FATATUSI I TE ITANETI a te Faleleoleo Maluga
Faleleoleo Maluga
FATATUSI I TE ITANEI
Tuvalu
  • TUSI TAPU
  • TUSI
  • MEETINGS
  • w22 Oketopa itu. 12-17
  • “E Fia‵fia a Latou Kolā e Tumau i te Fakamaoni” ki a Ieova

E seai se vitio penei

Fakatoese atu, e isi se fakalavelave ki te peiga o te vitio

  • “E Fia‵fia a Latou Kolā e Tumau i te Fakamaoni” ki a Ieova
  • Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova (Sukesukega)—2022
  • Ulutala fo`liki
  • Mataupu
  • SE FAKAAKOAKOGA MŌ TATOU
  • “PULE MA‵LUGA”
  • “TE ‵TOE PULE MALUGA”
  • TE ‵TOE TAUA
  • E ‵TAU O TUMAU TATOU I TE FAKAMAONI
  • Ka Tumau Koe i te Fakamaoni?
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2008
  • Kaia e ‵Tau ei o Tumau Tou Fakamaoni?
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2008
  • Ke Tumau Faeloa Tou Fakamaoni!
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova (Sukesukega)—2019
  • Tauloto Mai te Fakaakoakoga a Tanielu
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova (Sukesukega)—2023
Nisi Mea
Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova (Sukesukega)—2022
w22 Oketopa itu. 12-17

MATAUPU MŌ SUKESUKEGA 42

“E Fia‵fia a Latou Kolā e Tumau i te Fakamaoni” ki a Ieova

“E fia‵fia a latou kolā e tumau i te fakamaoni . . . , kolā e sa‵sale i te tulafono a Ieova.”—SALA. 119:1, ftn.

PESE 124 Ke Fakamaoni

FAKATOE‵TOEGA O MANATU TĀUAa

‵Tou nisi taina mo tuagane loto ma‵losi kolā ko oti io me koi ‵pei nei i te falepuipui ona ko te lotou fakatuanaki, e fakamisi‵kata atu e aunoa mo te fameo.

‵Tou nisi taina mo tuagane loto ma‵losi kolā ko oti io me koi ‵pei nei i te falepuipui ona ko te lotou a‵lofa fakamaoni ki te pulega sili a Ieova (Onoono ki te palakalafa e 1-2)

1-2. (a) Ne a mea ko oti ne fai ne nisi malo ki tino o Ieova, kae ne ‵saga atu pefea ana tino ki ei? (e) E mafai pefea o iku atu a fakasauaga ki te fiafia? (Fakamatala atu foki a te ata i te ‵kava.)

NEI la, e se saoloto io me fakatapu ‵tou galuega i fenua e sili atu i te 430 i te lalolagi kātoa. E ‵pei atu ne ofisa ma‵luga a ‵tou taina mo tuagane ki falepuipui. Se a te mea ‵se ne fai ne latou? E seai, e ‵tusa mo te kilokiloga a Ieova. Ne fai‵tau fua kae sukesuke ki te Tusi Tapu, fakaasi atu olotou talitonuga ki nisi tino kae ‵kau atu ki fakatasiga mo taina tali‵tonu. Ne ita fitifiti foki latou ke ‵kau ki se feitu i mea fakapolitiki. Faitalia te ‵teke malosi atu, ne ‵mautakitaki eiloa te fakamaoni o tavini fakamaoni konei a te Atuab—telā ko te lotou tuku katoatoa atu ki te lotou tapuakiga ki a Ieova. Kae ne fia‵fia eiloa latou ke fai penā!

2 Kāti ko oti ne lavea ne koe a ata o nisi Molimau loto ma‵losi konei kae lavea atu olotou mata fia‵fia. E fia‵fia latou ona ko te iloa atu me e fiafia a Ieova ki a latou mō te lotou tumau i te fakamaoni ki a ia. (1 Nofo. 29:17a) Ne fai mai a Iesu: “E fia‵fia a latou kolā e fakasauagina ona ko te amiotonu . . . Ke fia‵fia kae ‵lifu, me i te otou taui e lasi ‵ki.”—Mata. 5:10-12.

