“Inaha, te faaapî nei au i te mau mea atoa nei”
1-4. a) Eaha te mau haamaitairaa, i faahohoˈahia i nia i te api matamua, ta outou e hinaaro e ite? b) Eaha te tapao faahiahia roa e faaitehia ra ia outou i ǒ nei? c) I nia i tei hea mau irava o te Bibilia te niuraahia teie tiaturiraa?
A HIˈO na i teie mau taata mata oaoa i nia i te api matamua. Aita anei outou e hinaaro ra ia itehia outou i rotopu ia ratou? Eaha ïa e ore ai, inaha, o vai hoi te ore e hinaaro i te hau e te au-maite-raa? Ua riro te mau taata atoa, te ereere, te uouo, e te rearea, e te tahi atu â, ei fetii hoê. Auê ïa oaoaraa e te autahoêraa e! Aita hoê noa ˈˈe taata e haapeapea ra ia tupu noa mai te mau haamǎtaˈuraa atomi aore ra te ohipa faahuehue. Aita te haruru o te mau manureva tamaˈi e haapeapea faahou ra i te hau o te raˈi. Aita hoê noa ˈˈe mea e faahairiiri ra i te nehenehe o teie nei ô, aita e faehau faahou, aita e pupuhi fenua, aita e pereoo tamaˈi. Aita atoa e faufaa faahou to te raau a te mutoi no te faatupu i te hau. Ua ore te mau tamaˈi e te mau ohipa taparahi taata. Aita e fifi i te pae no te nohoraa, e fare nehenehe mau to te taata tataitahi.
2 E teie nei, a hiˈo na i te mau tamarii. Mea oaoa mau ia hiˈo atu ia ratou ia hauti! O te mau animala to ratou mau hoa hautiraa. Aita e faufaa faahou to te mau opani auri, no te mea te ora hau noa ra te mau animala e te taata. E tae noa ˈtu hoi te liona e te arenio, ua hoa roa raua. A hiˈo na i te huruhuru nehenehe mau o te mau manu, e a faaroo na i ta ratou mau himene navenave i roto i te mau ata a te mau tamarii. Aita ratou to roto i te mau aua, no te mea i roto i taua ô nei aita e otiaraa to te tiamâraa e to te oaoa. A hauˈa na i te hauˈa noanoa o te mau tiare, a faaroo atoa na i te tahora pape, aita atoa anei outou e ite ra i te horomiri a te mau hihi mahana. A amu na i teie mau maa hotu i roto i te farii: o te mau maa maitai roa ˈˈe hoi ta te fenua nei e nehenehe e faahotu mai, aita ˈtu. Mai teie hoi te huru teie ô nehenehe mau.
3 E riro atoa paha ïa outou i te parau e ‘Inaha, aita te mau ruhiruhia e itehia ra. Aita anei to ratou e parahiraa i roto i teie nei totaiete taata oaoa?’ Oia, tei reira mau ratou, ua hoˈi faahou râ ratou i to ratou apîraa. I roto i taua ô nei, eita te taata e pohe faahou no te mea ua ruhiruhi oia. Ia taeahia i te taata i te matahiti paari, eita ïa oia e ruau faahou. E piti ahuru to ratou matahiti aore ra e piti hanere, mea oraora maitai te taatoaraa o te mau milioni taata o teie nei ô e te fanaˈo ra hoi i te itoito o te mau ui apî. Te parau ra tatou e te mau milioni? Papu maitai, no te mea e aano roa ˈtu â te ô i nia i te fenua atoa nei. Te ora, te hau e te nehenehe o te mau mea ïa e itehia e tae noa ˈtu i te tahi mau hopea o te palaneta, mai te Fuji-Yama e tae noa ˈtu i te mau Andes, i Hong Kong e tae atu i Mediteranea. E riro te fenua atoa nei ei ô nehenehe mau. I roto i te mau vahi atoa, e haamau-faahou-hia te Paradaiso.
4 E riro paha ïa outou i te parau mai e ‘eita ta ˈu e nehenehe e tiaturi’. Hou aˈe râ outou e na reira ˈi i te parau, no te aha ïa outou e ore ai e tuatapapa i te mau haapapuraa e faaite mai e, no te aha matou e parau ai i taua mau parau nei? E nehenehe hoi outou e to outou utuafare fetii e ora ˈtu mai roto atu i te haamouraa o teie nei amuiraa iino o te mau mea e e tomo atu i roto i te Paradaiso ta ta matou api matamua i pûpû atura.a
Te buka e parau ra no nia i te Paradaiso
5. a) Eaha te buka e faataa mai i te reira mau mea? b) No te aha e nehenehe ai e parau e e buka faahiahia roa teie?
