E Mata, E ‵Pau Tau Kilokiloga mo te Kilokiloga a Ieova ki Mea Kolā e Tapu?
“Fakaeteete . . . ke mo a ma fai se tino o koutou mo tino fina lalolagi, kae e se ola faka te Agaga io me seai se loto fakafetai ki mea ‵malu.”—EPELU 12:15, 16.
1. Se a te kilokiloga i aso nei telā e se maua ne tavini a Ieova?
KO SE ‵saga malosi atu a te lalolagi ki mea kolā e ‵malu. Ne fai mai se tagata poto mai Falani ko Edgar Morin: “A fakavae katoa kolā e faka‵na ki ei a amioga ‵lei—ko te Atua, te olaga masani, te fenua, tala mua, mo pogai ‵lei—ko ‵galo katoatoa atu te lotou tāua. . . . Ko filifili aka eiloa ne tino a mea kolā e fia fakatāua ne latou.” E fakaasi atu i te mea tenei a “te Agaga o te lalolagi,” io me ko “te agaga telā e pule ne ia a tino kolā e se faka‵logo.” (1 Kolinito 2:12; Efeso 2:2) E se maua eiloa te agaga ‵teke tenā ne tino kolā ko oti ne tuku atu olotou olaga ki a Ieova kae talia mo te fiafia ne latou tena pulega sili. (Loma 12:1, 2) I lō te fai penā, e iloa ‵lei ne tavini a te Atua a te tāua o te tulaga ‵malu, io me ko tulaga tapu i te lotou tapuakiga ki a Ieova. Ne a mea i ‵tou olaga kolā e ‵tau o tapu? Ka fakaasi mai i te mataupu tenei a mea e lima kolā e tapu ki tavini katoa a te Atua. Ka fakasino atu te suā mataupu ki te ‵malu o ‵tou fakatasiga Kelisiano. Kae se a te mea e fakauiga tonu ki ei te pati ko te “tapu”?
2, 3. (a) E faka‵mafa mai pefea ne te Tusi Tapu a te tapu o Ieova? (e) E ‵kilo atu tatou pefea ki te igoa o Ieova e pelā me se mea tapu?
2 I te Tusi Tapu Epelu, e fakaasi mai i te pati ko te “tapu” a te manatu ke ‵vae keatea. E fakauiga eiloa te “tapu” ki te tapuakiga telā e ‵vae keatea mai te fakaaogāga masani, io me faka‵malugina. E tapu eiloa a Ieova i se auala ‵lei katoatoa. E taku a ia ki “te Tasi Tapu.” (Faataoto 9:10; 30:3) I Isalaelu mua, ne pei te faitaulaga sili ki se pulou telā e faka‵piki ki ei “te tinā aulo kae ‵lomi ki ei te muna tenei ‘Fakatapu mō te Aliki [ko Ieova].’ ” (Esoto 28:36, 37) Ne faka‵tu atu a kelupi mo selafi faka-te-lagi i tafa o te nofogaaliki o Ieova kolā ne fakamatala mai i te Tusi Tapu e pelā me e folafola atu: “E tapu, e tapu, e tapu! A te Aliki Malosi [ko Ieova] e tapu!” (Isaia 6:2, 3; Fakaasiga 4:6-8) E faka‵mafa mai eiloa i pati konei a te manatu me i a Ieova e tapu, e ‵mā, kae ‵mā pakipaki katoatoa. A te ‵tonuga loa, a Ia ko te Māfuaga o mea ‵malu katoa.
3 E ‵malu io me e tapu te igoa o Ieova. Ne fai mai te faisalamo: “Ka ‵viki tino katoa ki tena igoa ‵malu mo te sili. E tapu foki a ia!” (Salamo 99:3) Ne fakaakoako ne Iesu tatou ke ‵talo atu: “Te motou Tamana telā i te lagi: ke tapu tou igoa.” (Mataio 6:9) Ne fai mai te mātua faka-te-foitino o Iesu, ko Malia: “Ko tavae atu toku loto ki te Aliki [ko Ieova], ona ko mea ‵lasi ne fai ne te Atua Malosi mo oku; a tona igoa foki e tapu.” (Luka 1:46, 49) E pelā me ne tavini a Ieova, e ‵kilo atu tatou ki tena igoa e pelā me se mea e tapu kae ‵kalo keatea mai te faiga o so se mea telā e mafai o taku fakamasei ei tena igoa. E se gata i ei, e ‵pau te ‵tou kilokiloga mo te kilokiloga a Ieova e uiga ki te tulaga ‵malu, ko tena uiga e ‵pau ‵tou mafaufauga ki mea kolā e ‵malu mo ia.—Amosa 5:14, 15.