SE FAKAAKOAKOGA MŌ TATOU

Ata valevale: 1. Apositolo ko Petelu mo Ioane e fai‵pati atu i mua o te Sanetulini. 2. Se taina e faipati atu i mua o se famasino i te fono fakamasino.

Ne tuku mai ne Petelu mo Ioane se fakaakoakoga mō Kelisiano i aso nei, kolā e ‵tau o ‵tu atu i mua o fono fakamasino kae ‵pulu olotou talitonuga (Onoono ki te palakalafa e 3-4)

3. E ‵tusa mo te Galuega 4:19, 20, ne ‵saga atu pefea te kau apositolo ki fakasauaga i te senitenali muamua, kae kaia?

3 E fe‵paki a ‵tou taina mo tuagane i mea kolā ne kufaki ei a te kau apositolo i te senitenali muamua, i te taimi ne fakasauagina mō te talai atu e uiga ki a Iesu. A famasino o te fono fakamasino a te kau Iutaia, ne “fakatonu atu [faeloa] ke fakagata te lotou fai‵pati i te igoa o Iesu.” (Galu. 4:18; 5:27, 28, 40) Ne ‵saga atu pefea a te kau apositolo ki ei? (Faitau te Galuega 4:19, 20.) Ne iloa ne latou me ne ‘fakatonu atu’ se tino telā e maluga atu tena pulega ‘ke talai atu ki tino kae tuku atu se molimau maea’ e uiga ki te Keliso. (Galu. 10:42) Tela la, a Petelu mo Ioane, kolā ne fai mo fai olotou sui, ne fai atu mo te loto ‵toa, me ka faka‵logo latou ki te Atua i lō famasino konā, kae fai atu me ka se fakagata ne latou te lotou fai‵pati e uiga ki a Iesu. E pelā me ne fai atu ne lāua te fesili tenei ki tino pule‵pule konā, ‘E a, ko fai mai koutou me e ma‵luga atu otou fakatonuga i lō te Atua?’

4. E ‵tusa mo te Galuega 5:27-29, se a te fakaakoakoga ne tuku mai ne te kau apositolo mō Kelisiano ‵tonu katoa, kae fakaakoako pefea tatou ki a latou?

4 Ne tuku mai ne te kau apositolo se fakaakoakoga ‵lei mō Kelisiano ke tau‵tali atu ki ei, ko tena uiga, ke “faka‵logo ki te Atua e pelā me ko te pule i lō tāgata.” (Faitau te Galuega 5:27-29.) I te otiga ne ‵kini latou mō te tumau i te fakamaoni, ne olo atu keatea a te kau apositolo mai te fono tulafono a te kau Iutaia “mo te fia‵fia me ko taulia latou i mua o te Atua ke fakamasiasigina ona ko tena igoa [o Iesu],” kae ne tumau eiloa te lotou talai atu!—Galu. 5:40-42.

5. Ne a fesili e ‵tau o tali aka ne tatou?

5 A te fakaakoakoga ne tuku mai ne te kau apositolo, ne faka‵sae aka ei a nisi fesili. E pelā mo te lotou fakaikuga ke faka‵logo ki te Atua i lō tāgata, e fetaui pefea mo te fakatonuga i te Tusi Tapu ke “faka‵logo ki pule ma‵luga”? (Loma 13:1) E mafai pefea ne tatou o “faka‵logo ki malo mo tino pule,” e pelā mo pati a te apositolo ko Paulo, kae fakatumau te ‵tou fakamaoni ki te Atua e pelā me ko te ‵tou toe Pule sili?—Tito 3:1.

“PULE MA‵LUGA”

6. (a) Ko oi a “pule ma‵luga” kolā e taku mai i te Loma 13:1, kae se a te ‵tou tiute ki a latou? (e) Se a te manatu tonu e uiga ki tino pule katoa?

