E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai te Tusi ko Neemia
KO ‵TEKA atu te sefulu lua tausaga talu mai te taimi ne ‵tupu ei a mea fakaoti kolā e tusi i te tusi ko Esela. Ko te taimi foki tenā ko pili atu ei ki te faiga o “te fakatonuga ke toe faite Ielusalema”—ko te kamataga tenā o vaiaso e 70 o tausaga telā ka iku atu ei ki te oko mai o te Mesia. (Tanielu 9:24-27) A te tusi ko Neemia e fakamatala mai i ei te tala o tino o te Atua e uiga ki te ‵toe faitega o te ‵pui o Ielusalema. E aofia i ei se vaitaimi tāua o tausaga e sili atu i te 12, mai te 456 T.L.M. ke oko ki se taimi mai tua o te 443 T.L.M.
E fakamalosi loto te tala telā ne tusi ne te Kovana ko Neemia e uiga ki te auala e fakamaluga aka ei te tapuakiga tonu, māfai e tuku tonu atu te loto ki ei fakatasi mo te fakalagolago katoatoa ki a Ieova te Atua. E fakaasi faka‵lei mai i ei te auala e fakagalue ei ne Ieova a mea ke fakataunu ei tena loto. E fakamatala mai foki i ei te tala o se takitaki malosi kae loto toa. E maua i te tusi ko Neemia se fekau tāua o akoakoga aogā mō tino tapuaki ‵tonu katoa i aso nei, “me i te muna a te Atua e ola kae galue mo te ‵mana.”—Epelu 4:12.
‘NE PALELE TE FAITEGA O TE ‵PUI’
Ne galue a Neemia i te palesi o te tupu ko Aletaseta Longimanus i Susa i se galuega e fakatuagagina. I tena logoga i ana tino me “ko oko eiloa i te puapuagā, ka ko tino fakaa‵tea foki kolā e ‵nofo tasi latou e ‵kilo mo te fakatauemu ki a latou . . . i ‵pui o Ielusalema koi maofa eiloa, mo mataloa foki o te fa‵kai e seki ‵toe faite eiloa talu mai te taimi ne ‵sunu ei,” ne fanoanoa malosi eiloa a Neemia. Ne ‵talo atu a ia mo te loto naunau ki te Atua mō se takitakiga. (Neemia 1:3, 4) Fakamuli loa, ne lavea ne te tupu a te fanoanoa o Neemia kae ne maua ei ne ia se avanoaga ke fanatu ki Ielusalema.
I tena okoatuga ki Ielusalema, ne iloilo ne Neemia te ‵pui i te po, kae fakaasi atu ki tino Iutaia a tena fuafuaga ke toe faite a te ‵pui. Ne kamata ei te faitega o te ‵pui. Kae e penā foki loa a ‵tekega ki te galuega. Mai lalo i te takitakiga loto toa a Neemia, ‘ne palele ei te faitega o te ‵pui.’—Neemia 6:15.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
1:1; 2:1, NW—E mata, a te “luasefulu o tausaga” e fakaasi mai i fuaiupu e lua konei ne kamata o lau mai i se taimi fua e tasi? Ao, ko te 20 o tausaga o te pulega a Aletaseta te tupu. Kae ne ‵kese malie te auala ne fakaaogā i te lauga o fuaiupu konei. E fakasino atu a tala fakasolopito ki te 475 T.L.M. me ko te taimi ne fakasopo ei a Aletaseta mo fai te tupu. Ona ko te mea e masani o lau ne tino ‵poto i Papelonia a te kamataga o pulega a tupu o Pelesia mai te masina o Nisani (Mati/Apelila) ki a Nisani i te suā tausaga, ne kamata ei te pulega fakatupu a Aletaseta i a Nisani 474 T.L.M. Telā la, a te 20 o tausaga o tena pulega telā e fakaasi mai i te Neemia 2:1, i te New World Translation, ne kamata mai eiloa i te 455 T.L.M. A te masina o Kisilevu (Novema/Tesema) telā e sae mai i te Neemia 1:1 ko te masina eiloa ko Kisilevu i te tausaga mai mua atu i ei—i te 456 T.L.M. Ne fakasino atu a Neemia ki te masina tenā e pelā me e aofia i te 20 o tausaga o te pulega a Aletaseta. I te mea tenei, kāti ne lau foki ne ia te taimi telā ne ‵tau o aofia i te pulega a tena tamana mai mua atu i a ia. Io me kāti ne fakaaogā ne Neemia te lauga o tausaga i te kalena faka-Iutaia, telā e kamata mai i te masina o Tishri, kae telā e pakū i te vā o Setema mo Oketopa. Kae faitalia a feitu konā, a te fakatonuga ke toe faite a Ielusalema ne fai eiloa i te 455 T.L.M.
