TALA TONU
E Ma‵tiva Faka-te-foitino Kae Mau‵mea Faka-te-agaga
NE FAKAMATALA NE ALEXANDER URSU
Ne ‵nofo a toku tupuna tagata mo toku tamana i se fale e seki oti ‵lei i Cotiujeni, se fa‵kai fagai manu kae ‵toki lakau i te feitu ki mātū o te koga telā e taku nei ki a Moldova. Ne fanau au i konā i a Tesema 1939. I te kamataga o te 1930 o fano ki mua, ko oti ne fai lāua mo fai ne Molimau a Ieova. Ne fai a toku mātua mo fai se Molimau i te iloaga ne ia i te tupuna e uke atu ana mea e iloa i te Tusi Tapu i lō te faifeau o te fa‵kai.
I te taimi ko tolu ei oku tausaga, ne ave a toku tamana, toku fakatamana, mo toku tupuna ki te falepuipui e fakagalue ‵mafa ei a tino ona ko te lotou tulaga faka-Kelisiano ko te sē ‵kau ki se feitu. Ko toku tamana fua ne sao i ei. Mai tua o te Taua i te Lua a te Lalolagi i te 1947, ne toe foki mai tou tagata ki te fale mo tena tua ko pakia. Faitalia me ko masei te tulaga o tena foitino, ne ‵mautakitaki a ia i tena fakatuanaki.
‵FULIGA ‵LASI KI MOTOU OLAGA
I te taimi ko iva ei oku tausaga, ne ave fakapagota a te motou kāiga mo te fia selau o nisi Molimau Moldova ki Siberia. I a Iulai 6, 1949, ne ave ei matou i loto i motoka tali pulumakau. Mai tua o te 12 aso kae ko silia atu i te 4,000 maila (6,400 km) ne ma‵laga ei, ne ma‵nava matou i te koga e ‵tu ei a tuleni i Lebyazhe. Ne faka‵tali mai a tino pule ki a matou. Ne vaevae matou ki potukau fo‵liki kae ne mafuta valevale matou i te koga tenā. Ne fai se akoga foliki mo fai te koga ‵nofo o te motou potukau. Ko oko eiloa i te fi‵ta o matou kae fanoa‵noa. Ne gūgū aka ne se fafine matua e ‵nofo tasi mo matou se pese ne ‵fatu ne Molimau i te Taua i te Lua a te Lalolagi. E seki leva, kae ‵kau atu a matou katoa ki tou fafine i te usuga o pati o te pese mo te loto kātoa, penei:
“Ko oko eiloa i te tokouke o taina ne ave fakapagota ki koga ‵mao.
Ne ave latou ki mātū mo te saegalā.
Ne fakasala latou ki toe tulaga fakaa‵lofa ona ko te faiga o te galuega a te Atua, kae ne kufaki eiloa latou i fakamasinoga kolā e mafai o ‵mate i ei.”
Ne seki leva, kae ‵kau atu matou ki fakatasiga faka-te-Tusi Tapu i Aso Sa katoa i se koga e nofo ki te valu maila (13 km) te ‵mao mai te motou fale. E masani o olo matou i taeao ‵malu i te ‵tau ‵moko kae sa‵sale i te kiona e oko ki taugasulu te ‵poko kae ko te ‵moko e nofo ki te 40 mai lalo o te leai (-40°C). A te tokouke o matou e nofo ki te limasefulu io me tokouke atu kae ‵nofo sai‵tia fua i se potu e 200 sikuea futu (19 sq m) te lasi. E kamata matou ki te usuga o se pese e tasi io me lua io me tolu. Kafai ko oti te ‵talo, ko sau‵tala ei ki fesili mai i te Tusi Tapu. E nofo ki se itula io me leva atu e fai ei a te mea tenei. E toe usu ne matou a pese e uke atu, ka oti, ko toe sau‵tala ki fesili faka-te-Tusi Tapu e uke atu. Se taimi fakamalosi eiloa i te feitu faka-te-agaga!
MEA ‵FOU KAE FAIGA‵TA KE FAKAFESAGAI KI EI
I te 1960, ne tuku atu ei a saolotoga e uke ki Molimau kolā ne ave fakapagota. E ui eiloa matou e ma‵tiva, ne mafai au o āsi atu ki Moldova, te koga telā ne fetaui ei māua mo Nina, telā e Molimau foki ana mātua mo ana tupuna. Ne seki leva ko māua eiloa ko avaga kae toe ‵foki ki Siberia, te koga telā ne fanau i ei a te mā tamaliki fafine ko Dina i te 1964, kae ko te mā tamaliki tagata ko Viktor, i te 1966. E lua tausaga fakamuli ifo, olo ei māua ki Ukraine kae ‵nofo i se fale foliki i Dzhankoy, se fa‵kai lasi e nofo ki te 100 maila (160 km) te ‵mao mai Yalta, i te mataosoga o Crimea.