Te Pogai e Āva Malosi ei Tatou ki a Iesu
4. Kaia e fakamatala mai ei ne te Tusi Tapu a Iesu e pelā me ko “te Tamatapu”?
4 E pelā me ko “te Tama eiloa e tokotasi” a te Atua ‵malu, ko Ieova, ne faite a Iesu i se auala tapu. (Ioane 1:14; Kolose 1:15; Epelu 1:1-3) Tela la, ne fakaigoa foki a ia ki “te Tamatapu a te Atua.” (Ioane 6:69) Ne tumau eiloa tena tapu i te taimi ne tuku atu ei tena ola mai te lagi ki te lalolagi, me ne fanau mai ne Malia a Iesu, e auala i te malosi o te agaga tapu. Ne fai atu se agelu ki tou fafine: “Ka oko atu ki a koe te Agaga Tapu, . . . ka fakaigoa te tamaliki tapu tenā, ko te Tama a te Atua.” (Luka 1:35) I se ‵talo ki a Ieova, ne fakasino fakalua atu a Kelisiano i Ielusalema ki te Tama a te Atua e pelā me ko “tau Tavini Tapu ko Iesu.”—Galuega 4:27, 30.
5. Se a te galuega ‵malu ne fai ne Iesu i te lalolagi, kae kaia e tāua ei tena toto?
5 Ne isi se galuega ‵malu ne ‵tau o fai ne Iesu i te taimi koi nofo mai ei i te lalolagi. I tena papatisoga i te 29 T.A., ne fakaeke a Iesu e pelā me se Faitaulaga Sili i te faletapu faka-te-agaga sili o Ieova. (Luka 3:21, 22; Epelu 7:26; 8:1, 2) E se gata i ei, ne ‵tau foki o mate a ia e pelā me se taulaga. Ne tuku mai i tena toto maligi te togiola telā ne mafai ei o faka‵sao ki ei a tino agasala. (Mataio 20:28; Epelu 9:14) Tela la, e ‵kilo atu eiloa tatou ki te toto o Iesu e pelā me se mea ‵malu, telā e “tāua.”—1 Petelu 1:19.
6. Se a te ‵tou kilokiloga ki a Keliso Iesu, kae kaia?
6 I te fakaasi atu me e āva malosi tatou ki te ‵tou Tupu mo te Faitaulaga Sili, ko Iesu Keliso, ne tusi mai te apositolo ko Paulo: “Ne siki ake ei a ia [te Tama] ne te Atua ki te koga e tafa sili i te maluga, kae tuku atu ki a ia a te igoa telā e sili atu i igoa katoa. Tela la, ona ko te ‵malu o te igoa o Iesu, ko ‵tau o totuli ki ei a tino katoa i te lagi, mo tino i te lalolagi, mo tino mai lalo ifo o te lalolagi, kae ka takutonu ne tino katoa i a Keliso ko te Aliki, mō te vikiga o te Atua te Tamana.” (Filipi 2:9-11) E fakaasi atu eiloa ne tatou me e ‵pau te ‵tou kilokiloga mo te kilokiloga a Ieova ki mea ‵malu mai te faka‵logo mo te fia‵fia ki te ‵tou Takitaki mo te Tupu telā ko pule mai nei, ko Keliso Iesu, te Ulu o te fakapotopotoga Kelisiano.—Mataio 23:10; Kolose 1:18.