5 Teie mau mea faahiahia atoa e to ratou mau haapapuraa atoa, ua faataahia mai ïa i roto i te hoê buka, te buka faahiahia roa ˈˈe i papaihia. O te Bibilia ïa. E buka tahito roa teie, inaha ua papaihia vetahi o to ˈna mau tuhaa fatata e 3 500 matahiti i teie nei. E o te buka faufaa roa ˈˈe hoi no te horoa i te mau aˈoraa ohie ia faaohipa no te faaruru i te mau fifi o te oraraa nei. Te horoa mai nei ta ˈna mau parau tohu i te hoê tiaturiraa faahiahia mau. O te buka parare roa ˈˈe hoi: hau atu i te piti miria Bibilia i roto i to ˈna taatoaraa aore ra vetahi o to ˈna mau tuhaa faufaa roa ˈˈe tei operehia i roto hau atu i te 1 800 reo.
6. I tei hea pae e taa ê ai te Bibilia i te mau buka atoa e faarirohia nei ei mau buka moˈa?
6 Aita roa ˈtu te tahi atu mau buka moˈa i operehia aˈenei mai te Bibilia, e te rahiraa o taua mau buka ra e ere roa ˈtu ïa i te mea tahito. Aita te Coran i naeahia i te 1 500 matahiti. Ua ora na hoi o Bouddha e o Confucius fatata e 2 500 matahiti i teie nei e no taua tau maira ta raua mau buka. Aita te mau papai a te shintoïsme i taeahia i te 1 200 matahiti. Area te buka Moromona ra, 160 matahiti anaˈe to ˈna. Aita hoê noa ˈˈe o taua mau buka moˈa nei e faaite maira ma te papu maitai, mai ta te Bibilia e na reira ra, i te roaraa e ono tausani matahiti aamu o te taata nei. No te ite i te auraa mau o te haapaoraa matamua, e tia iho ïa ia tuatapapa i te Bibilia. O te buka hoê roa hoi teie e poroi ta ˈna na te huitaata atoa nei.
7. Eaha ta te tahi nau taata tei feruri maite, i parau no nia i te Bibilia?
7 Na te mau taata feruriraa maitai no roto mai i te mau nunaa atoa e te mau huru tiaraa totiare atoa i faateniteni i te paari e te nehenehe o te Bibilia. Teie ta te aivanaa tuiroo o Isaac Newton, tei faataa mai i te parau no nia i te pesanteur e te tereraa o te mau palaneta, i parau: “Aita e tuhaa i te pae no te maimiraa tei iteahia mai te mau haapapuraa taa maitai, mai te Bibilia.” Ua na ô â o Patrick Henry, te raatira pǔpǔ orure hau marite tei matau-maitai-hia no teie mau parau ta ˈna, oia hoi: “A horoa mai i te tiamâraa no ˈu aore ra a horoa mai i te pohe”, e ua parau faahou mai hoi oia e: “Mea faufaa aˈe te Bibilia i te tahi atu mau buka atoa i papaihia.” O Mohandas Gandhi, te hoê taata maramarama no Inidia, ua parau atoa ˈtu oia i te hoê mahana, i te arii mono beretane ra o te mau fenua Inidia ma e: “Ia faaohipa to oe fenua e to ˈu nei, i te mau haapiiraa a te Mesia i papaihia i roto i te Aˈoraa i nia i te mouˈa ra, i reira ïa tâua e nehenehe ai e arai, eiaha noa te mau fifi a to tâua fenua, te mau fifi atoa râ o te ao atoa nei.” Te faahiti ra o Gandhi i te mau pene 5, 6 e te 7 o te hoê buka o te Bibilia, te Evanelia a Mataio. A taio i te reira; eita e ore ta ratou poroi puai mau i te haaputapû roa ia outou.
Te Bibilia: te hoê buka no te pae hitia o te râ ma
8, 9. a) No te aha e mea hape ia parau e e buka no te pae tooa o te râ ma te Bibilia? b) Nafea te Bibilia i te papairaahia, e e hia maororaa to ˈna papairaahia? c) No te aha e nehenehe ai e parau e e vairaa buka mau te Bibilia? d) E hia rahiraa taata i papai i te Bibilia? e) Eaha ta te tahi mau taata papai i te Bibilia i parau no nia i te Fatu o taua buka ra?