6 Faitau te Loma 13:1. I te fuaiupu tenei, a te tugapati “pule ma‵luga” e fakasino atu ki tino pule kolā e maua ne latou te malosi ke pule atu ki nisi tino. E faka‵logo a Kelisiano ki pule ma‵luga konei. E tausi ne tino pule konei a te filemu i te fenua, e fakamalosi aka ne latou a tulafono, kae i nisi taimi, e ‵pulu ne latou a tino o Ieova. (Faka. 12:16) Tela la, e fakatonu mai ki a tatou ke ‵togi atu te lafoga ki te tino e ‵tau o ‵togi ki ei, ‵togi atu te tiute ki te tino e ‵tau o ‵togi ki ei, mataku ki te tino e ‵tau o mataku ki ei, kae fakaasi atu te āva ki te tino e ‵tau o āva ki ei. (Loma 13:7) Kae ko malo pule konā e maua fua ne latou te pulega me e talia ne Ieova ke pule mai latou. Ne fakaasi manino mai ne Iesu te akoakoga fakavae tenā i te taimi ne fakafesilisili aka ei a ia ne te Kovana Loma ko Ponotio Pilato. I te taimi ne fai atu a Pilato me e maua ne ia te malosi ke fakasao io me tamate a Iesu, ne fai atu a Iesu ki a ia: “E seai lele eiloa sau pule i luga i a au seiloga ko oti ne talia ke tuku atu te pule tenā ki a koe mai te lagi.” (Ioa. 19:11) E pelā mo Pilato, e isi se tapula ki te pulega a tino pule mo tino politiki i aso nei.

7. Ne a tulaga e se ‵tau ei o faka‵logo tatou ki tino pule, kae se a te mea e ‵tau o iloa ne latou?

7 E faka‵logo a Kelisiano ki malo o tāgata māfai e se fe‵paki a tulafono a malo mo tulafono a te Atua. Kae e se mafai o faka‵logo tatou ki tāgata māfai e fakatonu mai ke fai a mea kolā e se talia ne te Atua io me fakatapu ne latou a mea kolā e manako te Atua ke fai ne tatou. E pelā me se mea e tasi, kāti ko fakatonu atu latou ki tamataene ke taua atu i kautau a te fenua.c Io me kāti ka fakatapu ne latou ‵tou Tusi Tapu mo tusi faka-te-Tusi Tapu, kae e se talia foki ne latou ke talai kae tapuaki fakatasi atu tatou. Kafai ko fakaaoga ‵se ne tino pule te lotou malosi pule, e pelā mo te fakasaua atu ki soko o Iesu, ka fakamasino latou ne te Atua. E onoono mai eiloa a Ieova ki a latou!—Fai. 5:8.

8. Se a te ‵kese o pati “pule ma‵luga” mo te “‵toe pule maluga,” kae kaia e tāua ei te mea tenei?

8 A te pati “maluga” e fakauiga ki te “‵lei atu, e sili atu, e maluga atu.” Kae e se fakauiga i ei me ko te “‵toe mea ‵lei, ‵toe mea sili, ‵toe tulaga maluga.” Konā a uiga o te suā pati—“‵toe pule maluga.” E tiga eiloa e fakasino atu ki pulega a tāgata e pelā me ko “pule ma‵luga,” e isi foki se suā pulega telā ko te ‵toe tulaga maluga—‵toe pule maluga. E fa a taimi i te Tusi Tapu, e fakasino atu ei a te tofi tenei ki a Ieova te Atua me ko te “‵Toe Pule Maluga.”—Tani. 7:18, 22, 25, 27.

“TE ‵TOE PULE MALUGA”

9. Se a te mea ne lavea ne te pelofeta ko Tanielu i fakaasiga?

9 Ne lavea ne te pelofeta ko Tanielu a fakaasiga kolā ne fakaasi faka‵lei mai a te maluga atu o te pulega a Ieova i lō nisi pulega katoa. Ne lavea muamua ne Tanielu a manu fe‵kai ‵lasi kolā e fakaata mai i ei a malo ma‵losi i aso ko ‵teka mo aso nei—Papelonia, Metai mo Pelesia, Eleni, mo Loma mo te aka telā ne somo aka i aso nei ko te malo o Amelika mo Peletania. (Tani. 7:1-3, 17) I te otiga, ne lavea ne Tanielu a Ieova te Atua e sagasaga i te nofogaaliki i se fono fakamasino i te lagi. (Tani. 7:9, 10) A mea ne lavea ne te pelofeta fakamaoni tenā mai tua ifo, e ‵tau o fai e pelā me se fakailoaga ki tino pule i aso nei ke fakaeteete.

