E Mata, A Koe se ‘Tavini o te Alofa Taua Noa o te Atua’?
“Ke fakatau a‵lofa koutou i te alofa fakataina; kae ke fakatau fia‵fia koutou, i te āva o te suā tino ki te suā tino.”—LOMA 12:10.
1. Ne a fakatalitonuga e maua ne tatou i te Muna a te Atua?
E FAKATALITONU mai faeloa te Tusi Tapu me ka fesoasoani mai a Ieova māfai ko loto vāivāi io me loto mafatia tatou. Ke mafaufau ki pati fakamafanafana konei: “E fesoasoani a ia ki a latou katoa kolā e puapuagatia; e faka‵tu ake ne ia latou katoa kolā ne pakū.” “Ka fakamafanafana ne ia latou kolā e loto mafatia, kae fusi ne ia olotou pa‵kiaga.” (Salamo 145:14; 147:3) E se gata i ei, ne fai mai te ‵tou Tamana i te lagi: “Au ko te Aliki te otou Atua; e fakamalosi ne au koutou kae fai atu penei, ‘Sa mataku; au e fesoasoani atu ki a koutou.’”—Isaia 41:13.
2. E fesoasoani atu pefea a Ieova ki ana tavini?
2 Se a te auala ‘e fakamalosi ei tatou’ ne Ieova, telā e nofo i te lagi? Se a te auala e ‘faka‵tu aka ei ne ia tatou kolā ne pakū’ ona ko mea faka‵mae loto? E fesoasoani mai eiloa a te Atua ki a tatou i auala kese‵kese. E pelā me se fakaakoakoga, e tuku atu ne ia ki ana tino a te “malosi telā e sili atu i te malosi masani” e auala i tena agaga tapu. (2 Kolinito 4:7, NW; Ioane 14:16, 17) E lagona foki ne tavini a te Atua a te malosi fakaosofia telā e maua mai i te Muna a te Atua, ko te Tusi Tapu. (Epelu 4:12) E mata, e isi aka foki se auala e fakamalosi mai ei ne Ieova tatou? E maua ne tatou a te tali i te tusi ko te Muamua Petelu.
‘Te Alofa Tauanoa o te Atua Telā e Fakaasi Mai i Auala Kese‵kese’
3. (a) Ne a pati a te apositolo ko Petelu ne fai e uiga ki tofotofoga? (e) Ne a mea ne fakaasi mai i te vaega fakaoti o te tusi muamua a Petelu?
3 I tena tusi ki tino tali‵tonu fakaekegina ki te agaga, ne tusi atu te apositolo ko Petelu me isi se pogai ‵lei e ‵tau ei o fia‵fia latou ona ko te taui ‵lei telā ka maua ne latou. Ne fakaopoopo mai a ia: “Se mea ‵tau ke fanoa‵noa koutou i ne mo taimi, ona ko te uke o vaegā tofotofoga valevale, e puapuagatia ei koutou.” (1 Petelu 1:1-6) Ne fakaaoga ne Petelu a te pati e tasi i te ‵gana tonu telā ne ‵fuli mai ei. E fakaasi mai i ei me ka kese‵kese a tofotofoga. Kae ne seki gata fua i konā a pati a Petelu, kae tuku tiaki ne ia ana taina ke numi me e mafai o kufaki latou i vaegā tofotofoga kese‵kese io me ikai. I lō te fai penā, ne fai atu a Petelu me e mafai o tali‵tonu a Kelisiano me ka fesoasoani atu eiloa a Ieova ki a latou ke kufaki i so se tofotofoga e fe‵paki mo latou. E fakamautinoa mai a pati konā i te vaega fakaoti o te tusi a Petelu, i te taimi ne faipati ei te apositolo ki mea kolā e fakasino atu ki te “gataga o mea katoa.”—1 Petelu 4:7.