4:17, 18—E mafai pefea o galue se tagata i te ‵toe faitega o Ielusalema mo tena lima fua e tasi? A te mea tenei e se se mea faigatā ki tino kolā e amo sāle ne latou a amoga. I te taimi e tō ei te amoga ki te ulu io me ko te tuauma, ko faigofie ei o fakapaleni aka te amoga tenā ki tena lima fua e tasi “ka ko te suā lima e pukepuke i te mea tau.” Kae ko tino ga‵lue kolā ne ‵tau o fakaaogā a olotou lima katoa ke fai ki ei a galuega “e tofu mo pelu e fakamau i olotou kaokao.” Ne toka faeloa latou o taua māfai e isi se fili e taua atu ki a latou.
5:7—Kaia ne ‘kaitaua ei a Neemia ki takitaki mo ofisa o te fenua’? Ne faimālō ne tāgata konei olotou taina Iutaia ke ‵togi ne latou se pasene i olotou tupe kaitalafu ke silia atu i lō te mea telā e fai mai i te Tulafono a Mose. (Levitiko 25:36; Teutelonome 23:19) E se gata i ei, ne lasi ‵ki te pasene ne ma‵nako latou ki ei. I te masina e tasi e ‵pau eiloa a “tupe e selau” mo te 12 pasene i te tausaga. (Neemia 5:11, Tusi Paia, Samoa) Ne masei ‵ki eiloa te mea tenei ki tino kolā ko leva ne fi‵ta i te ‵mafa o lafoga mo te se lava o meakai. Ne kaitaua a Neemia ki tino mau‵mea, kae mai te fakaaogāga o Tulafono a te Atua, ne polopoloki ‵mafa ei ne ia latou kae fakaasi faka‵sau atu olotou mea ‵se.
6:5—Me masani sāle o ave a tusi e uiga ki mea ‵funa i taga kolā e ‵pono faka‵lei, kaia ne ave ei ne Sanipalata “te tusi e seki ‵pono” ki a Neemia? Kāti ne manako a Sanipalata ke fakaasi atu a ‵losiga ‵se ki tino katoa e auala i se tusi telā ne seki ‵sai ki loto i se taga. Kāti ne mafaufau a ia me ka kaitaua malosi a Neemia kae fai ei ke tiakina ne ia te galuega kae saga atu fua o puipui a ia. Io me kāti ne mafaufau a Sanipalata me ka ma‵taku a tino Iutaia ona ko mea kolā e fakaasi atu i te tusi tenā kae fai i ei ke taofi aka te galuega. Ne seki mataku a Neemia i te mea tenā kae ne tumau eiloa i te faiga o te galuega a te Atua telā ne tuku atu ki a ia.
Akoakoga mō Tatou:
1:4; 2:4, 5; 4:4, 5. I te ‵tou fe‵paki mo se tulaga faigatā io me ‵tau o fai se fakaikuga tāua ‵ki, e ‵tau mo tatou o “‵talo i taimi katoa” kae gasue‵sue e ‵tusa mo fakatakitakiga e maua ne tatou i te Muna a te Atua.—Loma 12:12.
1:11–2:8; 4:4, 5, 15, 16; 6:16. E tali mai a Ieova ki ‵talo a ana tavini fakamaoni.—Salamo 86:6, 7.
