FATATUSI I TE ITANETI a te Faleleoleo Maluga
Faleleoleo Maluga
FATATUSI I TE ITANEI
Tuvalu
  • TUSI TAPU
  • TUSI
  • MEETINGS
  • w10 6/1 itu. 24-28
  • Pati Atafai Kolā E Ati Aka Ei A Fesokotakiga ‵Lei

E seai se vitio penei

Fakatoese atu, e isi se fakalavelave ki te peiga o te vitio

  • Pati Atafai Kolā E Ati Aka Ei A Fesokotakiga ‵Lei
  • Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2010
  • Ulutala fo`liki
  • Mataupu
  • Se a te Mea e Fai ei ke Faipati Atu mo te Atafai?
  • “Te Taimi o te ‵Nofo ‵Mu mo te Taimi o te Faipati”
  • A Faifaiga Atafai e Ati Aka ei a Fesokotakiga ‵Lei
  • Fakamalosi ki Nisi Tino Mai i te Faipati Atu mo te Atafai
  • Te Fakaaogaga o Pati Atafai i te Kāiga
  • Faipati ki Mea ‵Lei Mai i te Loto
  • Ke Fakamagalo Atu mo te Loto Kātoa
  • Fakaaoga te Malosi o Tou Gutu ki Mea ‵Lei
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2015
  • Faipati “ki Pati Kolā e Aoga i te Puti Ake”
    Ke Tumau “i te Alofa o te Atua”
  • Faipati ki “Pati ‵Lei Fua Kolā e Ati Aka ei”
    Te Auala ke Tumau ei i te Alofa o te Atua
  • Ke Fakatakavale Ne Koe Te Masei” Mai Te Taofiofi O Te Kaitaua
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2010
Nisi Mea
Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2010
w10 6/1 itu. 24-28

Pati Atafai Kolā E Ati Aka Ei A Fesokotakiga ‵Lei

“Ke isi se alofa i otou pati e fai sāle.”​—KOLOSE 4:6.

1, 2. Ne a mea ‵lei ne iku mai i pati atafai ne fai ne se taina?

“I TE taimi ne talai atu ei au mai fale ki fale,” ko pati a se taina, “ne fetaui au mo se tagata telā ne kaitaua malosi kae ne pole‵pole eiloa ana laugutu mo tena foitino.” “Ne taumafai au o fakasakosako mo ia i se auala filemu mai te fakaaogaga o te Tusi Tapu, kae ne gasolo aka eiloa o kaitaua. Ne kaitaua mai foki tena avaga mo ana tama‵liki ki a au kae ne iloa ne au me ko ‵tau o tiaki ne au te fale. Ne fakatalitonu atu ne au ki te kāiga tenā me ne fanatu au i te filemu kae fakamoemoe au ke foki atu mo te filemu. Ne fakaasi atu ne au ki a latou a te Kalatia 5:22 mo te 23, telā e taku mai i ei a te uiga ko te alofa, te loto maulalo, te loto pulea mo te filemu. Oti aka, fano ei au.”

2 “Fakamuli ifo, i te taimi ne āsi atu ei au ki fale i te suā feitu o te auala, ne lavea ne au a te kāiga tenā e saga‵saga mai i mua o te lotou fale. Ne ka‵laga mai latou ki a au ke fanatu. Ne mafaufau ifo au penei, ‘Se a nei te lotou mea ka fai i te taimi nei?’ E isi se tiā vai ‵moko e puke ne te tagata kae ne fai mai ke inu au. Ne fakatoese mai a ia ona ko tena sē āva kae fakamālō mai ki a au mō te lasi o toku fakatuanaki. Ne fakatofa eiloa māua i se auala filemu.”

3. Kaia e se ‵tau ei o talia ne tatou a nisi tino ke fai ne latou a tatou ke kaitaua?

3 I te lalolagi telā ko ‵fonu i fakamalosiga ma‵sei i aso nei, e fetaui faeloa tatou mo tino kaitaua, e penā foki eiloa i te faiga o te galuega talai. Kafai e fetaui tatou mo vaegā tino penā, se mea tāua ke fakaasi atu ne tatou “te loto maulalo mo te āva.” (1 Petelu 3:16) Moi ne talia ne te taina i te kamataga a te kaitaua mo te sē āva o te tino i te fale ke fai ei ke kaitaua a ia, penei e se taitai eiloa o ‵fuli a uiga o te tagata tenā; kae kāti ka gasolo eiloa o kaitaua malosi tou tagata. Ona ko te loto pulea o te taina tenā kae faipati atu mo te atafai, ne maua mai eiloa i ei a ikuga ‵lei.