4. Kaia e fakamafanafana mai ei ki a tatou a pati i te 1 Petelu 4:10?
4 Ne fai mai a Petelu: “A meaalofa kese‵kese kolā ne tuku atu ne te Atua ki a koutou, e ‵tau o fakaaoga mō te ‵lei o nisi tino, e fakaasi mai ei i a koutou ne tavini fakamaoni i te tausiga o meaalofa kese‵kese o te alofa tauanoa o te Atua.” (1 Petelu 4:10) Ne toe fakaaogā ne Petelu i konei a te pati ko te “kese‵kese.” E pelā me ne fai mai a ia, ‘E oko mai a tofotofoga i auala kese‵kese, kae e fakaasi mai foki ne te Atua tena alofa tauanoa i auala kese‵kese e uke.’ Kaia e fakamafanafana mai ei a pati konā? E fakaasi mai i ei me faitalia a tulaga o ‵tou tofotofoga, e fakaasi mai faeloa ne te Atua te alofa tauanoa telā ka fesoasoani mai ke mafai ne tatou o kufaki. E mata, e lavea ne koe i pati a Petelu, a te auala e fakaasi mai ei ne Ieova tena alofa tauanoa ki a tatou? E auala i taina Kelisiano.
Tavini “mō te ‵Lei o Nisi Tino”
5. (a) Ne a mea e ‵tau o fai ne Kelisiano taki tokotasi? (e) Ne a fesili kolā ne ‵sae aka?
5 I te faipati atu ki tino katoa i te fakapotopotoga Kelisiano, ne fai atu a Petelu: “Kae sili i mea katoa, ke fakatau a‵lofa fakamaoni koutou.” Ne toe fakaopoopo atu a ia: “A meaalofa kese‵kese kolā ne tuku atu ne te Atua ki a koutou, e ‵tau o fakaaogā mō te ‵lei o nisi tino.” (1 Petelu 4:8, 10) Tela la, e ‵tau o fai ne tino katoa i te fakapotopotoga olotou tusaga ke fakatau fakamalosi aka ei a Kelisiano. Ko oti ne tuku mai ke pule tatou i se mea tāua a Ieova kae i o tatou te tiute ke tufa atu ki nisi tino. Ne a la a mea tāua konā? Ne fai mai a Petelu me i te mea tenā se “meaalofa.” Se a te meaalofa tenā? Se a te auala e ‘fakaaoga ei mō te ‵lei o nisi’ tino’?
6. Ne a nisi meaalofa ne tuku atu ki Kelisiano?
6 E fai mai te Muna a te Atua: “A mea ‵lei katoa kolā e maua fua mo meaalofa katoatoa takitasi, e mai te Atua i te lagi.” (Iakopo 1:17) Tela la, a meaalofa katoa kolā e tuku atu ne Ieova ki ana tino ne fakaasiga o tena alofa tauanoa. A te meaalofa tafasili e tasi e tuku mai ne Ieova ki a tatou ko te agaga tapu. E fai ne te meaalofa tenā ke ati aka ne tatou a uiga kolā e fiafia ki ei te Atua e pelā mo te alofa, te ‵lei mo te loto maulalo. E fai ne vaegā uiga penā ke fakaasi atu ne tatou a te alofa ki taina tali‵tonu kae ‵lago malosi atu ki a latou. A te poto tonu mo te malamalama e aofia foki i meaalofa kolā e maua ne tatou ona ko te fesoasoani o te agaga tapu. (1 Kolinito 2:10-16; Kalatia 5:22, 23) E tonu, e mafai foki o ‵kilo atu ki ‵tou malosi mo ‵tou taleni e pelā me ne meaalofa kolā e fakaaogā ke avatu ei a vikiga mo tavaega ki te Tamana i te lagi. Ne tuku mai ne te Atua a te tiute ke fakaaoga ‵tou malosi mo ‵tou faifaiga e pelā me se auala ke fakaasi atu ei te alofa tauanoa ki ‵tou taina tali‵tonu.
“Fakaaoga” i te Taviniga—E Pefea la?
7. (a) Se a te mea ne fakasino atu ki ei te tugapati ko te “meaalofa”? (e) Ne a fesili e ‵tau o ‵sili ifo ne tatou, kae kaia?