8 Taa ê atu i te tiaturiraa a te rahiraa o te taata, e ere te Bibilia te hoê buka no roto mai i te nunaa i te pae tooa o te râ ma e aita atoa hoi e faatia ra i te parau no taua nunaa taata ra. Ua papaihia fatata te taatoaraa o teie buka i roto i te mau fenua i te pae hitia o te râ ma. E mau taata no te pae Hitia o te râ ma anaˈe tei papai i taua buka nei. Hoê tausani matahiti na mua ˈˈe ia Bouddha, i te matahiti 1513 hou to tatou nei tau, ua faauruahia ˈˈera o Mose, tei ora na i te pae Hitia o te râ ma, e te Atua, no te papai i te buka Genese, te buka matamua o te Bibilia. Mai reira mai, hoê anaˈe tumu parau to te Bibilia e tae noa ˈtu i te buka hopea, oia hoi te Apokalupo. Ua oti te papairaahia te Bibilia i te matahiti 98 o to tatou nei tau; oia hoi 600 matahiti i muri aˈe ia Bouddha. Ua ite anei outou e e ono ahuru ma ono buka to te Bibilia? E vairaa buka mau teie, e ere anei?
9 No reira, i nia i te hoê area e 1 600 matahiti mai ia Mose maira, te tahi tau maha ahuru taata tei papai i te Bibilia, o te faatia mai hoi i te hoê aamu e tano maitai te tahi e te tahi. Ua haapapu maira taua mau taata papai ra e, ua faauruahia mai ratou e te hoê Puai teitei aˈe i te taata nei. Teie hoi ta te aposetolo kerisetiano ra o Paulo i papai: “Te mau parau moˈa atoa i papaihia ra e mea faaurua mai ïa e te Atua, e e mea maitai ei haapiiraa, ei aˈoraa, ei faaiteraa hapa, ei faaite mai i te parau-tia ra.” (Timoteo 2, 3:16). Teie atoa ta te aposetolo Petero e faataa maira: “Te mau tohu atoa i roto i te parau i papaihia ra, e ere ïa te mea imihia e te taata nei. E ere hoi i to te hinaaro o te taata i tae mai ai te tohu i tahito ra; o te mau taata moˈa râ o te Atua tei parau i ta te [varua moˈa] i tuu mai ia ratou ra.” — Petero 2, 1:20, 21; Samuela 2, 23:2; Luka 1:70.
10. a) Nafea te Bibilia i te taeraa mai i ô tatou nei? b) No te aha e e papu ai ia tatou e te vai nei ia tatou nei i teie nei te papai faauruahia i te matamua roa?
10 Te mea faahiahia roa ˈtu â, mea nafea ïa te Bibilia i te taeraa mai ia tatou nei. I roto e hia rahiraa tausani matahiti e tae noa ˈtu i te tau e faatupuhia ˈi te neneiraa a pae senekele i teie nei, ua papai-rima-noa-hia ïa te Bibilia. Aita e buka no te tau Tahito ra i papaihia ˈˈenei mai te reira te huru. Ua papaihia e ua na nia-iho-faahou-hia i te papai, e te reira ma te haapao-maitai-hia. Te tahi tau hape noa ta te feia papai i rave e ere hoi i te mea faufaa roa, e na roto i te faaauraahia te mau parau i papaihia, ua nehenehe atura ïa e faahoˈi faahou mai te papai matamua i faauruahia ra. Teie ta te hoê taata rahi roa i te pae no te mau parau bibilia i papai-rima-hia oia hoi o Sir Frederic Kenyon, i parau: “Te mau tumu hopea e feaa ˈi matou i nia i te parau mau o te mau papai i tae mai ia matou nei, ua ore roa ïa i teie nei.” I to tatou nei mau mahana, te vai ra fatata 16000 mau parau papai-rima-hia o te Bibilia aore ra vetahi o to ˈna mau tuhaa. No te II mai o te senekele hou ia Iesu Mesia hoi, vetahi o ratou. I te tahi aˈe pae, ua hurihia te tahi mau huriraa papu maitai mai roto mai i te reo hebera, te aramea e te heleni, te mau reo i faaohipahia no te papai i te Bibilia, fatata i roto i te mau reo atoa o te fenua nei.
