E Ola te Muna a Ieova—Manatu Tāua Mai te Tusi ko Fakaasiga—I
I TE taimi koi nofo fakapagota ei i te motu ko Patamo, ne lavea ne te toeaina ko Ioane se fakasologa o fakaasiga e 16. Ne lavea ne ia i ei a mea kolā ka fakataunu ne Ieova te Atua mo Iesu Keliso i loto i te aso o te Aliki—e kamata mai i te vaitaimi ne fakatu aka ei te Malo o te Atua i te 1914 ke oko ki te fakaotiga o te Pulega a Keliso i te Afe Tausaga. A te tusi ko Fakaasiga, telā ne tusi ne Ioane kāti i te tausaga e 96 T.A., e maua i ei a tala ‵gali ‵ki e uiga ki fakaasiga konei.
Ke mafau‵fau nei tatou ki manatu tāua i te Fakaasiga 1:1–12:17, kolā e aofia i ei a fakaasiga muamua e fitu ne lavea ne Ioane. Ka fia‵fia eiloa tatou ki fakaasiga konei me e fetaui ‵lei eiloa mo mea kolā e ‵tupu i te lalolagi i te taimi nei, kae fakaasi mai foki i ei a faifaiga kolā ka fai ne Ieova i aso pili mai mua nei. A tino kolā e fai‵tau ki tala o fakaasiga konei mo te fakatuanaki ka maua eiloa ne latou se fakamafanafanaga mo se fakamalosiga.—Epelu 4:12.
KO ‵TALA NE TE “TAMĀ MAMOE” TE ONO O FAKAMAILOGA
Muamua la, e lavea ne Ioane a Iesu Keliso i tona ‵malu fakatupu, kae ne maua ne Ioane se fakasologa o fekau kolā e ‵tau o ‘tusi ne ia ki lalo kae avatu ki ekalesia e fitu.’ (Fakaasiga 1:10, 11) Ne ‵soko atu ki ei ko te fakaasiga e uiga ki te tulaga o te nofogaaliki i te lagi. I te feitu fakaatamai o te Tino telā e sagasaga i te nofogaaliki ko te peluga tusi mo fakamailoga e fitu i ei. E seai se isi tino aka “e ‵tau o ‵tala ne ia . . . a te peluga tusi” kae na ko “te Leona mai i te matakāiga o Iuta,” io me ko “te Tamā Mamoe . . . e fitu ona suki, e fitu foki ona mata.”—Fakaasiga 4:2; 5:1, 2, 5, 6.
E fakaasi mai i te tolu o fakaasiga a te mea ne tupu i te taimi ne ‵tala takitatasi mai ei ne “te Tamā Mamoe” a fakamailoga muamua e ono. I te ‵talaga o te ono o fakamailoga, ne poko se mafuie lasi kae ne oko mai ei te aso lasi o te kaitaua. (Fakaasiga 6:1, 12, 17) Kae e lavea atu i te suā fakaasiga a ‘agelu e tokofa e taofi ‵mau ne latou a matagi e fa o te lalolagi’ ke oko ki te taimi ko oti ei ne fakamailoga a te toko 144,000. E lavea atu te “vaitino tokouke” o tino kolā ne seki fakamailoga e “‵tu i mua o te nofogaaliki, pelā foki i mua o te Tamā Mamoe.”—Fakaasiga 7:1, 9.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
1:4; 3:1; 4:5; 5:6—Se a te mea e fakauiga ki ei te tugapati ko “agaga e fitu”? E fakasino atu eiloa te napa fitu ki te katoatoa ‵lei o mea mai te kilokiloga a te Atua. Tela la, e fakauiga loa a te fekau ki “ekalesia e fitu” ki tino katoa o te Atua kolā ne fakamaopoopo ki loto i fakapotopotoga e sili atu i te 100,000 i te lalolagi kātoa. (Fakaasiga 1:11, 20) E tuku atu ne Ieova a te agaga tapu e ‵tusa mo te mea telā e manako a ia ke fakataunu, tela la, a te tugapati “agaga e fitu” e fakasino atu ki te maea ‵lei o te galuega a te agaga tapu i te fakamaina atu mo te tuku atu o fakamanuiaga ki tino kolā e ‵saga tonu atu ki te valoaga. A te tusi ko Fakaasiga e pelā me e faipati faeloa ki mea e taki fitu. E fakasino atu te napa fitu i konei ki te katoatoa ‵lei, tela la, e faipati te tusi ki te taimi ka “fakataunu,” io me fakakatoatoa ei “ne te Atua tena fuafuaga ‵funa.”—Fakaasiga 10:7.