7. E fakaasi atu pefea ne tatou te ‵tou faka‵logo ki a Keliso?
7 E aofia foki i te fakalogo ki a Keliso a te fakaasi atu o te āva ‵tau ki tino kolā e fakaaogā ne ia ke fai ne latou te takitakiga i te galuega telā e fakatonutonu mai nei ne ia. A te tulaga o te kau fakaekegina ki te agaga kolā e aofia i te Potukau Pule mo ovasia kolā ne ‵tofi aka ne latou i ofisa lagolago, i kogā koga fo‵liki, kogā koga ‵lasi, mo fakapotopotoga takitasi, e ‵tau o ‵kilo atu ki ei e pelā me ne tiute ‵malu. Tela la, e ‵tau eiloa o āva malosi kae faka‵logo tatou ki te fakatokaga tenei.—Epelu 13:7, 17.
Se Fenua Tapu
8, 9. (a) Se a te auala ne fai ei a tino Isalaelu e pelā me ne tino tapu? (e) Ne faka‵mafa atu pefea ne Ieova ki te kau Isalaelu a te akoakoga fakavae e uiga ki te ‵malu?
8 Ne fai eiloa ne Ieova se feagaiga mo Isalaelu. Ne tuku atu ne te fesokotakiga tenei ki te fenua fou tenā se tulaga fakapito. Ne faka‵malugina latou, io me ne ‵vae keatea. Ne fai atu eiloa Ieova ki a latou: “E ‵tau mo koutou o faka‵malu otou foitino, kae tavini mai ki a au tokotasi, me i a au ko te Aliki ‵malu. Ko oti ne faka‵kese ne au koutou mai nisi malo ko te mea ke fai au mo Atua o koutou, kae seai aka foki.”—Levitiko 19:2; 20:26.
9 I te kamataga o te fenua o Isalaelu, ne faka‵mafa atu ne Ieova ki te kau Isalaelu a te akoakoga fakavae ki te ‵malu. Ke oko eiloa ki te lotou ‵mate, e se ‵tau lele eiloa o pa‵tele latou ki te mauga telā ne tuku atu i ei a Tulafono e Sefulu. Ne ‵kilo atu ei ki te Mauga o Sinai e pelā me se koga ‵malu. (Esoto 19:12, 23) Ne fai foki a faitaulaga, te faleie tapu, mo mea fai fale i ei e pelā me ne mea ‵malu. (Esoto 30:26-30) E pefea la te tulaga i te fakapotopotoga Kelisiano?
10, 11. Kaia e mafai ei o fai atu me e ‵malu te fakapotopotoga Kelisiano o te kau fakaekegina, kae e fakamalosi atu pefea te mea tenei ki ‘nisi mamoe’?
10 E ‵malu eiloa a te fakapotopotoga Kelisiano o te kau fakaekegina i te kilokiloga a Ieova. (1 Kolinito 1:2) A te ‵tonuga loa, e faka‵pau eiloa te potukau kātoa o Kelisiano fakaekegina i te lalolagi, i so se taimi, ki se faletapu ‵malu, faitalia eiloa me e se sui ne latou te faletapu sili faka-te-agaga o Ieova. E nofo atu eiloa a Ieova i te faletapu tenā e auala i tena agaga tapu. Ne tusi mai te apositolo ko Paulo: “Ko ia [Keliso Iesu] eiloa tenā e taofi ‵mau ne ia a te fale kātoa, kae fai foki ne ia ke tupu ake ke fai mo fale tapu ‵malu i te Aliki. I te ‵soko tasi foki mo ia, ko ati fakatasi ake ei koutou mo nisi tino katoa ki se fale e tasi, telā e nofo i ei a te Atua, e alatu i tona Agaga.”—Efeso 2:21, 22; 1 Petelu 2:5, 9.
11 Ne toe tusi atu a Paulo ki Kelisiano fakaekegina: “E iloa tonu eiloa ne koutou, me i a koutou ko te fale tapu o te Atua, kae ola foki i loto i a koutou a te Agaga o te Atua! . . . I te mea e ‵malu te fale tapu o te Atua, ka ko koutou eiloa ko tona fale tapu.” (1 Kolinito 3:16, 17) E auala i tena agaga, e “nofo” atu eiloa Ieova i vā o te kau fakaekegina kae ‘fai foki tena fale i a latou.’ (2 Kolinito 6:16) E tumau eiloa a ia i te fakatonutonu atu tena “tavini” fakamaoni. (Mataio 24:45-47) E fakatāua foki ne ‘nisi mamoe’ te tulaga taulia o te lotou ‵kau atu ki te potukau telā e taku ki te fale tapu.—Ioane 10:16; Mataio 25:37-40.