1:4; 4:19, 20; 6:3, 15. E tiga eiloa ne fai a Neemia mo fai se tino loto alofa, ne tuku mai ne ia se fakaakoakoga ‵lei i tena fai mo fai se tagata galue malosi kae tu ‵mautakitaki i te fai o te mea tonu.
1:11–2:3. A te fiafia o Neemia ne seki māfua mai ona ko tena tulaga maluga e pelā me se tino fakatoka uaina. Kae ona ko te fakamalosiakaga o te tapuakiga tonu. E mata, e se ko te tapuakiga ki a Ieova mo nisi mea aka tau te tapuakiga e fai mo fai te toe mea fakafiafia ki a tatou?
2:4-8. Ne fai ne Ieova ke talia ne Aletaseta a Neemia ke fano o toe faite aka a te ‵pui o Ielusalema. “A te Aliki e fakatonutonu ne ia a te mafaufau o te tupu,” ko pati i te Faataoto 21:1. “E pelā eiloa mo te fakatonu ne ia te auala e ‵tau o ‵tafe ki ei se vaitafe.”
3:5, 27. E se ‵tau o mafau‵fau tatou ki galuega kolā e fai ki ‵tou malosi mō te tapuakiga tonu e fai ei tatou ke fatauvā, e pelā mo mea ne fai ne “takitaki” o Tekoa. Kae e mafai o fakaakoako atu tatou ki tāgata o te fa‵kai ko Tekoa kolā ne fakaavanoa ne latou a latou eiloa mo te loto fiafia.
3:10, 23, 28-30. E ui eiloa e mafai o olo atu a nisi tino o ga‵lue i nisi koga kolā e manakogina i ei a tino talai o te Malo, e ‵lago malosi atu te tokoukega o tatou ki te tapuakiga tonu i koga kolā e ‵nofo tatou i ei. E mafai o fai tatou penā mai te fesoasoani atu ki te faitega o Kingdom Halls mo te fakatokaga mō fakalavelave ‵tupu fakafuasei kae sili atu i ei ko te ‵lago atu ki te galuega ko te talaiatuga o te Malo.
4:14. Kafai e fe‵paki mo ‵tekemaiga, e mafai o manumalo tatou i te mataku māfai e masaua faeloa ne tatou i te “Aliki e ‵mana kae fakamataku.”
5:14-19. E fai a te Kovana ko Neemia e pelā me se fakaakoakoga tafasili i te gali o te loto maulalo, te loto fesoasoani mo te fakautauta, mō ovasia Kelisiano. E ui eiloa ne loto finafinau a ia o fakamalosi aka a Tulafono a te Atua, ne seki fia pule atu a ia ki nisi tino ke maua mai i ei a mea ‵lei mō ia. I lō te fai penā, ne saga tonu atu eiloa a ia ki tino loto māfatia kae ma‵tiva. I te fakaasiatuga o tena kaimalie, ne tuku mai ei ne Neemia se fakaakoakoga gali mō tavini katoa a te Atua.
“TE ATUA, MASAUA A MEA KATOA KONĀ, KE MANUIA EI AU”
I te taimi eiloa ne oti ei a te ‵pui o Ielusalema, ne faite ne Neemia ana mataloa kae fai a fakatokaga ke puipui te fa‵kai. Ne galue ei a ia o fakatoka te fakasologa o gafa o tino. I te taimi ne maopoopo ei a tino “i te koga fono i mua faeloa o te Mataloa o Vai,” ne faitau atu ne Esela te faitaulaga a Tulafono a Mose, kae ne fakamatala atu ne Neemia mo tino Levi a Tulafono konā ki tino. (Neemia 8:1) I te iloaga ne latou a mea e ‵tau o fai i te Fakamanatuga o Aso Fakamalumalu, ne fakamanatu ei ne latou te mea tenā mo te fia‵fia.