11. Eaha te mau mea apî i itehia e haapapu maira i te Bibilia?
11 Ua tamata-atoa-hia i te faahapa i te mana o te Bibilia, ma te parau e e ere te Bibilia i te mea tano. Teie râ, i teie mau matahiti i mairi aˈenei, ua iteahia mai na roto i te mau maimiraa a te feia heru fenua i roto i te mau toetoea o te mau oire tahito i te pae Hitia o te râ ma, i te tahi mau papai e mau parau e haapapu mai e mea mau iho â te mau taata e te mau vahi i faahitihia i roto i te mau aamu bibilia, noa ˈtu te mau mea tahito roa. Ua itea mai i te mau taata heru fenua e rave rahi mau tapao e faaite mai e ua tupu mau iho â te hoê diluvi rahi, oia hoi mai ta te Bibilia e faaite ra, ua tupu ua hau atu i te 4 000 matahiti i teie nei, i te mau mahana o Noa. No nia i taua tumu parau nei, teie ta te tamaiti hui arii ra o Mikasa, taata heru fenua matau-maitai-hia, i parau: “Ua tupu mau anei te hoê diluvi? (...) Ua haapapuhia ma te taa maitai e ua tupu mau iho â te hoê diluvib.”
Te Atua o te Bibilia
12. a) Eaha te mau parau ta te mau taata faaooo e faahiti nei no nia i te Atua? b) No te aha te Bibilia e faaite mai ai i te Atua mai te hoê Metua tane? c) Ia au i te Bibilia, o vai te iˈoa o te Atua?
12 Mai te peu e te vai ra o te faaooo nei i te Bibilia, te manaˈo nei ïa vetahi pae e mea maamaa roa ia tiaturi e te vai mau ra te hoê Atua Puai hope (Petero 2, 3:3-7). Teie hoi ta ratou e parau nei: ‘Nafea vau e nehenehe ai e tiaturi i te Atua aita hoi vau i ite aˈenei ia ˈna? E nehenehe anei ta tatou e haapapu e te vai mau ra te hoê Poiete itea-ore-hia e te mata taata nei, tei teitei aˈe i te taata nei? Aita anei te Atua to roto i te mau mea atoa i te faaearaa?’ Teie ta te tahi pae e parau ra: ‘Aita e Atua e aita atoa hoi e Bouddha.’ Teie râ, te faaite maira te Bibilia e, i te mea hoi e auaa maoti te hoê metua taata tatou e ora ˈi, na reira atoa te ora i noaa mai i to tatou na metua matamua no ô mai ïa i te hoê Metua aore ra Poiete i nia i te raˈi ra o Iehova te iˈoa. — Salamo 83:18; 100:3; Isaia 12:2; 26:4.
13. Eaha na ravea e piti i ravehia e te Atua no te faaite ia ˈna i te mau taata?
13 Ua faaite mai Iehova ia ˈna i te taata nei, na roto e piti ravea faahiahia mau. Te tumu matamua, mea na roto ïa i te Bibilia oia i te faaiteraa mai i ta ˈna parau mau e ta ˈna mau opuaraa mure ore (Ioane 17:17; Petero 1, 1:24, 25). Ua faaite atoa mai oia ia ˈna na roto i ta ˈna mau mea i poietehia. Ia hiˈo maite ratou i te mau mea faahiahia mau e haaati ra ia ratou, e rave rahi mau taata tei faaoti e te vai mau ra te hoê Atua Poiete e inaha, te faaite maira te mau mea atoa ta ˈna i poiete, i to ˈna huru. — Apokalupo 15:3, 4.
14. Eaha ta te Bibilia e faaite maira no nia ia Iehova?
14 O te Atua ra o Iehova te Tumu o te Bibilia. O ˈna te Varua Rahi roa e vai ra mai te mau tau mai â (Ioane 4:24; Salamo 90:1, 2). Te huti nei to ˈna iˈoa, Iehova, i te ara-maite-raa i nia i ta ˈna opuaraa no nia i ta ˈna mau mea i poiete. Te hinaaro nei oia e faatitiaifaro i taua iˈoa rahi no ˈna ra na roto i te haamou-roa-raa i te feia iino e na roto i te faaoraraa mai i te feia mea here na ratou ia ˈna, ia nehenehe ratou ia ora ˈtu i roto i te hoê paradaiso i nia i te fenua nei (Exodo 6:2-8; Isaia 35:1, 2). Aita hoê noa ˈˈe mea e nehenehe e haapeapea mai ia ˈna ia rave mai ta ˈna i manaˈo, no te mea o ˈna te Puai hope. Ma to ˈna tiaraa Poiete no te ao taatoa nei, o ˈna tei nia ˈˈe i te mau atua atoa o te mau nunaa e te mau idolo atoa. — Isaia 42:5, 8; Salamo 115:1, 4-8.
