea e fakasino atu ki ei a lakau kolā e fua malosi mai? E fakaata mai i lakau fakatusa konā a fakatokaga faka-te-agaga a te Atua ke toe faka‵foki atu ei a tino ki te tulaga ‵lei katoatoa.
48:15-19, 30-35, fakamatalaga fakaopoopo, NW—Se a te mea e fakasino atu ki ei te fa‵kai telā ne lavea ne Esekielu i te fakaasiga? E tu atu a “Ieova-Sama” i se laukele “se tapu,” ko tena uiga e fakasino atu i ei ki se mea i te lalolagi. E foliga mai me e fakasino atu a te fa‵kai tenā ki se pulega i te lalolagi telā ka aogā ki tino amio‵tonu kolā ka aofia i te “lalolagi fou” kae amiotonu. (2 Petelu 3:13) A te iai o mataloa i ona feitu e lua e fakaata mai i ei me e ma‵tala fua ki so se tino. E ‵tau o faigofie te olo atu ki ovasia a tino o te Atua.
Akoakoga mō Tatou:
40:14, 16, 22, 26. A ata o lakau, ko paama kolā ne ‵lomi i luga i mataloa o te faletapu e fakaasi mai ei me ko tino fua kolā e ‵ma i mea tau amioga e talia ke ulu ki ei. (Salamo 92:12) E akoako mai i ei me e talia fua ne Ieova te ‵tou tapuakiga māfai e amio‵tonu tatou.
44:23. E pefea te lasi o te ‵tou loto fakafetai mō galuega kolā e fai ne te potukau o faitaulaga i aso nei! E fai ne “te tavini fakamaoni kae poto” a te takitakiga i te tukumaiga o meakai faka-te-agaga i te taimi tonu, e fesoasoani mai ei ke iloa ne tatou te ‵kese o te mea ‵ma mo te mea sē ‵ma i te kilokiloga a Ieova.—Mataio 24:45.
47:9, 11. Te poto—se vaega tāua o te vai fakatusa—ko oti ne fai mo fai se vailakau faka‵lei masaki i ‵tou taimi nei. I so se koga e inu ki ei, e fakaola ne ia a tino i te feitu faka-te-agaga. (Ioane 17:3) I te suā feitu, a tino kolā e se talia ne latou a te vai o te ola ka fai mo koga ‘e maua ei te masima’—ko te fakaseaiga se-gata-mai. E pefea te tāua ke ‘taumafai malosi tatou o akoako tonu atu a te munatonu a te Atua’!—2 Timoteo 2:15.
‘Ka Fakaasi Eiloa ne Au ki Malo a Toku Igoa Sili’
Mai tua o te avega keatea o te tupu fakaoti i te lainā tupu o Tavita, ne fakaavanoa ne te Atua tonu se taimi leva mai mua o vau a te Tino “telā ko oti ne fili ne au” ke fai mo tupu. Kae ne seki puli i te Atua a tena feagaiga ne fai mo Tavita. (Esekielu 21:27; 2 Samuelu 7:11-16) E faipati eiloa te valoaga a Esekielu e uiga ki “taku tavini ko Tavita,” telā ka fai mo “leoleo mamoe” mo se “tupu” foki. (Esekielu 34:23, 24; 37:22, 24, 25) A te tino tenei ko Iesu Keliso eiloa telā ka pule mai i te malosi o tena Malo. (Fakaasiga 11:15) Ka fakamaluga ne Ieova a ‘tena igoa sili’ e auala i te Malo faka-Mesia tenei.—Esekielu 36:23.
Ko pili fua nei o fakaseai atu a tino katoa kolā e fakamasei ne latou te igoa tapu o te Atua. Kae ko tino kolā ne fakamaluga ne latou te igoa tenā i olotou olaga mai te tapuaki atu ki a Ieova i se auala telā e talia ne ia ka maua eiloa ne latou te ola se-gata-mai. Tela la, ke na fakaaogā faka‵lei ne tatou a vai o te ola kolā e ‵tafe malosi mai i ‵tou aso nei kae ke fakavae eiloa ‵tou olaga ki te tapuakiga tonu.
[Fakamatalaga mai lalo]
a Ke maua a nisi fakamatalaga ki te tusi ko Esekielu 1:1–24:27, ke onoono ki “Manatu Tāua Mai te Tusi ko Esekielu—I,” i te lomiga o Te Faleleoleo Maluga i a Iulai 1, 2007.
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 17]
Te faletapu ‵malu i te fakaasiga a Esekielu
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 18]
Se a te mea e fakasino atu ki ei te vaitafe o te ola i te fakaasiga a Esekielu?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 18]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.