7 E uiga ki meaalofa ko oti ne maua ne tatou, ne fai mai foki a Petelu: “A meaalofa kese‵kese kolā ne tuku atu ne te Atua ki a koutou, e ‵tau o fakaaoga.” E fakaasi mai i pati i te 1 Petelu 4:10 me e maua ne tatou taki tokotasi se “meaalofa,” telā ko te kese‵kese o uiga mo mea e mafai o fai ne se tino. Kae faitalia me maua ne se tino so se meaalofa, e fakamalosi atu ki tino takitokotasi ke “fakaaoga mō te ‵lei o nisi tino [so se meaalofa ne maua ne ia]” A tugapati ko te “e ‵tau o fakaaoga . . . ne tavini fakamaoni” se fakatonuga. Tela la, e ‵tau o fesili ifo tatou: ‘E mata, e fakaaoga eiloa ne au a meaalofa ne tuku mai ki a au ke fakamalosi aka ei oku taina tali‵tonu?’ (Fakatusa ki te 1 Timoteo 5:9, 10.) ‘Io me e fakaaoga ne au a te atamai ne tuku mai ne Ieova mō toku ‵lei eiloa—kāti ke maua ne au i ei a koloa e uke io me se tulaga maluga?’ (1 Kolinito 4:7) Kafai e “fakaaoga” ne tatou a ‵tou meaalofa ke tavini atu ki nisi tino, ko fakafiafia eiloa ne tatou a te Atua.—Faataoto 19:17; faitau te Epelu 13:16.
8, 9. (a) Ne a nisi auala kolā e fakaaoga ne Kelisiano i te lalolagi kātoa ke fesoasoani atu ki olotou taina tali‵tonu? (e) E fakatau fesoasoani atu pefea a taina mo tuagane i tau fakapotopotoga?
8 E taku mai i te Muna a te Atua a auala kese‵kese ne talai atu ei a Kelisiano i te senitenali muamua. (Faitau te Loma 15:25, 26; 2 Timoteo 1:16-18.) E penā foki i aso nei, e faka‵logo eiloa a Kelisiano ‵tonu mo te loto kātoa ki te fakatonuga ke fakaaoga a meaalofa ne tuku mai ki a tatou mō ‵tou taina. Ke mafaufau ki nisi auala e fai ei te mea tenā.
9 E fakaaoga ne taina e tokouke a itula e uke i masina takitasi ke fakatoka ei olotou tofiga i fakatasiga. Kafai ko fakaasi mai ne latou i fakatasiga a nisi fakamatalaga tāua ne maua ne latou i olotou sukesukega ki te Tusi Tapu, e fakamalosi aka ne olotou pati aoga konā a tino katoa i te fakapotopotoga ke loto kufaki. (1 Timoteo 5:17) E lauiloa a nisi taina mo tuagane ona ko te lotou a‵lofa ki taina tali‵tonu. (Loma 12:15) E āsi atu faeloa a nisi tino ki a latou kolā e loto mafatia kae ‵talo fakatasi mo latou. (1 Tesalonia 5:14) E tusi faka‵lei ne nisi tino olotou pati fakamalosi ki taina Kelisiano kolā e fepaki mo tofotofoga. Kae fesoasoani atu nisi tino ki a latou kolā e fakamasaki‵saki ke mafai o ‵kau atu ki fakatasiga. E fesoasoani atu te fia afe o Molimau ke toe faite aka a fale o taina tali‵tonu kolā ne fakamasei i fakalavelave ‵tupu fakafuasei. A te alofa mo te fesoasoani telā ne fakaasi atu ne taina mo tuagane loto a‵lofa penā ne fakaasiga katoa o “meaalofa kese‵kese o te alofa tauanoa o te Atua.”—Faitau te 1 Petelu 4:11.
Se a te Mea e Sili Atu Tena Tāua?
10. (a) Ne a vaega e lua o te taviniga ki te Atua ne manavase malosi a Paulo ki ei? (e) E fakaakoako atu pefea tatou ki a Paulo i aso nei?
10 Ne seki tuku atu fua ki tavini a te Atua a te meaalofa ke fakaaoga mō olotou taina tali‵tonu kae e isi foki se fekau e ‵tau o folafola atu ki nisi tino. Ne iloa ne te apositolo ko Paulo a vaega e lua konei o tena taviniga ki a Ieova. Ne tusi atu a ia ki te fakapotopotoga i Efeso e uiga ki te ‘galuega tenei ne tuku atu ki a ia i tona alofa tauanoa’ mō te lotou ‵lei. (Efeso 3:2) Kae ne fai mai foki a ia: “Ne talia kae fakamaoni ne [te Atua] a te Tala ‵Lei ke tuku mai ki a matou.” (1 Tesalonia 2:4) E pelā mo Paulo e iloa foki ne tatou me ne tuku mai ki a tatou a te galuega ke tavini atu e pelā me ne tino talai o te Malo o te Atua. Mai te talai atu mo te loto finafinau, e kausaki eiloa tatou ke tautali i te fakaakoakoga a Paulo e pelā me se tino folafola o te tala ‵lei telā e se mafai o ‵fiu. (Galuega 20:20, 21; 1 Kolinito 11:1) E iloa ne tatou me i te talai atu o te fekau o te Malo e faka‵sao ei a ola. I te taimi foki eiloa tenā, e kausaki foki tatou ke fakaakoako atu ki a Paulo mai te ‵salaga ki avanoaga ke “avatu . . . a nisi meaalofa faka te Agaga” ki taina tali‵tonu.—Faitau te Loma 1:11, 12; 10:13-15.