10. E ‵tusa mo te Tanielu 7:13, 14, 27, ko oi ka tuku atu ne Ieova ki ei a te pulega ki te lalolagi, kae se a te mea e fakamaoni mai ne te mea tenei e uiga ki a Ia?

10 Faitau te Tanielu 7:13, 14, 27. E ave keatea ne te Atua a pulega katoa mai i malo o tino kae tuku atu ki nisi tino kolā e ‵tau kae ma‵losi atu. E tuku atu ki a ai? Ki “se mea pelā me se tama a te tagata,” ko Iesu Keliso, mo “tino tapu a te Pule Maluga,” ko te toko 144,000 kolā ka pule “ki te se-gata-mai.” (Tani. 7:18) E manino ‵lei, me i a Ieova, ko “te ‵Toe Pule Maluga,” me ko ia fua e maua ne ia te malosi ke fai se vaegā mea penā.

11. Se a te suā mea ne tusi mai ne Tanielu telā e fakaasi mai i ei a te maluga atu o te pulega a Ieova i lō pulega a atufenua?

11 A mea ‵tupu kolā ne lavea ne Tanielu i te fakaasiga, e fetaui ‵lei mo se mea telā ne taku mai muamua ne ia. “Te Atua o te lagi,” ko muna a Tanielu, “e tapale kea‵tea ne ia a tupu kae faka‵tu aka ne ia a tupu.” Ne toe tusi mai foki me i “te Atua Tafasili i te Maluga ko te Pule i malo o tāgata . . . , kae e tuku atu ne ia ki so se tino e manako a ia ki ei.” (Tani. 2:19-21; 4:17) E mata, kai isi aka loa ne taimi ne ave keatea ne Ieova kae toe faka‵tu aka ne ia a tino pule? Ao, e isi!

Te tupu ko Pelesala mo ana tino ‵kami e ‵kilo atu mo te ofo ki tusitusiga i te ‵pui.

Ne ave kea‵tea ne Ieova te malo o Pelesala mai i a ia kae tuku atu ki te kau Metai mo te kau Pelesia (Onoono ki te palakalafa e 12)

12. Tuku mai se fakaakoakoga ki te auala ne ave kea‵tea ne Ieova a tupu mai i olotou nofogaatupu i aso ko ‵teka. (Onoono ki te ata.)

12 Ko oti ne fakaasi faka‵lei mai ne Ieova a tena tafasili i te maluga i lō “pule ma‵luga.” Mafaufau ki fakaakoakoga e tolu. Ne fakapologa ne te Falao o Aikupito a tino o Ieova kae ne ita faeloa ma fakasaoloto latou. Kae ne fakasaoloto ne te Atua a latou, kae ‵lemu ne ia te Falao i te Tai Kula. (Eso. 14:26-28; Sala. 136:15) A te tupu o Papelonia ko Pelesala ne fai ne ia se ‵kaiga kae “ne fakamaluga aka ne [ia a ia] eiloa o ‵teke atu ki te Aliki o te lagi” kae “‵viki atu ki atua o siliva mo aulo” i lō Ieova. (Tani. 5:22, 23) Kae ne fakamalalo ne te Atua a te tagata fakamaualuga tenā. “I te po eiloa tenā,” ne tamate ei a Pelesala kae ne tuku atu tena malo ki lima o te kau Metai mo te kau Pelesia. (Tani. 5:28, 30, 31) A te tupu o Palesitina, ko Helota Akelipa I ne fakatonu atu ke tamate a te apositolo ko Iakopo kae ‵pei atu a te apositolo ko Petelu ki te falepuipui, mo te fakamoemoega ke tamate foki a ia. Kae ne taofi ne Ieova a Helota mai te fakataunuga o tena palani tenā. “Ne ta fakavave a ia ne te agelu a Ieova,” kae ne mate atu ei tou tagata.—Galu. 12:1-5, 21-23.