Se a te Mea e Fai ei ke Faipati Atu mo te Atafai?

4. Kaia e tāua ei ke fakaaoga ne tatou a pati atafai?

4 Faitalia me e fesokotaki atu tatou mo tino i tua io me i loto i te fakapotopotoga, ke oko foki eiloa ki tino o ‵tou kāiga, se mea tāua ke tau‵tali ki pati fakatonutonu a te apositolo ko Paulo: “Ke isi se alofa i otou pati e fai sāle, ke faka‵kona foki ki te masima.” (Kolose 4:6) A vaegā pati fakafiafia kae fetaui ‵lei penā e aoga eiloa ki te faiga o fesokotakiga ‵lei kae filemu.

5. Se a te mea e se fakauiga ki ei a fesokotakiga ‵lei? Fakamatala mai.

5 A fesokotakiga ‵lei e se fakauiga ki te faiatuga o pati kolā e mafaufau kae manako koe o fai i te taimi tenā, maise eiloa māfai e isi se mea e se fiafia koe ki ei. E fakaasi mai i te Tusi Tapu me i te sē mafai ne se tino o taofi aka tena kaitaua a te mea tenā se vaivaiga o ia kae e se fakaasi mai i ei tena malosi. (Faitau te Faataoto 25:28; 29:11.) Ne talia ne Mose​—te ‵toe “tagata loto maulalo” eiloa i tino katoa kolā ne ola i te taimi tenā—​a te uiga ‵teke o te fenua o Isalaelu ke fai ei ke kaitaua a ia kae ke se tuku atu ne ia a vikiga ki te Atua. Ne fakaasi manino atu ne Mose ana lagonaga, kae ne seki fiafia a Ieova ki ei. Mai tua o te 40 tausaga ne ‵taki ei ne ia a te kau Isalaelu, ne seki maua ne Mose a te tauliaga ke avatu ne ia latou ki loto i te Fenua o te Folafolaga.​—Numela 12:3; 20:10, 12; Salamo 106:32.

6. Se a te mea e fakauiga ki ei a te poto i ‵tou pati e fai atu?

6 E tavae ne te Tusi Tapu a te fakagaluega o te loto pulea mo te faiga o faka‵tauga ‵lei māfai ko fai‵pati tatou. “A tou gutu faipati, e aumai ne ia koe ke pili ki te agasala. Kafai koe e poto, a koe se gutu faipati.” (Faataoto 10:19; 17:27) Kae e se fakauiga a te faiga o faka‵tauga ‵lei ki te sē fakaasi atu o ou lagonaga ‵tonu. E fakauiga eiloa ki te faipati atu mo te “alofa” kae fakaaoga te gutu ke faka‵lei ei a kinauga i lō te fakalogo‵mae atu.​—Faitau te Faataoto 12:18; 18:21.

“Te Taimi o te ‵Nofo ‵Mu mo te Taimi o te Faipati”

7. Ne a vaegā mea kolā e se ‵tau o fakaasi atu ne tatou, kae kaia?

7 E pelā eiloa mo te ma‵nako o tatou ke fakaasi atu a te atafai mo te loto pulea māfai ko fai‵pati atu ki tino e ga‵lue tasi tatou io me ki tino e se masani mo tatou i te taimi o te galuega talai, e ‵tau foki o fai tatou penā i loto i te fakapotopotoga e pelā foki mo te fale. A te faipati atu mo te kaitaua e aunoa mo te mafaufau ki mea ka iku mai i ei e mafai o fakamasei malosi mai ki a tatou e pelā foki mo nisi tino i te feitu faka-te-agaga, mea tau lagonaga mo te malosi faka-te-foitino. (Faataoto 18:6, 7) E ‵tau o pule faka‵lei atu tatou ki lagonaga ma‵sei kolā ne fakaasiga o te ‵tou tulaga sē ‵lei katoatoa. A pati ma‵sei, pati fakatauemu, te sē āva, mo te kaitaua ne mea sē ‵lei katoa. (Kolose 3:8; Iakopo 1:20) E mafai o fakamasei ne latou a te fesokotakiga tāua mo nisi tino e pelā foki mo Ieova. Ne akoako mai a Iesu: “So se tino e ita ki tena taina, e nofosala a ia i te fakamasinoga. So se tino foki e muna masei ki so se tino, e fakasala a ia i te Fono; so se tino foki e fetu ne ia so se tino, e fakasala a ia i te afi o Kena.”​—Mataio 5:22.