11. E ‵tau o pefea te ‵tou kilokiloga ki te tauliaga ke talai mo te atiakaga o ‵tou taina?
11 Se a te galuega faka-Kelisiano i galuega konei e tāua atu? A te vaegā fesili tenei e tai ‵pau mo te fesili māfai e fai atu ki se manu eva: Tefea tena kapa‵kau e sili atu te tāua? E mautinoa eiloa te tali ki ei. E ‵tau o fakaaoga ne te manu eva a te avā kapakau ke mafai o eva faka‵lei a ia. E penā foki loa, e ‵tau o ‵kau atu tatou ki vaega e lua o te taviniga a te Atua ko te mea ke katoatoa ‵lei te ‵tou fai pelā me ne Kelisiano. Tela la, i lō te ‵kilo atu ki ‵tou tauliaga ke talai atu te tala ‵lei mo te atiakaga o taina tali‵tonu e pelā me ne galuega kese‵kese e lua, e ‵tau o ‵pau ‵tou kilokiloga ki ei e pelā mo te apositolo ko Petelu mo Paulo2—ne tiute kolā e ‵tau o fai fakatasi. E pefea la?
12. E fai pefea tatou e pelā me ne mea faigaluega a Ieova?
12 E pelā me ne tino talai, e fakaaoga ne tatou so se atamai e maua ne tatou ki te faiga o akoakoga ko te mea ke oko atu te fekau fakamalosi o te Malo o te Atua ki loto o tino. I te auala tenā, e fakamoe‵moe tatou ke fesoasoani atu ki a latou ke fai pelā me ne soko o Keliso. E fakaaoga foki ne tatou so se taleni mo so se meaalofa e maua ke fakamalosi atu ei ‵tou taina tali‵tonu ki pati mo faifaiga aoga—ne fakaasiga katoa o te alofa tauanoa o te Atua. (Faataoto 3:27; 12:25) I te auala tenā, e fakamoemoe eiloa ke fesoasoani atu tatou ki a latou ke tumau i te fai pelā me ne soko o Keliso. Mai mea e lua konā—te talai atu ki tino mo te ‘tavini atu mō te ‵lei o nisi tino’—ko maua loa i ei ne tatou te tauliaga ke fai pelā me ne mea faigaluega a Ieova—Kalatia 6:10.
“Ke Fakatau A‵lofa Koutou”
13. Se a te mea e mafai o tupu māfai e taofi aka ne tatou te ‵tou ‘tavini atu mō nisi tino’?
13 Ne fakamalosi atu a Paulo ki ana taina tali‵tonu: “Ke fakatau a‵lofa koutou i te alofa fakataina; kae ke fakatau fia‵fia koutou, i te āva o te suā tino ki te suā tino.” (Loma 12:10) E tonu, a te alofa ki ‵tou taina e fakamalosi aka ei tatou ke tavini atu mo te loto kātoa e pelā me ne pologa o te alofa tauanoa o te Atua. E iloa ne tatou me kafai ne manuia Satani i te taofiga o tatou mai te ‘tavini atu mō nisi tino,’ ka fakamasei eiloa ne ia te ‵kaufakatasi o tatou. (Kolose 3:4) Ona ko te mea tenā, ka iku atu eiloa ki te seai o se loto finafinau i te galuega talai. E iloa ‵lei ne Satani me ‵tau fua o fakamasei ne ia i se auala fakatusa se kapa‵kau e tasi ko te mea ke se mafai ne tatou o eva.