1:8, 17—Ko oi te tino e fakasino atu ki ei a tofi ko “te Alefa mo te Omeka” mo “te tino muamua mo te tino fakamuli”? E fakasino a te tofi ko “te Alefa mo te Omeka” ki a Ieova, kae faka‵mafa mai i ei me e seai se Atua malosi katoatoa mai i ana mua kae ka seai foki i ona tua. A ia ko “te kamataga mo te fakaotiga.” (Fakaasiga 21:6; 22:13) E tiga eiloa ne fakasino atu ki a Ieova e pelā me ko “te tino muamua mo te tino fakamuli” i te Fakaasiga 22:13, ona ko te mea e seai se tino i ona mua kae seai foki i ona tua, a te fakamatalaga i te Fakaasiga mataupu muamua e fakaasi mai i ei a te tofi ko “te tino muamua mo te tino fakamuli” e fakasino atu eiloa ki a Iesu Keliso. Ko ia te tino muamua ke fakatu aka ki te ola i te feitu faka-te-agaga telā e se toe mafai o mate kae ko te tino fakaoti foki eiloa ke fakatu aka ne Ieova.—Kolose 1:18.
2:7—Se a “te Fatoaga a te Atua”? Ona ko pati konei ne fai atu ki Kelisiano fakaekegina, a te fatoaga io me ko te palataiso tenei kāti e fakasino atu loa ki se tulaga fakapalataiso i te lagi—ko te koga eiloa e nofo ei te Atua. Ka maua ne te kau fakaekegina fakamaoni a te taui ke ‵kai ki “te lakau o te ola.” Ka se toe ‵mate eiloa latou.—1 Kolinito 15:53.
3:7—Ko te taimi fea ne maua ei ne Iesu a “te kī a Tavita,” kae ne fakaaoga sāle pefea ne ia te kī tenā? I te taimi ne papatiso ei i te 29 T.A., ne fai ei a Iesu mo Tupu-Filifilia i te kāiga o Tavita. Kae ne seki maua ne Iesu te kī a Tavita ke oko eiloa ki te 33 T.A., i te taimi telā ne fakamaluga aka ei a ia ke nofo i te feitu fakaatamai o te Atua i te lagi. I konā ne tuku atu ei ki a ia a mea katoa o te Malo o Tavita. Talu mai te taimi tenā, ne fakaaoga sāle ne Iesu a te kī tenā ke ‵tala mai ei avanoaga mo tauliaga kolā e fetaui ‵lei ki te Malo. I te 1919, ne tuku atu ei ne Iesu a te “kī o te ofisa” ki “te tavini fakamaoni kae poto” mai te ‵tofi aka o te potukau ko te tavini ke “pule i ana mea katoa.”—Isaia 22:22; Mataio 24:45, 47.
3:12—Ko oi te “igoa fou” o Iesu? E fetaui eiloa te igoa tenei mo te ‵tofi fou mo tauliaga o Iesu. (Filipi 2:9-11) E tiga eiloa e seai se isi tino aka i tafa o Iesu e iloa ne ia te igoa tenā, e tusi ne Iesu a te igoa tenā ki luga i ana taina fakamaoni kolā e ‵nofo i te lagi, kae fai ei ke ‵pili te lotou fesokotakiga mo ia. (Fakaasiga 19:12) E maua foki ne latou a nisi tauliaga o Iesu.
Akoakoga mō Tatou:
1:3. Ona la ko te mea ko “pili a te taimi [ke fakaoko mai ei ne te Atua tena fakamasinoga ki te lalolagi a Satani],” e ‵tau eiloa o malamalama faka‵lei tatou i te fekau i te tusi ko Fakaasiga kae ke gasuesue e ‵tusa mo te fekau tenā.
3:17, 18. Ko te mea ke maumea i te feitu faka-te-agaga, e ‵tau o ‵togi ne tatou a te “tinā aulo” mai i a Iesu. Ko tena uiga, e ‵tau o kausaki tatou ke maumea i galuega ‵lei. (1 Timoteo 6:17-19) E ‵tau foki o ‵pei tatou ki “gatu ‵kena,” kolā e fakaasi atu ei te ‵tou iloga e pelā me ne soko o Keliso, kae fakaaoga a ‘vailakau o mata,’ e pelā mo pati fakatonutonu kolā ne ‵lomi i mekesini ko te Faleleoleo Maluga, ko te mea ke ‵poto tatou i te feitu faka-te-agaga.—Fakaasiga 19:8.