13. Tuku mai se fakaakoakoga ki te auala ne fakatakavale ne Ieova a kautau katoa a tino pule.

13 Ne fakaasi mai foki ne Ieova a tena maluga atu i kautau ‵kau fakatasi a tino pule. Ne taua atu a ia mō Isalaelu, telā ne mafai o fakatakavale ne latou a tupu e toko 31 o Kanana e toko 31 kolā ne ‵kau fakatasi, kae puke ne latou a fa‵kai ‵lasi o te Fenua o te Folafolaga. (Iosu. 11:4-6, 20; 12:1, 7, 24) Ne fakatakavale foki ne Ieova a te tupu ko Peniata, mo nisi tino pule Sulia e toko 32 kolā ne taua atu ki tino Isalaelu.—1 Tupu 20:1, 26-29.

14-15. (a) Ne a pati ne fai atu ne tupu ko Nepukanesa mo Taliu e uiga ki te pulega sili a Ieova? (e) Ne a pati a te faisalamo e uiga ki a Ieova mo Tena fenua?

14 Ne fakamaoni atu faeloa ne Ieova i taimi e uke me i a ia ko te ‵Toe Pule Maluga! I te taimi ne faipati fakamatamata ei a te tupu o Papelonia ko Nepukanesa e uiga ki ‘tena malosi mo tena mafi mo te vikiga o tena tulaga ‵malu’ i lō te talia ne ia a Ieova mo te loto maulalo e pelā me ko te Tino telā e ‵tau o tavae atu ki ei, ne fai ne te Atua ke fakavalevale tou tagata. I te taimi ne ‵lei ei a ia, “ne ‵viki atu [Nepukanesa] ki te Atua Tafasili i te Maluga” kae talia ne ia te manatu me i te “pulega [a Ieova] se pulega ki te se-gata-mai.” Ne toe fai mai a ia: “E seai se tino e mafai o taofi ne ia a Ia.” (Tani. 4:30, 33-35) Mai tua o te tofotofoga o te loto fakamaoni o Tanielu ki te Atua, mo te fakasaoga ne ia tou tagata mai te lua o leona, ne fakatonu atu a te tupu ko Taliu: “E ‵tau mo tino katoa i so se koga o toku malo o ma‵taku i mua o te Atua o Tanielu. Me i a ia ko te Atua ola kae tumau a ia ki te se-gata-mai. A tena malo ka se mafai o fakaseai atu, kae ko tena pulega e tumau ki te se-gata-mai.”—Tani. 6:7-10, 19-22, 26, 27.

15 Ne fai mai te faisalamo: “Ko oti ne faka‵numi ne Ieova a togafiti a atufenua; ko oti ne fakamakosu ne ia a palani a tino.” Ne toe fai mai a ia: “Ke fiafia te fenua telā ko Ieova te lotou Atua, Ko tino kolā ko oti ne filifili ne ia ke fai mō ia.” (Sala. 33:10, 12) Ko se faka‵tau eiloa i te ‵lei o te pogai, e ‵tau ei o tumau tatou i te fakamaoni ki a Ieova!

TE ‵TOE TAUA

Ko te kautau faka-te-lagi a Ieova e ‵tele mai i solofanua ‵kena kae taua atu ki tāgata i te lalolagi.

A atufenua ‵kau fakatasi ka se ‵pau eiloa te lotou malosi mo kautau faka-te-lagi a Ieova! (Onoono ki te palakalafa e 16-17)

16. Se a te mea e mafai o tali‵tonu tatou ki ei e uiga ki te “fakalavelave lasi,” kae kaia? (Onoono ki te ata.)

16 E fai‵tau tatou ki mea ko oti ne fai ne Ieova i aso ko ‵teka. Se a la te mea e mafai o fakamoe‵moe tatou ki ei i aso mai mua? E mafai o tali‵tonu tatou me ka faka‵sao ne Ieova ana tavini fakamaoni i te “fakalavelave lasi.” (Mata. 24:21; Tani. 12:1) Ka fai eiloa ne ia te mea tenei i te taimi e fai ei ne atufenua ‵kau fakatasi telā ko Koka mai Makoka, a te lotou toe taua fakaoti ki tino kolā e fakamaoni ki a Ieova. Kafai foki loa e aofia i ei a sui katoa o Malo ‵Soko e 193, ka se tāitāi eiloa o ‵pau te lotou malosi mo te ‵Toe Pule Maluga mo ana kautau faka-te-lagi! E tauto mai a Ieova: “Ka fakamaluga aka ne au a au eiloa kae faka‵malu ne au a au eiloa kae fai ke iloa au ne tino o atufenua e uke; kae ka iloa ei ne latou i a au ko Ieova.”—Eseki. 38:14-16, 23; Sala. 46:10.