8. Ko te taimi fea e ‵tau ei o fakaasi atu ne tatou a ‵tou lagonaga, kae i te auala fea?

8 Kae e isi aka foki ne mea kolā e mafai o fakaiku aka ne tatou me e ‵lei atu ke fai‵pati e uiga ki ei. Kafai e isi ne pati io me ne faifaiga a se taina ne fai kae e fakalavelave malosi atu ki a koe telā ko se mafai ei ne koe o kufaki, ke mo a ma nofo koe mo tou loto kaitaua. (Faataoto 19:11) Kafai e fai ne se tino ke kaitaua koe, ke taofiofi ou lagonaga konā kae ke fakagalue a auala kolā e manakogina ke faka‵lei aka ei te fakalavelave tenā. Ne tusi mai a Paulo: “Sa nofo mo tou kaitaua i te aso kātoa.” Ona ko te fakalavelave atu faeloa o te mea tenā ki a koe, ‵sala se taimi ‵lei ke faipati atu mo te atafai e uiga ki ei. (Faitau te Efeso 4:26, 27, 31, 32.) Ke faipati ‵tonu atu ki tou taina e uiga ki te fakalavelave tenā i se auala alofa mo te fakamoemoega ke toe faka‵lei aka te va o koulua.​—Levitiko 19:17; Mataio 18:15.

9. Kaia e ‵tau ei o faka‵noga muamua ne tatou a ‵tou lagonaga kaitaua a koi tuai o fai‵pati atu ki nisi tino?

9 E tonu, e ‵tau o filifili faka‵lei aka ne koe te taimi tonu ke faipati atu. E isi se “taimi o te nofo ‵mu mo te taimi o te faipati.” (Failauga 3:1, 7) E se gata i ei, “a tino ‵poto e mafaufau mua ki olotou pati kae koi tuai o fai.” (Faataoto 15:28) E mafai o aofia i te mea tenei a te fakatali malie a koi tuai o fai‵pati e uiga ki se fakalavelave. A te faiga penā i te taimi telā e kaitaua malosi ei se tino ka fakalasi aka fua i ei te fakalavelave; kae e se ‵lei foki ke fakatali i se taimi leva ‵ki.

A Faifaiga Atafai e Ati Aka ei a Fesokotakiga ‵Lei

10. E momea aka pefea ne ‵tou faifaiga atafai a te ‵lei o ‵tou fesokotakiga?

10 A pati atafai mo fesokotakiga ‵lei e fesoasoani mai ke ati aka kae ke fakatumau i ei a fesokotakiga filemu. A te tonuga loa, a te momea aka o te ‵lei o ‵tou va mo nisi tino e mafai o fai ei ke ‵lei ‵tou fesokotakiga mo latou. A te faiga o mea ‵lei ki nisi tino​—e pelā mo te ‵sala atu ki avanoaga ke fesoasoani atu, te tukuatuga o se meaalofa mo tou loto kātoa, te talimālō ‵lei—​e mafai o fesoasoani mai ke fesokotaki atu ki a latou. A te tuku atu o “malala ‵ka” ki te ulu o se tino e fai ei ke fakaasi mai ne ia a uiga ‵lei, kae ko faigofie ei ke fai‵pati mo latou e uiga ki se fakalavelave.​—Loma 12:20, 21, NW.

11. Ne gasuesue muamua pefea a Iakopo o faka‵lei aka te fesokotakiga o lāua mo Esau, kae ne a mea ne iku mai i ei?

11 Ne malamalama eiloa a te toeaina ko Iakopo i te mea tenei. Ne kaitaua malosi a tena masaga ko Esau ki a ia, telā ne tele keatea ei a Iakopo i a ia ma tamate ne Esau. I te fia o tausaga mai tua ifo, ne foki mai ei a Iakopo. Ne fakafetaui atu a Esau ki a ia, fakatasi mo nisi tagata e toko 400. Ne ‵talo atu a Iakopo mō te fesoasoani o Ieova. Kae ne avatu ne ia mai mua a manu e pelā me se meaalofa lasi ki a Esau. Ne aoga eiloa te meaalofa tenā. I te taimi ne fetaui ei lāua, ne mafuli te kilokiloga a Esau, kae ne tele atu o ‵sai a Iakopo.​—Kenese 27:41-​44; 32:6, 11, 13-​15; 33:4, 10.