E fakatapu te galuega a Molimau a Ieova i Crimea, me koi tapu eiloa latou i te Soviet Union. Kae ko te motou galuega e se fakataputapu malosi io me ko matou e fakasauāgina tonu. Tela la, ko kamata o galo a te loto finafinau o nisi Molimau ki te munatonu. E fakasako‵sako mai latou me ona ko te logo‵mae malosi o latou i Siberia, se mea ‵lei ke ga‵lue malosi nei ke maua a nisi mea faka-te-foitino.
ATIAKAGA FAKAFIAFIA LOTO
I a Mati 27, 1991, ne talia ei te motou galuega i te Soviet Union kātoa. I konā, ne fai ei a palani mō fono fakapito e fitu i te atufenua kātoa kae taki 2 aso. A matou e ‵tau o ‵kau ki te fono i Odessa, Ukraine, telā ne fakatoka ke kamata i po 24 o Aokuso. Ne oko atu au ki konā e tasi te masina mai mua o te fono o fesoasoani ki te fakatokaga o te malae futipolo lasi mo fai te fono.
E masani matou o ‵moe i nofoaga o te malae ta‵fao i te po ona ko te leva o te motou galuega. E ‵fulu ne tuagane a te kogā koga i tafatafa o te malae ta‵fao. E nofo ki te 70 tane kaiga e ‵futi o ave o ‵pei. A latou kolā e ga‵lue i te matagaluega o koga ‵nofo, ko olo sāle i loto i te fa‵kai o ‵sala a koga mo ‵nofo a te toko 15,000 tino kolā e fakamoe‵moe ke ‵kau mai. Kae poi eiloa me ko oko mai se tala fakapoi!
I a Aokuso 19—toe lima fua aso kae kamata te motou fono—ne puke eia Mikhail Gorbachev, te pelesitene o te USSR i te taimi tenā, o ‵loka i te taimi ne malōlō ei i tafa o Yalta, e se ‵mao mai te koga telā ne ‵nofo ei matou. Ko fakaseai a te taliaga ke fai te motou fono. Ne telefoni atu a sui ki te fono ki te ofisa o te fono kae fesili atu, “Se a te mea e ‵tau o fai ne matou ki motou pasi mo tuleni kolā ko oti ne fakatoka?” I te otiga ne ‵talo, ne fai atu a latou kolā e panaki mo te fakatokaga o te fono, “O‵mai fua!”
Ne tumau eiloa a te faiga o fakatokaga mo ‵talo. Ne kamata o fakafetaui atu a te matagaluega o mea oloolo ki sui mai i koga kese‵kese e uke o te Soviet Union kae ave ki olotou koga ‵nofo. I taeao takitasi, e olo a sui o te Komiti o te Fono o fai‵pati mo tino pulepule o te fa‵kai. I po katoa, e ‵foki mai latou e aunoa mo se tala mautinoa.
TALI KI MOTOU ‵TALO
I te Aso Fa, Aokuso 22—toe lua aso mai mua o te talaga o te fono—ne ‵foki mai a sui o te Komiti o te Fono mo te tala ‵lei: Ko oti ne talia a te fono! Ne ‵fonu eiloa matou i te fia‵fia i te taimi ne usu ei ne matou te pese kamata kae ‵kau tasi i te ‵talo kamata. I te otiga o te vaega fakaoti i te Aso Ono, ne leva eiloa te motou nofoga o fai‵pati kae fakamalosi a va fakataugasoa. Konei eiloa a Kelisiano kolā ne ma‵losi olotou fakatuanaki me ne ‵tu ‵mautakitaki latou i toe tofotofoga faiga‵ta.
I tausaga e silia atu i te 22 mai tua o te fono tenā, ne lasi ‵ki eiloa te ga‵solo ki mua i te feitu faka-te-agaga. Ko oti ne faite a Kingdom Halls i Ukraine, kae ko te aofaki o tino talai o te Malo ko oti ne fanaka mai te 25,000 i te 1991 ki te aofaki e lasi atu i te 150,000 i te taimi nei!
KOI MAUMEA EILOA FAKA-TE-AGAGA
Koi ‵pau eiloa te fale e ‵nofo ei te motou kāiga i Dzhankoy, se fa‵kai lasi e nofo ki te 40,000 tino i ei. E ui eiloa ne nāi kāiga Molimau fua ne ‵nofo i konei i te taimi ne oko mai ei matou mai Siberia i te 1968, ko ono nei a fakapotopotoga i Dzhankoy.
A toku kāiga foki ko gasolo aka o tokouke. E fa nei kautama o matou konei koi ola kae tavini atu ki a Ieova—ko motou tamaliki, olotou tamaliki, mo tamaliki a olotou tamaliki.
[Ata i te itulau e 8]
I te koga e ‵tu ei a tuleni i Dzhankoy, kāti i te 1974
[Ata i te itulau e 9]
E fa kautama o toku kāiga
[Ata i te itulau e 9]
Fono o te atufenua i Odessa, 1991