Mea ‵Malu i ‵Tou Olaga Kelisiano
12. Ne a mea e ‵malu i ‵tou olaga, kae kaia?
12 E se se mea fakapoi me e uke eiloa a mea e ‵malu i olaga o te kau fakaekegina o te fakapotopotoga Kelisiano mo olotou taugasoa. A te ‵tou fesokotakiga mo Ieova se mea ‵malu. (1 Nofoaiga Tupu 28:9; Salamo 36:7) E tāua ‵ki eiloa te mea tenā ki a tatou, telā e se talia ei ne tatou so se mea mo so se tino ke taofi aka ne ia ‵tou fesokotakiga mo te ‵tou Atua, ko Ieova. (2 Nofoaiga Tupu 15:2; Iakopo 4:7, 8) E tāua ‵ki eiloa te faiga o ‵talo i te fakatumauga o te ‵tou fesokotakiga pili mo Ieova. Ne ‵malu ‵ki eiloa te faiga o ‵talo ki a Tanielu telā ne tumau eiloa a ia mo te fakamaoni i tena faiga masani ko te ‵talo ki a Ieova faitalia foki te fakamataku o te mea tenā ki tena ola. (Tanielu 6:7-11) ‘A talosaga a tino kelisiano,’ io me ko Kelisiano fakaekegina, ne faka‵pau ki taulaga ‵sunu kolā ne fakaaogā i tapuakiga i te faletapu. (Fakaasiga 5:8; 8:3, 4; Levitiko 16:12, 13) E faka‵mafa mai ne te fakatusaga tenei a te ‵malu o ‵talo. Ko oko eiloa i te taulia o tatou ke mafai o fesokotaki atu ki te Pule Sili i te lagi mo te lalolagi! E se tioa eiloa o ‵malu ki a tatou a te faiga o ‵talo i ‵tou olaga!
13. Se a te malosi telā e tapu, kae e ‵tau o talia pefea ne tatou tena galuega i ‵tou olaga?
13 E isi eiloa se malosi i olaga o Kelisiano fakaekegina mo olotou taugasoa telā e ‵malu ki a latou katoa—te agaga tapu. A te agaga tenā ko te malosi galue o Ieova, kae ona ko te mea e gasuesue faeloa e ‵tusa mo te loto o te Atua tapu, se mea ‵lei eiloa ke taku ki te “Agaga Tapu,” io me ko ‘te agaga telā e tapu.’ (Ioane 14:26; Loma 1:4) E auala i te agaga tapu, e tuku mai ne Ieova ki ana tavini te ‵mana ke talai atu te tala ‵lei. (Galuega 1:8; 4:31) E tuku atu ne Ieova tena agaga ki a “latou kolā e faka‵logo ki a ia” e pelā me ko te pule, mo “tino foki kolā e ola faka te agaga,” kae e se tau‵tali atu ki olotou manakoga faka-te-foitino. (Galuega 5:32; Kalatia 5:16, 25; Loma 8:5-8) E fesoasoani atu te malosi ‵mana tenei ki Kelisiano ke ati aka ne latou a “fua o te Agaga”—ko uiga ‵lei—kae ‘faka‵malu kae fakatapu olotou olaga mō te Atua.’ (Kalatia 5:22, 23; 2 Petelu 3:11) Kafai te agaga tapu se mea e ‵malu ki a tatou, ka ‵kalo keatea tatou mai te faiga o so se mea telā e fakafanoanoa atu ei ki te agaga tenā, io me taofi aka ei tena galuega i ‵tou olaga.—Efeso 4:30.
14. Se a te tulaga taulia telā e ‵kilo atu ki ei te kau fakaekegina me e ‵malu, kae e maua pefea ne nisi mamoe te tulaga taulia tenei?