Fakamalosi ki Nisi Tino Mai i te Faipati Atu mo te Atafai

12. Kaia e ‵tau ei o fakaaoga ne tatou a pati atafai ki ‵tou taina?

12 E tavini atu a Kelisiano ki te Atua, kae e se ki tino. Kae se mea masani, me koi ma‵nako eiloa tatou ki te taliaga a nisi tino. A pati atafai e mafai o fakamāmā aka ei a te amoga a ‵tou taina mo tuagane. Kae e mafai ne pati fakamasei o fai ke ‵mafa a amoga konā kae fai foki ke mafau‵fau a nisi tino me e mata ko galo i a latou a te taliaga a Ieova. Tela la, ke na fesokotaki atu tatou ki nisi tino mai te fakamalosi ‵tonu atu ki a latou, i “vaegā pati kolā e aoga i te puti ake kae maua mai ei foki a mea ‵lei, ko te mea ke fua mai au pati ki te ‵lei, i tino kolā ne fakalogo‵logo ki a koe.”​—Efeso 4:29.

13. Ne a mea e ‵tau o masaua ne toeaina (a) māfai ko tuku atu a pati fakatonutonu? (e) māfai ko tusi atu a tusi?

13 E ‵tau mo toeaina o sili atu te lotou “a‵lofa” kae tausi atu ki te lafu mo te atafai. (1 Tesalonia 2:7, 8) Kafai ko manakogina ke tuku atu ne toeaina a pati fakatonutonu, e taumafai latou ke fai te mea tenā i te “loto maulalo,” faitalia me e fai‵pati atu foki latou ki ‘tino kolā e se fia‵fia mai ki a tatou.’ (2 Timoteo 2:24, 25) E ‵tau foki o fakaasi atu ne toeaina a te alofa i olotou tusi kolā e avatu ki te suā potukau o toeaina io me ko te ofisa lagolago. E ‵tau o atafai kae atamai foki latou e ‵tusa mo pati i te Mataio 7:12.

Te Fakaaogaga o Pati Atafai i te Kāiga

14. Ne a pati fakatonutonu ne tuku atu ne Paulo ki tagata a‵vaga, kae kaia?

14 Se mea faigofie fua ke manatu mā‵ma tatou ki te auala e pokotia ei a nisi tino i ‵tou pati, ‵tou foliga mo ‵tou tāga e fai. E pelā mo nisi tagata, e se iloa ne latou a te pokotia malosi o fafine i olotou pati. Ne fai mai se tuagane e tokotasi, “Ko oko eiloa i toku mataku māfai ko faipati kaitaua mai taku avaga ki a au.” E mafai o pokotia malosi atu se fafine ona ko pati ‵mafa ne fai ki a ia i lō se tagata, kae e mafai o masaua faeloa ne ia i se taimi leva ‵ki. (Luka 2:19) Kae e penā foki eiloa a pati kolā e fai ne se tino telā e fiafai ki ei se fafine kae e manako o fakaasi atu te āva ki ei. Ne polopoloki mai a Paulo ki tagata a‵vaga: “E ‵tau mo koutou o a‵lofa ki otou avaga, kae sa fakasaua ki ei.”​—Kolose 3:19.

15. Fakamatala mai a te auala e ‵tau ei o atafai ne te avaga tagata a tena avaga.

15 Ona ko te mea tenei, ne fakamatala mai ne se taina atamai telā ko oti ne avaga a te pogai e ‵tau ei o fakaasi atu ne se tagata avaga a te atafai ki tena avaga, telā e fai pelā me e “vāivāi.” “Kafai e puke ne koe se mea tāua kae mafāgofie, e se ‵tau o ‵kumi malosi ne koe i te mea ma mafā. Kafai foki loa ko oti ne toe faka‵piki faka‵lei, e mafai eiloa o lavea atu a te koga ne mafā,” ko ana pati. “Kafai e fai atu ne se tagata avaga a pati ‵mafa ki tena avaga, e mafai o fakalogo‵mae ne ia a tou fafine. E mafai o fai ne te mea tenei ke tumau faeloa te sē ‵lei o te lā fesokotakiga.”​—Faitau te 1 Petelu 3:7.