7:13, 14. E sui ne toeaina e toko 24 a te toko 144,000 i te lotou tulaga ‵malu i te lagi, ko te koga telā e tavini atu ei latou e pelā me ne tupu kae pelā foki me ne faitaulaga. Ne fakaata mai latou ne faitaulaga i Isalaelu mua, kolā ne fakasoa atu ne te tupu ko Tavita ki potukau e 24. Ne fakaasi atu ne se toeaina e tokotasi ki a Ioane a te vaitino tokouke tenei. Tela la, a te fakatuakaga o Kelisiano fakaekegina konei kāti ne kamata i se taimi mai mua o te 1935. Kaia? Me ne maina faka‵lei a te ‵toega o tavini fakaekegina a te Atua i te lalolagi me ko oi e fakasino atu ki ei a te vaitino tokouke.—Luka 22:28-30; Fakaasiga 4:4; 7:9.
TE ‵TALAGA O TE FITU O FAKAMAILOGA
NE IKU ATU KI TE ILIGA O PU E FITU
Ne ‵tala ne te Tamā Mamoe a te fitu o fakamailoga. Ne tuku atu ki agelu e tokofitu a pu e fitu. Ne ili ne agelu e tokoono olotou pu, mai te fakaokoatuga o fekau o te fakamasinoga e fitu ki te “tasi vaetolu” o tino—ko Lotu Kelisiano ‵se. (Fakaasiga 8:1, 2, 7-12; 9:15, 18) Tenei te mea ne lavea ne Ioane i te lima o fakaasiga. Ne aofia Ioane i te fakaasiga telā ne ‵soko atu ki ei, kae ne kai ne ia te peluga tusi kae fua aka ne ia te faletapu. I te otiga ne ili te fitu o pu, ne faipati mai se leo maluga penei: “A te pule fakatupu i te lalolagi ko fai nei ma te ‵tou Aliki mo tena Keliso.”—Fakaasiga 10:10; 11:1, 15.
E maua a nisi fakamatalaga ki te fitu o fakaasiga i te Fakaasiga 11:15, 17. Ne lavea atu se fakailoga lasi i te lagi. Ko fanau a te fafine faka-te-lagi kae se tamaliki tagata tena tama. Ko oti ne ‵pei ifo a te Tiapolo mai te lagi. Ona ko tena kaitaua ki te fafine faka-te-lagi, ne fanatu a ia o “taua ki fanau katoa a te fafine.”—Fakaasiga 12:1, 5, 9, 17.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
8:1-5—Kaia ne filemu ei te lagi, kae se a te mea ne ‵pei ifo ki te lalolagi mai tua ifo i ei? A te tulaga filemu i te lagi ne tupu i se auala fakatusa ko te mea ke mafai o lagona a “talosaga a tino kelisiano” i te lalolagi. A te mea tenei ne tupu i te fakaotiga o te taua i te lalolagi. Ne seki olo atu a Kelisiano fakaekegina ki te lagi i te otiga o Taimi o Fenua Fakaatea, e pelā eiloa mo te mea ne fakamoe‵moe ki ei a tino e tokouke me ka tupu. Ne fe‵paki latou mo taimi faiga‵ta i te taimi o te taua. Kae nei la ko ‵talo malosi atu latou mō se takitakiga. Ke tali atu ki olotou ‵talo, ne ‵pei ifo ne te agelu ki te lalolagi se afi fakatusa telā ne fai i ei ke ‵ka a Kelisiano fakaekegina i te feitu faka-te-agaga. E tiga eiloa te mu‵tana o latou, ne kamata o talai atu ne latou te Malo o te Atua i te lalolagi kātoa e pelā eiloa me ‵ka latou i se afi, kae faka‵ka i ei ne latou a Lotu Kelisiano ‵se. Ne fakailoa atu ne latou a fakailoaga fakama‵taku mai te Tusi Tapu kolā e fai pelā me ne fa‵tili, muna‵tonu kolā e maina mai e pelā me ne uila, kae ne fai i ei ke galulu a te fakavae o lotu ‵se, e pelā eiloa mo fale ‵lasi kolā e ga‵lulu i se mafuie.