14 E faka‵malu foki ne tatou a te ‵tou tulaga taulia ki te tauavega o te igoa o te Atua tapu, ko Ieova, mo te faiga mo fai ana Molimau. (Isaia 43:10-12, 15) Ko oti ne talia ne Ieova a Kelisiano fakaekegina ke fai mo fai ne “tavini i te feagaiga fou.” (2 Kolinito 3:5, 6) Ona ko te mea tenā, ne fakatonu atu ei ke talai ne latou “te Tala ‵Lei tenei e uiga ki te Malo” kae ke ‘olo atu ki fenua katoa ke fai a tino i ei mo soko.’ (Mataio 24:14; 28:19, 20) E fai eiloa ne latou te fakatonuga tenei mo te fakamaoni, kae ko lau eiloa i miliona a tino pelā me ne mamoe ko ‵saga tonu atu ki ei, mai te fai atu i se auala fakatusa ki te kau fakaekegina: “Matou e ma‵nako o ‵kau mo koe, me ne lagona ne matou me i te Atua e fakatasi mo koe.” (Sakalia 8:23) E tavini atu eiloa a latou konei mo te fiafia i te feitu faka-te-agaga e pelā me ne ‘tausi manu’ mo tino ‘tausi togavine’ mō ‘tavini fakaekegina a te ‵tou Atua.’ I te auala eiloa tenā, e fesoasoani atu ei a nisi mamoe i se auala lasi ‵ki ki te kau fakaekegina i te fakataunuga o te lotou galuega i te lalolagi kātoa.—Isaia 61:5, 6.
15. Se a te galuega telā ne kilo atu ki ei te apositolo ko Paulo me e ‵malu, kae kaia e maua ei ne tatou te kilokiloga tenā?
15 E pelā mo te apositolo ko Paulo, ne kilo atu a ia ki tena galuega talai e pelā me se mea ‵malu, io me tapu. Ne faipati a ia e uiga ki a ia eiloa e pelā me se “faifeau a Iesu Keliso ki fenua fakaa‵tea, i te galuega fakafaifeau [“‵malu,” NW] i te Tala ‵Lei a te Atua.” (Loma 15:16) I te taimi ne tusi atu ei ki Kelisiano i Kolinito, ne fakasino atu a Paulo ki tena galuega talai e pelā me se “koloa.” (2 Kolinito 4:1, 7) E auala i te ‵tou galuega talai, e fakailoa atu ei ne tatou a “te muna [‵malu] a te Atua.” (1 Petelu 4:11) Tela la, faitalia me e aofia tatou i te kau fakaekegina io me ko nisi mamoe, e ‵kilo atu eiloa tatou ki ei e pelā me se tauliaga ‵malu ke kau atu ki te galuega talai.
“Ke Ola Tatou i te Olaga Tapu Katoatoa mo te Mataku ki te Atua”
16. Se a te mea ka fesoasoani mai ke ‵kalo keatea tatou mai te fai pelā me ne tino kolā e “se ola faka te agaga io me seai se loto fakafetai ki mea ‵malu”?
16 Ne fai atu a te apositolo ko Paulo ki ana taina Kelisiano ke fakaeteete i te fai pelā me ne tino kolā “e se ola faka te agaga io me seai se loto fakafetai ki mea ‵malu.” I lō te fai penā, ne polopoloki atu a ia ki a latou ke “ola i se olaga tapu,” ke “fakaeteete foki ke mo a e tupu ake se tino ke fai mo tino poisini, telā ka fakatupu fakalavelave ki te tokoukega i tona poisini.” (Epelu 12:14-16) E fakasino atu eiloa te tugāpati “tino poisini” ki nāi tino i te fakapotopotoga Kelisiano kolā e faka‵se faeloa ne latou a te faiga o mea i ei. E pelā mo te sē fia‵fia o latou ki te kilokiloga a Ieova ki te ‵malu o te fakaipoipoga io me ko te manakoga mō amioga ‵mā. (1 Tesalonia 4:3-7; Epelu 13:4) Io me e mafai o aofia latou i sau‵talaga mo te fakasalalauatuga o manatu aposetate, “faipatiga sē aogā, me takitaki ne latou a tino ke ‵mao mai te Atua,” ne tino kolā ‘ne tiaki ne latou a te mea tonu.’—2 Timoteo 2:16-18.