16. E ati aka pefea ne te avaga fafine a tena kāiga?

16 E mafai o loto ma‵losi io me loto vāi‵vāi foki a tagata ona ko pati a nisi tino, e aofia i ei ko pati a olotou avaga. A te “avaga atamai” telā e “talitonu katoatoa” ki ei tena avaga, e amanaia ki lagonaga o tena avaga tagata, e pelā eiloa mo te mea e manako tou fafine ke fai atu ne tena avaga ki a ia. (Faataoto 19:14; 31:11) E tonu, e mafai o lasi ‵ki te fakamalosiga e tuku mai ne te avaga fafine i loto i te kāiga, i se auala ‵lei io me i se auala sē ‵lei. “A fafine atamai e ati ake ne latou a kāiga nofo ‵lei, ka ko fafine va‵lea e ofa ne latou te ‵nofo ‵lei o olotou kāiga.”​—Faataoto 14:1.

17. (a) E ‵tau o fai‵pati atu pefea a talavou ki olotou mātua? (e) E ‵tau o fai‵pati atu pefea a tino mātua ki talavou, kae kaia?

17 E ‵tau foki mo mātua mo tama‵liki o fakatau fai‵pati atu mo te atafai. (Mataio 15:4) Kafai e fai‵pati atu ki talavou, ka fesoasoani mai a te mafaufau faka‵lei ke ‵kalo keatea tatou mai te “fakaitaita” atu ki a latou. (Kolose 3:21; Efeso 6:4) Kafai e ‵tau o polopoloki ‵mafa a tama‵liki, e ‵tau mo mātua e pelā foki mo toeaina o fai‵pati atu ki a latou mo te āva. I te auala tenei, e fakafaigofie ei ne tino ma‵tua a te auala e faka‵tonu ei ne talavou olotou auala kae ke fakatumau foki te lotou fesokotakiga mo te Atua. E sili atu te mea tenā i lō te fakaasiatuga o te manatu me ko se mafai eiloa o toe fai ne tatou se mea ki a latou, kae fai foki ei ke mafau‵fau latou penā. E mafai o se masaua ne talavou a pati fakatonutonu ne fai atu ki a latou, kae ka masaua faeloa ne latou a te auala ne fai‵pati atu ei a nisi tino ki a latou.

Faipati ki Mea ‵Lei Mai i te Loto

18. E mafai pefea o ‵kalo keatea tatou mai mafaufauga mo lagonaga faka‵mae loto?

18 A te fa‵ki ne tatou o ‵tou kaitaua e se fakafoliga atu fua i ei i a tatou e se ita. E se ‵tau fua o taumafai tatou o taofi aka ‵tou lagonaga ‵tonu. A te taumafai o fa‵ki a ‵tou kaitaua e fai fua i ei ke mafatia tatou. E fai pelā me se tino telā e ‵tao fakatasi ne ia a te brake mo te penitini o se motoka. E fai i ei ke fi‵ta malosi te motoka kae e mafai foki o masei. Tela la, sa fakaputuputu tou kaitaua ke oko ki te taimi ko ‵pa i ei te pōmu. ‵Talo mō te fesoasoani o Ieova ke ave keatea ne ia a logo‵maega i tou loto. Ke talia ne koe te agaga o Ieova ke ‵fuli ne ia tou mafaufau mo tou loto kae ke fai tena loto.​—Faitau te Loma 12:2; Efeso 4:23, 24.

19. Ne a mea e mafai o fesoasoani mai ke ‵kalo keatea tatou mai i faifaiga kaitaua?

19 Ke gasuesue o fai se faiga. Kafai ko manavase koe kae ko lagona foki me ko kamata koe o kaitaua, se mea ‵lei ke tiakina ne koe te koga tenā mō se vaitaimi, ko te mea ke lava taimi ke faka‵noga aka ei ou lagonaga. (Faataoto 17:14) Kafai ko kamata o kaitaua a te tino telā e faipati koe ki ei, taumafai malosi eiloa o faipati atu ki a ia mo te alofa. Ke masaua: “A te tali i te leo filemu e galo ei te kaitaua, kae kafai se tino e tali mo te leo malosi e fakatupu fua ne ia te kaitaua.” (Faataoto 15:1) A pati faka‵mae loto kae fakakaitaua tino e fai fua i ei ke masei atu te fakalavelave faitalia me e fai atu i se leo filemu. (Faataoto 26:21) Tela la, kafai ko tofotofogina tou loto pulea, ke “fakatuatuai o fai‵pati, ke se vave foki o kaitaua.” ‵Talo mō te fesoasoani o te agaga tapu ke fesoasoani atu ki a koe ke fai atu a pati ‵lei kae e se ko pati sē ‵lei.​—Iakopo 1:19.