15. Eaha te mau manaˈo i hutihia e te tahi mau taata maramarama i muri aˈe i to ratou hiˈopoaraa i te ao poietehia?
15 I roto i te mau senekele i mairi aˈenei, ua horoa rahi te mau aivanaa i to ratou taime no te tuatapapa i te parau no te poieteraa. Eaha ïa te mau faaotiraa ta ratou i huti mai? Teie ta te hoê o te mau taata matamua tei tuatapapa i te parau no te uira, oia hoi te aivanaa beretane tuiroo ra o Lord Kelvin, i parau: “Ia manaˈo vau, rahi noa ˈtu â tatou i te tuatapapa hohonu i te parau no te maimiraa, rahi noa atoa ïa tatou i te atea ˈtu i te manaˈo ra e aita e atua.” Teie hoi ta Albert Einstein, aivanaa tei parau na hoi e aita oia e tiaturi ra i te Atua, i farii: “E navai noa ia ˈu (...) ia feruri hohonu i nia i te huru faahiahia mau o te ao nei, ta tatou e ite nei ma te papu ore, e ia faahaehaa ia ˈu no te ite i te tuhaa haihai roa ˈˈe o te maramarama e itehia ra i roto i te natura.” Teie ta Arthur Holly Compton, aivanaa no Marite e re Nobel atoa hoi, i parau: “Te haapapu maira te nahonaho e vai ra i roto i te ao nei i te parau mau o te mau parau faahiahia roa ˈˈe tei ore aˈenei i faahitihia oia hoi: “Te Atua (...) i te matamua ra.” Te faahiti ra hoi oia i te mau parau matamua o te Bibilia.
16. Nafea te ao taatoa nei e faahanahana ˈi i te paari e te mana o te Atua?
16 Te teoteo nei te feia faatere o te mau nunaa puai i to ratou ite e ta ratou mau ohipa faahiahia i rave i roto i te tuhaa no te raveraa i te mau ohipa i roto i te reva. Auê râ ïa ta ratou mau fetia peeutari i te haihai i pihai iho i te avae e haaati ra i te fenua nei e i te mau palaneta e ohu nei na te hiti i te mahana e! Auê ïa ta ratou mau ohipa i faatupu i te haihai i pihai iho i te ohipa a Iehova tei poiete i te mau rahiraa miria haapueraa palaneta (galaxies) e inaha e rave rahi miria mahana ta ratou mai to tatou nei, e tei haaputuputu ia ratou e tei tuu atu hoi i roto i te reva no te hoê maororaa otia ore (Salamo 19:1, 2; Ioba 26:7, 14)! Eita ˈtura ïa e maerehia e ia faariro Iehova i te taata mai te mau vivi ra te huru e te mau nunaa puai “mai [te aore] ra”. — Isaia 40:13-18, 22.
17. No te aha e mea tia ia tiaturi e te vai ra te hoê Poiete?
17 E rave anaˈe na ei hiˈoraa i te fare o ta outou e faaea ra. E riro paha ïa e e ere na outou i hamani e aita atoa paha outou i ite e na vai i hamani. I te mea hoi e, aita outou i ite e na vai i hamani, eita ïa e ore outou i te farii e na te hoê taata maramarama i hamani i te reira. Mea maamaa roa hoi ia parau e na ˈna iho oia i hamani. E i te mea hoi e no te hoê maramarama teitei aˈe i oti mai ai te poieteraa o te ao nei, mea tano anei ïa ia parau e aita e Poiete maramarama e vai ra? I te mea mau, o te taata maamaa anaˈe te parau i roto ia ˈna iho e: “Aore e [Iehova].” — Salamo 14:1; Hebera 3:4.