17. Kaia e manakogina a taumafaiga tumau a te kau fakaekegina ke fakaasi atu te kilokiloga a Ieova ki mea kolā e tapu?
17 Ne tusi atu a Paulo ki ana taina fakaekegina: “Taina fagasele, . . . ke faka‵ma la tatou mai feitu kolā e fakamasei ne latou te foitino mo te agaga, ka ke ola tatou i te olaga tapu katoatoa mo te mataku ki te Atua.” (2 Kolinito 7:1) E fakaasi mai i te fakamatalaga tenei me i Kelisiano fakaekegina, “ne kalagagina foki ne te Atua,” e ‵tau o tumau latou i te taumafai ke fakamaoni atu me e fakaasi atu ne latou te kilokiloga a Ieova e uiga ki te tapu i feitu katoa o olotou olaga. (Epelu 3:1) E penā foki loa te apositolo ko Petelu, ne fakamalosi atu a ia ki ana taina fakaekegina ki te agaga: “Ke faka‵logo koutou ki te Atua, kae sa tuku atu otou olaga ke toe fai ei a manako kolā ne iai i a koutou, i aso koi va‵lea ei koutou. Ke tapu otou olaga i mea katoa e fai ne koutou, e pelā eiloa mo te Atua telā ne ana kalagagina koutou, e tapu.”—1 Petelu 1:14, 15.
18, 19. (a) E fakaasi atu pefea ne te “vaitino tokouke” me e ‵pau te lotou kilokiloga mo Ieova ki mea ‵malu? (e) Se a te suā vaega ‵malu o ‵tou olaga Kelisiano ka suke‵suke ki ei i te mataupu telā e ‵soko mai?
18 Kae e a tino i te “vaitino tokouke,” kolā ka ‵sao atu i te ‘fakalavelave lasi’? E ‵tau foki mo latou o fakamaoni atu me e ‵pau te lotou kilokiloga mo te kilokiloga a Ieova ki mea ‵malu. I te tusi o Fakaasiga, e fakamatala mai i ei latou e pelā me e tuku atu ‘te taviniga tapu’ i te fakaosoga o tena faletapu faka-te-agaga i te lalolagi nei. Ne fakatuanaki latou ki te taulaga togiola a Keliso, telā e fakatusa ki te “‵ta olotou gatu, kae ne faka‵kena foki ne latou ki te toto o te Tamā Mamoe.” (Fakaasiga 7:9, 14, 15) E tuku atu i ei ki a latou se tulaga ‵mā i mua o Ieova kae fakatonu atu foki ki a latou ke “faka‵ma la [latou] mai feitu kolā e fakamasei ne latou te foitino mo te agaga, ka ke ola [latou] i te olaga tapu katoatoa mo te mataku ki te Atua.”
19 A te vaega tāua e tasi i olaga o Kelisiano fakaekegina mo olotou taugasoa ko te maopoopo faeloa ke tapuaki atu ki a Ieova kae sukesuke ki tena Muna. E mafaufau eiloa a Ieova ki te maopoopoga o ana tino e pelā me se mea ‵malu. Ka suke‵suke tatou i te suā mataupu ki te auala mo te pogai e ‵tau ei o ‵pau te kilokiloga a tatou mo Ieova ki mea ‵malu i te feitu tāua tenei.
Manatu ke Toe Mafau‵fau ki ei
• Se a te kilokiloga faka-te-lalolagi telā e se maua ne tavini a Ieova?
• Kaia e fai ei a Ieova mo fai te Māfuaga o mea katoa kolā e tapu?
• E fakaasi atu pefea ne tatou me e āva tatou ki te tulaga tapu o Keliso?
• Ne a mea e ‵tau o faka‵malu ne tatou i ‵tou olaga?
[Ata i te itulau e 19]
I Isalaelu mua, a faitaulaga, te faleie tapu, mo ana mea fai fale ne fai pelā me ne mea ‵malu
[Ata i te itulau e 20]
E aofia a Kelisiano fakaekegina i te lalolagi nei i se faletapu ‵malu
[Ata i te itulau e 21]
A ‵talo mo ‵tou galuega talai ne tauliaga ‵malu