14. Ko oi a tino e maua ne latou a mea aoga ona ko ‵tou ‘tavini atu mō nisi tino’? Taku mai se fakaakoakoga.
14 A te ‘tavini atu mō nisi tino’ e se maua fua i ei ne tino konā a mea aoga mai te alofa tauanoa o te Atua kae ka maua foki ne tino kolā e tavini atu. (Faataoto 11:25) Ke mafaufau ki te tala o Ryan mo Roni, se tauavaga mai Illinois, U.S.A. I te taimi ne iloa ei ne laua me ne fakamasei a te fia afe o fale o taina Molimau i te matagi malosi ko Katrina, ona ko te alofa fakataina ne fai ei ke ga‵sue fakavave laua. Ne tiaki ne laua a lā galuega, ne fakatau atu ki tua te lā fale, ne ‵togi se lā caravan, faite faka‵lei ne laua kae faima‵laga atu i se 900 maila ki Louisiana. Ne ‵nofo atu laua i konā e sili atu i te tausaga e tasi kae fakaaoga lā taimi, malosi mo lā kope ke fesoasoani atu ki lā taina. “A te aofia i te galuega tenei ne fai ei ke pili atu au ki te Atua,” ko pati a Ryan, ko 29 ana tausaga. “Ne lavea ne au te tausiga a Ieova ki ana tino.” Ne toe fakaopoopo mai a Ryan: “E uke a mea aoga ne tauloto ne au mai te ga‵lue fakatasi mo taina ma‵tua e uiga loa ki te tausi atu ki nisi taina. Ne iloa foki ne au me uke ‵ki a galuega i loto i te fakapotopotoga a Ieova e mafai o fai ne tatou talavou.” Ne fai mai a Roni, telā ko 25 ana tausaga: “E fiafia malosi eiloa au me ne mafai ne au o fesoasoani atu ki nisi tino. Ko sili atu nei toku fiafia i lō taimi mua o toku olaga. E iloa ne au me ka uke a mea aoga ka maua ne au i tausaga mai mua nei, ona ko te galuega tenei.”
15. Ne a pogai ‵lei e maua ne tatou ke tumau i te fai pelā me ne tavini o te alofa tauanoa o te Atua?
15 E tonu, e maua ne tatou katoa a fakamanuiaga mai te faka‵logo ki fakatonuga a te Atua ke talai te tala ‵lei kae ke fakamalosi aka foki a taina tali‵tonu. Ka maua eiloa ne tino kolā e fesoasoani tatou ki ei a mea aoga i te feitu faka-te-agaga, kae e maua foki ne tatou a te fiafia tonu telā e mafai fua o maua ne se tino telā e tuku atu fua ana mea. (Galuega 20:35) Ka gasolo aka te alofa i loto i te fakapotopotoga māfai e fakatau a‵lofa a tino taki tokotasi i ei. E se gata i ei, e fakaasi faka‵lei mai foki i te fakatau a‵lofa telā e fakaasi atu ne tatou i a tatou ne Kelisiano ‵tonu. Ne fai mai a Iesu: “Tenā te mea e iloa ei ne tino katoa ko oku soko koutou, manafai e fakatau a‵lofa koutou.” (Ioane 13:35) Kae sili i mea katoa, e avatu katoa a vikiga ki ‵tou Tamana alofa ko Ieova, me e lavea atu i ana tavini i te lalolagi a tena fia fakamalosi mai ki tino kolā e ma‵nako ki se fesoasoani. E lavea atu eiloa ne tatou i ei a pogai ‵lei ke fakaaoga ‵tou meaalofa “mō te ‵lei o nisi tino, e fakaasi mai ei i a koutou ne tavini fakamaoni i te tausiga o meaalofa kese‵kese o te alofa tauanoa o te Atua”! E mata, ka tumau koe i te fai pena?—Faitau te Epelu 6:10.
E Masaua ne Koe?
• I auala fea e fakamalosi aka ei ne Ieova ana tavini?
• Ne a mea ko oti ne tuku mai ki a tatou?
• Ne a nisi auala e mafai ei o tavini atu tatou mō ‵tou taina tali‵tonu?
• Ne a mea e fakamalosi mai ke tumau tatou i te fakaaogaga o ‵tou meaalofa “mō te ‵lei o nisi tino”?
[Ata i te itulau e 13]
E mata, e fakaaoga ne koe tau “meaalofa” ke tavini atu mō nisi tino io me ke fakafiafia ifo ki a koe eiloa?