Ne toe maopoopo latou, kae i te taimi tenā ne fakaasi atu ei ne “tino Isalaelu” olotou agasala, ne iloilo ei ne tino Levi a faifaiga a te Atua ki tino Isalaelu, kae ne tauto atu latou “me ka tau‵tali [latou] i te Tulafono a te Atua.” (Neemia 9:1, 2; 10:29) Ona ko te mea e seki tokouke a tino i Ielusalema, ne fai ei se vili ke filifili aka se aofaki e taki toko 1 mai te toko 10 o tāgata kolā e ‵nofo i tua o te fa‵kai ke o‵mai o ‵nofo i loto i ei. Mai tua ifo i konā, ne fakaulufale ei te ‵pui mo te fiafia, “ka ko leo o te ua‵te o tino e mafai o lagona i koga ‵mao.” (Neemia 12:43) I te sefulu lua tausaga mai tua o tena okoatuga, ne tiaki ne Neemia a Ielusalema kae foki atu o toe galue mō Aletaseta. Ne kamata ei o toe ‵sae aka amioga sē ‵ma i tino Iutaia. I tena fokiatuga ki Ielusalema ne galue malosi a Neemia o faka‵tonu aka a tulaga konā. Ne fakamolemole atu ei a ia mo te loto maulalo: “Te Atua, masaua a mea katoa konā, ke manuia ei au.”—Neemia 13:31.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
7:6-67—Kaia e ‵kese ei te fakasologa a Neemia e uiga ki tino kolā ne toe ‵foki atu ki Ielusalema mo Selupapelu, mo te fakasologa a Esela e uiga ki matakāiga takitasi? (Esela 2:1-65) Te pogai ne ‵kese ei me kāti ne fakaaogā ne Esela mo Neemia a lā mau mai i fakamatalaga kese‵kese. E pelā mo te ‵kese o te aofaki o tino kolā ne tusi olotou igoa ke ‵foki latou mo te aofaki tonu eiloa o tino kolā ne ‵foki atu. Kāti ne ‵kese foki a aofaki konā ona ko nisi tino Iutaia kolā ne seki iloa ne latou olotou gafa i te taimi tenā ne iloa fakamuli ne latou. Kae e tasi te mea telā e ‵pau i ei a mau e lua konei: A te aofaki o tino kolā ne ‵foki atu muamua e toko 42,360, i tafa o pologa mo tino usuusu.
10:34—Kaia ne manakogina ei ke aumai ne tino a fafie? Ne seki manakogina i te Tulafono a Mose ke fai a taulaga ki fafie. Ne māfua mai eiloa te mea tenei ona ko te lasi o te manakoga ki fafie. Ne manakogina a fafie e uke ke ‵sunu ki ei a taulaga i luga i te fatafaitaulaga. E manino ‵lei me ne seki lava a tino Netini, kolā e se ne tino Isalaelu kae tavini atu e pelā me ne pologa i te faletapu. Telā la, ne fai ei te vili ke fakamautinoa aka ei te lava o fafie i taimi katoa.
13:6—E pefea te leva ne galo ei a Neemia mai Ielusalema? E fai mai te Tusi Tapu me “i se taimi fakamuli ifo,” io me ‘i te fakaotiga o aso,’ ne fakamolemole atu ei a Neemia ki te tupu ke malōlō a ia ko te mea ke toe foki atu ki Ielusalema. Telā la, e se mafai o iloa a te leva o tena galoga. I tena fokiatuga ki Ielusalema, ne iloa aka ne Neemia me e seai se fesoasoani e maua ne faitaulaga, kae e seki tausi foki a tino ki te tulafono o te Sapati. E tokouke a tino ne a‵vaga ki tino o fenua fakaa‵tea, kae ko se fai‵pati olotou tama‵liki ki te ‵gana a tino Iutaia. Ona ko te lasi o te ma‵sei o tulaga konā, kāti ne leva ‵ki te taimi ne galo ei a Neemia.