8:6-12; 9:1, 13; 11:15—Ko te taimi fea ne ili ei ne agelu e tokofitu olotou pu, kae ko te taimi fea mo te auala fea ne ili ei a pu konā? A fakatokaga ke ili a pu e fitu e aofia i ei te avatuga o fakatonutonuga ke toe fakamalosi aka a tino o te potukau e pelā mo Ioane i te lalolagi mai te 1919 ki te 1922. Ne fakalavelave malosi a tino fakaekegina konā i te fakatokatokaga o te faiga o te galuega talai mo te faitega o mea mo ‵lomi a tusi. (Fakaasiga 12:13, 14) A te iliga o pu e fakasino atu eiloa ki te folafolaatuga loto toa o fakamasinoga a Ieova ki luga i te lalolagi a Satani telā e fai ne tino o te Atua fakatasi mo te fesoasoani o te kau agelu. E tonu, ne kamata eiloa te mea tenei i te fono o te atufenua telā ne fai i Cedar Point, Ohio i te 1922 kae koi fai eiloa nei ke oko atu eiloa ki te fakalavelave lasi.
8:13; 9:12; 11:14—Kaia e ‘fakaalofa’ ei a mea ona ko te iliga o pu fakaoti e tolu? E tiga eiloa e fakasino atu a pu e fa muamua ki te fakaasi faka‵sau atu o te ‵mate o Lotu Kelisiano ‵se i te feitu faka-te-agaga, a pu e tolu i te fakaotiga e fakasino atu eiloa ki mea fakapito kolā ka ‵tupu. A te pu i te lima e fakavae eiloa ki te fakasaolotoga o tino o te Atua mai i “mone” telā ko te taimi ne seki gasue‵sue ei latou i te 1919 e pelā foki mo te lotou galuega talai, telā ne fai pelā me se mala fakalogo‵mae ki Lotu Kelisiano ‵se. (Fakaasiga 9:1) E fakasino atu te ono o pu ki te kautau lasi o solofanua mo te faiga o te galuega talai i te lalolagi telā ne kamata i te 1922. A te iliga fakaoti e fakasino atu loa ki te fanaumaiga o te Malo Faka-Mesia.
Akoakoga mō Tatou:
9:10, 19. A fakamatalaga i tusi a “te tavini fakamaoni kae poto” kolā e fakavae ki te Tusi Tapu e aofia i ei se fekau u kati‵kati. (Mataio 24:45) E faka‵pau eiloa te fekau tenei ki te ū o suki o sē akelise kolā e ‘fakalogo‵mae e pelā me ne akalava’ mo solofanua kolā e fai olotou ‘velo pelā me ne gata.’ Kaia? Me e fakailoa atu i tusi konei a “aso o te fakamasinoga [a Ieova].” (Isaia 61:2, NW) Ke na loto ‵toa kae loto finafinau tatou i te tufatufaatuga o tusi konei.
9:20, 21. A tino loto maulalo kolā e ola i fenua sē Kelisiano ne ‵saga faka‵lei mai ki te fekau e folafola atu ne tatou. Kae e se fakamoe‵moe tatou ke ‵fuli mai a tino katoa i Lotu Kelisiano ‵se, kolā e faipati ki ei me “ko tino kolā ne ‵toe.” Kae e ui ei, e kufaki eiloa tatou i te faiga o te galuega talai.
12:15, 16. Ne fakamaluga ne “te laukele”—ko mea i loto i te fakanofonofoga a Satani, io me ko pulega i fenua kese‵kese—a te saolotoga i mea tau tapuakiga. E kamata mai te 1940, a pulega konā ne “folo ne [latou] te vai telā e vau mai te gutu o te talako.” E tonu, kafai e manako a Ieova ki ei, e mafai o fakamalosi aka ne ia a takitaki o malo ke fakataunu tena loto. Tela la, e fetaui ‵lei eiloa a pati konei i te Faataoto 21:1: “A te Aliki e fakatonutonu ne ia a te mafaufau o te tupu, e pelā eiloa mo te fakatonu ne ia te auala e ‵tau o ‵tafe ki ei se vaitafe.” E ‵tau o fakamalosi aka ne te mea tenei a te ‵tou fakatuanaki ki te Atua.