MATAUPU E 98
Ko Toe Fia Ma‵luga Foki a Apositolo
MATAIO 20:17-28 MALEKO 10:32-45 LUKA 18:31-34
KO TOE ‵VALO ATU NE IESU TENA MATE
NE FAKAFESAGAI ATU KI TE MANAKOGA FIA MA‵LUGA O APOSITOLO
I te taimi ne fakaoti ei ne Iesu mo ana soko te lotou malaga i te feitu ki saute i Pelea i te lotou auala ki Ielusalema, ne olo atu latou ki te suā feitu o te Vaitafe o Iolitana, telā e pili ki Ieliko. Ne faima‵laga fakatasi atu latou mo nisi tino ki te Paseka i te 33 T.A.
Ne sasale atu a Iesu i mua o ana soko, me ne manako a ia ke oko atu ki te fa‵kai i te taimi tonu mō te Paseka. Kae ne ma‵taku a soko. Mai mua malie atu i ei, i te taimi ne mate ei a Lasalo kae ko pili o fanatu a Iesu mai Pelea ki Iuta, ne fai atu a Toma ki nisi tino: “Tatou ka olo foki, ko te mea ke ‵mate fakatasi tatou mo ia.” (Ioane 11:16, 47-53) E tai fakamataku eiloa a te fanatu ki Ielusalema, kae ne ‵tau eiloa o ma‵taku a te kau soko.
Ke fakatokatoka latou ki mea kolā ka oko mai, ne avatu fakaa‵tea ne Iesu a te kau apositolo kae fai atu ki a latou: “A tatou e olo ki Ielusalema kae ka tuku atu a te Tama a te tagata ki te kau faitaulaga mo failautusi. Ka fakasala ne latou a ia ki te mate kae tuku atu a ia ki tino o fenua fakaa‵tea ke fakatauemu kae fakasaua kae tamate i luga i te lakau; kae i te tolu o aso ka toe fakatu aka a ia.”—Mataio 20:18, 19.
Tenei eiloa te tolu o taimi ne faipati atu ei a Iesu ki ana soko e uiga ki tena mate mo tena toetu. (Mataio 16:21; 17:22, 23) Kae i te taimi tenei, ne fai atu a ia me ka tamate a ia i luga i se lakau fakasaua. Ne fakalogo‵logo latou ki a ia, kae ne seki maina latou i te uiga. Kāti ne fakamoe‵moe latou ki te ‵toe fakatuakaga i te lalolagi nei a te malo o Isalaelu, kae ne ma‵nako latou ke maua te ‵malu mo te tulaga taulia i te malo faka-te-lalolagi tenā fakatasi mo Keliso.
Ne aofia eiloa i tino kolā ne faima‵laga atu a Salome, te mātua o te avā apositolo ko Iakopo mo Ioane. Ko oti ne fakaigoa ne Iesu a te avā apositolo konei ki “Tama a te Fatili,” ona ko lā uiga kaitaua. (Maleko 3:17; Luka 9:54) Ko tai leva eiloa te taimi ne ‵nofo ei lāua konei mo te lā manakoga fia maluga i te Malo o Keliso. Ne iloa ‵lei ne te lā mātua a te mea tenā. Ko fakapilipili atu nei a ia ki a Iesu ona ko lāua, telā ne punou ifo i mua o tou tagata, kae fai atu tena akai. Ne tali atu a Iesu: “Se a te mea e manako koe ki ei?” Ne fai atu tou fafine: “Fai mai aka sau pati ke saga‵saga aku tama e tokolua konei i ou feitu, e tokotasi i tou feitu fakaatamai kae tokotasi i tou feitu fakamaui i tou Malo.”—Mataio 20:20, 21.
A te fakamolemole tenā i a Iakopo eiloa mo Ioane. Mai tua o te faiatuga ne ia a te tulaga fakamā mo te tulaga fakamasiasi telā ka fepaki mo ia, ne fai atu a Iesu ki a lāua: “E se iloa ne koulua a te mea telā ne fakamolemole mai koulua ki ei. E a, e mafai ne koulua o inu a te ipu telā ko pili o inu ne au?” Ne tali atu lāua: “E mafai ne māua.” (Mataio 20:22) Kae kāti e seki maina eiloa lāua i te uiga o te mea tenei ki a lāua.
E tiga eiloa te feitu tenā, ne fai atu a Iesu ki a lāua: “Ka inu eiloa a koulua i taku ipu, kae e seai saku pule ki te tino ka sagasaga i toku feitu fakaatamai mo toku feitu fakamaui, me i koga konei e ‵nofo fua i ei a tino kolā ko oti ne fakatoka ne toku Tamana mō latou.”—Mataio 20:23.
I te iloaga fakamuli ne latou a te fakamolemole a Iakopo mo Ioane, ne kaitaua a nisi apositolo e toko sefulu. E mata, ne aofia a Iakopo mo Ioane i a latou kolā ne fai‵pati malosi atu i te kinauga mua i va o te kau apositolo me ko oi te ‵toe tino sili? (Luka 9:46-48) Faitalia me se a te tulaga tenā, e fakaasi mai i te lā fakamolemole i te taimi nei, me ne seki fakagalue aka ne te toko sefululua a pati fakatonutonu kolā ne tuku atu ne Iesu e uiga ki te fai mo fai se tino malalo. Ne tumau eiloa te lotou manakoga fia maluga.
Ne fakaiku aka ne Iesu ke ‵teu aka te kinauga tenā, penā foki loa mo te loto masei telā e pogai mai i ei. Ne kalaga atu tou tagata ki te toko sefululua ke maopoopo mai katoa kae ne fakatonutonu atu a ia ki a latou mo te alofa, ana muna: “E iloa ne koutou me i a latou kolā e fai pelā me ne takitaki o malo e fai pelā me ne aliki ki luga i tino, kae ko olotou tāgata takutakua e pule fakasaua atu ki a latou. Kae ko koutou e se ‵tau o fai penā; kae ko so se tino i a koutou e manako ke sili a ia, e ‵tau o fai mo fai te otou tavini, kae ko so se tino e manako ke mua a ia i a koutou e ‵tau o fai mo pologa ki a koutou katoa.”—Maleko 10:42-44.
Ne fakaasi mai ne Iesu a te fakaakoakoga telā e ‵tau o tau‵tali latou ki ei—ko tena fakaakoakoga. Ne fakamatala mai ne ia: “E pelā mo te Tama a te tagata, ne seki vau ke tavini mai a tino ki a ia, kae ke tavini atu ki tino kae tuku atu foki tena ola e pelā me se togiola mō tino e tokouke.” (Mataio 20:28) Ko nofo loa ki se tolu tausaga ne tavini atu ei a Iesu ki nisi tino. Kae ka fai foki eiloa a ia penā ke oko eiloa ki tena mate mō tino katoa! Ne ‵tau o maua ne te kau soko a te uiga faka-Keliso telā ko te fia tavini atu ki tino i lō te manako ke tavini mai a tino, kae ke fai foki latou e pelā me ne tino ma‵lalo i lō te fia ma‵luga.