17. Se a te mea ne ‵valo mai i te Tusi Tapu e uiga ki mea ka fai ki tupu o te lalolagi mo latou kolā e tumau i te fakamaoni ki a Ieova?

17 Ka fakamalosi aka ne fakasauaga a Koka a te ‵toe taua fakaoti i a Amaketo, telā ka fakaseai atu ei ne ia a “tupu o te lalolagi.” (Faka. 16:14, 16; 19:19-21) E ‵kese mai i ei, “ko tino fai mea ‵tonu fua ka ‵nofo i te lalolagi, kae ko tino e seai ne olotou mea ‵se ka tumau i ei.”—Faata. 2:21.

E ‵TAU O TUMAU TATOU I TE FAKAMAONI

18. Se a te mea ne loto fia‵fia a Kelisiano ‵tonu o fai, kae kaia? (Tanielu 3:28)

18 I te fia o senitenali, ne fakamataku a te saolotoga o Kelisiano ‵tonu e tokouke, ke oko ki olotou ola, ona ko te lotou a‵lofa ki a Ieova e pelā me ko te lotou Pule Tafasili i te Maluga. A latou ne tino fakamaoni kolā ne ‵pau eiloa te lotou fakaikuga mo tamataene Epelu e tokotolu, kolā ne faka‵sao mai te ogaumu ‵ka ona ko te lotou tumau i te fakamaoni ki te ‵Toe Pule Maluga.—Faitau te Tanielu 3:28.

19. Se a te mea ka fakamasino ki ei ne Ieova ana tino, kae se a te mea e ‵tau o fai nei ne tatou?

19 Ne tusi mai a te faisalamo ko Tavita e uiga ki te tāua o te tumau i te fakamaoni ki te Atua: “A Ieova ka fakasala ne ia a tino. Fakamasino mai au, e Ieova, e ‵tusa mo toku amiotonu kae e ‵tusa mo toku fakamaoni.” (Sala. 7:8) Ne toe tusi mai a Tavita: “Ke puipui eiloa au ne te fakamaoni mo te fai mea tonu.” (Sala. 25:21) A te ‵toe olaga ‵lei ko te fakamaoni faeloa ki a Ieova kae fakatumau ‵tou a‵lofa fakamaoni ki a ia, faitalia me ne a fakalavelave e ‵tupu! Ko mafai ei o maua ne tatou a lagonaga e pelā mo mea ne tusi mai ne te faisalamo: “E fia‵fia a latou kolā e tumau i te fakamaoni . . . , kolā e sa‵sale i te tulafono a Ieova.”—Sala. 119:1, ftn.

E MAFAI O FAKAMATALA MAI NE KOE?

  • Se a te fakaakoakoga ne tuku mai ne te kau apositolo mō tatou?

  • Se a te mea ka fakaiku aka ei me e ‵tau o faka‵logo tatou ki “pule ma‵luga” io me ikai?

  • Ne fakamaoni mai pefea ne Ieova me i a ia ko te “‵Toe Pule Maluga”?

PESE 122 Ke ‵Mautakitaki!

a E fakamalosi mai te Tusi Tapu ki Kelisiano ke faka‵logo ki pule ma‵luga—malo o te lalolagi tenei. Kae e ‵teke tonu atu a nisi malo ki a Ieova mo ana tavini. E mafai pefea o faka‵logo tatou ki tino pule kae fakatumau te ‵tou fakamaoni ki a Ieova?

b FAKAMATALAGA O PATI: A te tumau i te fakamaoni ki a Ieova e manakogina i ei ke se gutugutulua tatou i te ‵tou a‵lofa fakamaoni ki a ia mo tena pulega sili māfai ko tofotofogina tatou ke fai penā.

c Onoono ki te mataupu “Ne Taua Atu a Tino Isalaelu i Taua—Kae ko Tatou?” i te lōmiga tenei.

    Tusi Tuvalu (1981-2026)
    Log Out
    Log In
    • Tuvalu
    • Share
    • Nisi Manakoga
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Auala ki te Fakaaogaga
    • Saolotoga Faka-te-Tulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Share