Ke Fakamagalo Atu mo te Loto Kātoa

20, 21. Se a te mea e mafai o fesoasoani mai ke fakamagalo ne tatou a nisi tino, kae kaia e ‵tau ei o fai penā?

20 Se mea fakafanoanoa me e seai se tino e mafai o pule katoatoa atu ki tena gutu. (Iakopo 3:2) Faitalia eiloa a ‵tou taumafaiga e fai, e mafai eiloa ne tino i ‵tou kāiga e pelā foki mo ‵tou taina mo tuagane pele i te feitu faka-te-agaga o fai mai ne latou a pati faka‵mae loto. I lō te ita vave, ke iloilo aka ne koe mo te kufaki a te pogai ne fai mai ei ne latou a pati konā. (Faitau te Failauga 7:8, 9.) E mata, ne fakamalosi aka latou ne se tino, e ma‵taku, e se malosi ‵lei io me e fakafesagai atu ki se fakalavelave telā e se iloa ne koe?

21 E se ‵tau o fai a mea konā e pelā me se fakamasakoga ke kaitaua atu. Kae kafai e iloa ne tatou a mea konā ka fesoasoani mai ke malamalama tatou i te pogai e fai ei ne tino a pati mo mea kolā e se ‵tau o fai ne latou kae fakamalosi aka ei tatou ke loto fakamagalo. Ko oti ne fai ne tatou katoa a pati mo mea kolā e fakalogo‵mae atu ki nisi tino, kae e fakamoe‵moe tatou me ka fakamagalo ne tatou a latou mo te a‵lofa. (Failauga 7:21, 22) Ne fai mai a Iesu me kafai e fia maua ne tatou a te alofa fakamagalo o te Atua, e ‵tau o fakamagalo ne tatou a nisi tino. (Mataio 6:14, 15; 18:21, 22, 35) Tela la, e ‵tau mo tatou o vave o fakatoese atu kae ke vave foki o fakamagalo atu, ko fakatumau ei te alofa​—telā “e fusi fakatasi ei ne ia a mea katoa”—​i loto i ‵tou kāiga mo te fakapotopotoga.​—Kolose 3:14.

22. Kaia e aoga ei ke taumafai tatou o fakaaoga a pati a‵lofa?

22 Ka gasolo aka eiloa o uke atu a mea e fakalavelave mai ki ‵tou fiafia mo ‵tou ‵kau fakatasi i te taimi e gasolo atu ei te olaga tenei ki tena gataga. A te fakagalue aka o fakatakitakiga aoga mai te muna a te Atua ka fesoasoani mai ke fakaaoga ne tatou ‵tou gutu mō te ‵lei kae e se mō te masei. Ka maua eiloa ne tatou a fesokotakiga ‵lei i loto i te fakapotopotoga mo te kāiga, kae ka tuku atu ne ‵tou fakaakoakoga se molimau ‵lei ki nisi tino e uiga ki te ‵tou “Atua fiafia,” ko Ieova.​—1 Timoteo 1:11, NW.

E Mafai o Fakamatala Mai ne Koe?

• Kaia e tāua ei ke filifili aka se taimi ‵lei ke fai‵pati ki se fakalavelave?

• Kaia e ‵tau ei mo tino o te kāiga o fai‵pati atu ki nisi tino mo te ‘atafai’?

• E ‵kalo keatea pefea tatou mai i te faiga o pati faka‵mae loto?

• Ne a mea e mafai o fesoasoani mai ke loto fakamagalo tatou?

[Ata i te itulau e 25]

Ke faka‵noga muamua tou kaitaua, ko ‵sala ei se avanoaga ‵lei ke faipati atu

[Ata i te itulau e 27]

E ‵tau o faipati atu faeloa mo te atafai a te avaga tagata ki tena avaga

    Tusi Tuvalu (1981-2026)
    Log Out
    Log In
    • Tuvalu
    • Share
    • Nisi Manakoga
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Auala ki te Fakaaogaga
    • Saolotoga Faka-te-Tulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Share