13:25, 28—I tafa o tena ‘kotekote’ e uiga ki tino Iutaia kolā ne solomuli, ne a nisi fakatonutonuga ne fai ne Neemia? Ne fai atu ne Neemia a “muna fakamalaia ki a latou” mai te laulauatuga o fakasalaga kolā e maua i Tulafono a te Atua. Ne fai ne ia ke “‵kini” a nisi o latou, kāti mai te faiga o se ikuga ke fakasala latou i se fono famasino. E pelā me se fakatusa o tena kaitaua ki olotou amioga ma‵sei, ne ‘unu ei ne ia olotou nisi laulu.’ Ne ‵tuli foki ne ia keatea a te mokopuna o te Faitaulaga Sili ko Eliasipa telā ne avaga ki te tamaliki fafine a Sanipalata mai te fa‵kai o Peta Holono.
Akoakoga mō Tatou:
8:8. E pelā me ne faiakoga o te Muna a te Atua, e “fakamalamalama” atu ne tatou a te mea tenā ki tino māfai e faka‵mafa atu i ‵tou pati kae fakamatala faka‵lei atu foki a mea i te Tusi Tapu, mo te auala e aogā ei.
8:10. ‘E maua te fiafia e uiga ki a Ieova’ mai i te iloa mo te fakamaliega o ou manakoga faka-te-agaga mo te tautali atu ki te takitakiga a te Atua. E pefea te tāua ke suke‵suke malosi tatou ki te Tusi Tapu, ‵kau atu faeloa ki fakatasiga Kelisiano, kae ‵kau atu mo te loto finafinau ki te talaiatuga o te Malo mo te faiga o soko!
11:2. A te fanatu ki Ielusalema kae tiakina ou manafa mai ou tupuga ne aofia i ei te fakamāumauga o au tupe eiloa mo nisi fakalavelave aka foki. Ne fakaasi mai ne tino kolā ne fai ne latou te mea tenei a te uiga fia fesoasoani i loto i se tulaga faigatā. E mafai foki o fakaasi atu ne tatou te uiga tenei māfai e sae aka se avanoaga ke tavini atu mō nisi tino i taimi o fono ‵lasi mo nisi faigā mea.
12:31, 38, 40-42. A te usuga o pese se auala ‵lei ke ‵viki atu ei ki a Ieova kae fakaasi atu ‵tou loto fakafetai ki a ia. E ‵tau o usu tatou mo ‵tou loto kātoa i fakatasiga faka-Kelisiano.
13:4-31. E ‵tau o fakaeteete tatou ke mo a ma talia ne tatou te fia maukoloa, te fai valevale mo uiga fakaaposetate ke ulu lemū mai ki loto i a tatou.
13:22. Ne iloa ‵lei ne Neemia me ‵tau o avatu ne ia se tala ki te Atua e uiga ki a ia eiloa. E ‵tau foki o iloa ne tatou me ‵tau o avatu ne tatou se tala ki a Ieova e uiga ki a tatou eiloa.
E ‵Tau Eiloa o Maua te Taliaga a Ieova!
“Kafai e se faite ne te Aliki te fale,” ko pati a te faisalamo, “e seai se aogā e ga‵lue fua ei a tufuga fai fale.” (Salamo 127:1) Ko oko loa i te gali o te fakaasiga a te tusi ko Neemia e uiga ki te ‵tonu o pati konā!
E manino ‵lei te akoakoga mō tatou. Kafai e ma‵nako tatou ke manuia so se taumafaiga e fai ne tatou, e ‵tau o maua ne tatou a fakamanuiaga a Ieova. E mata, e fakamoe‵moe tatou ke fakamanuia tatou ne Ieova seiloga ke fakamuamua ne tatou te tapuakiga tonu i ‵tou olaga? E pelā mo Neemia, ke na fai eiloa ne tatou te tapuakiga ki a Ieova mo tena fakalauefaatuga mo fai te toe mea tāua i ‵tou olaga.
[Ata i te itulau e 8]
“A te Aliki e fakatonutonu ne ia a te mafaufau o te tupu, e pelā eiloa mo te fakatonu ne ia te auala e ‵tau o ‵tafe ki ei se vaitafe.”
[Ata i te itulau e 9]
Ko fanatu a Neemia—se tagata galue malosi kae loto alofa—ki Ielusalema
[Ata i te itulau e 10]
E iloa ne koe o “fakamalamalama” faka‵lei a te Muna a te Atua?