18. A faaite mai na e e taata mau te Atua e e mea tia mau iho â ia arue ia ˈna.
18 Te mau mea faahiahia atoa e haaati ra ia tatou nei, te mau tiare, te mau manu, te mau animala, te taata, te semeio o te ora e te fanauraa, te haapapu maira taua mau mea atoa nei i te Maramarama teitei aˈe tei riro ei Tumu no te reira (Roma 1:20). Inaha, ia parau tatou i te parau no te maramarama e parau atoa ïa tatou i te parau no te feruriraa. E ia parauhia te parau no te feruriraa ra, e parau-atoa-hia ïa te parau no te taata. Te maramarama teitei roa ˈˈe, te maramarama ïa o te Taata teitei roa ˈˈe, oia hoi te Poiete i te mau mea ora atoa nei, te Tumu iho no te ora (Salamo 36:9). E tia mau â te Poiete ia faahanahanahia e ia haamorihia. — Salamo 104:24; Apokalupo 4:11.
19. a) No te aha e ore roa e tia i te mau nunaa ia parau e auaa te Atua i manuïa ˈi ratou i roto i te hoê tamaˈi? b) No te aha aore roa te Atua i roto i te mau tamaˈi a te mau nunaa?
19 Te vai ra te tahi aita e tiaturi faahou nei i te Atua no te mau ohipa iino i tupu i te Piti o te Tamaˈi rahi. I roto i taua tamaˈi ra, ua taˈu te mau fenua atoa, e haapaoraa katolika ta ratou, porotetani aore ra no te pae hitia o te râ ma, i to ˈna “Atua”. E nehenehe anei ïa e parau e ua horoa ˈtu te “Atua” i te re na vetahi ma te farii e ia pohe vetahi pae? Te haapapu maira te Bibilia e aita hoê noa ˈˈe o taua mau nunaa nei i pure i te Atua mau. E ere o Iehova, tei Poiete i te raˈi e te fenua, te tumu no te nahonaho ore e te mau tamaˈi i rotopu i te mau nunaa (Korinetia 1, 14:33). Ua hau atu to ˈna mau manaˈo i te teitei i te mau manaˈo o te mau Hau politita e faehau (Isaia 55:8, 9). Na reira atoa hoi, aita e tuhaa ta te haapaoraa mau, te haamoriraa a Iehova i roto i te mau tamaˈi. Tei nia ê roa o Iehova i te mau atua here aiˈa. O ˈna te Atua hoê roa, no te mea e Atua oia no te mau mafatu mea au na ratou te hau i roto i te mau nunaa atoa. Inaha, teie ta te Bibilia e parau ra: “E ore te Atua e haapao i te huru o te taata. O tei mǎtaˈu ra ia ˈna, e o tei rave i te parau-tia i te mau fenua atoa ra, o te itehia mai ïa e ana.” (Ohipa 10:34, 35). I roto i te ao atoa nei, te haapii nei te mau taata mea au na ratou i te parau-tia, i te Bibilia e te farii nei ratou i te haamoriraa o te “Atua hau” mau ra, tei Poiete i te huitaata nei. — Roma 16:20; Ohipa 17:24-27.
20. Eaha te faaite mai e ere te amuiraa faaroo kerisetiano i te kerisetiano mau e te patoi nei oia i te Atua?
20 Te faahiti nei vetahi pae i te mau amahamaharaa e te huru haavarevare o te mau haapaoraa a te amuiraa faaroo kerisetiano e faahua pee ra i te Bibilia, e te parau ra ratou e: “Nafea hoi vau e nehenehe ai e tiaturi i te Atua o te Bibilia, inaha te mau nunaa te vai ra ta ratou teie nei buka, te haaputuputu uˈana nei ïa ratou i te mau mauhaa atomi?” Inaha, noa ˈtu â ïa e aitâ te Bibilia i taui atura, ua atea roa ˈtura ïa te mau nunaa e faahua parau ra e kerisetiano ratou i te kerisetianoraa bibilia, mai na poro e piti o te palaneta ia atea te tahi i te tahi. Ia faaite ratou i te kerisetianoraa, te haavare ra ïa ratou no te mea e Bibilia ta ratou aita râ ratou e auraro ra i ta ˈna mau faaueraa. Ua parau aˈera te peretiteni marite i faaue e ia taorahia te topita atomi matamua i nia ia Hiroshima, i te hoê mahana e: “Ahiri e, te vai ra ta tatou te hoê Isaia aore ra te hoê Paulo peata!” — no te aratai i te taata i roto i te hoê ao tei î i te arepurepu. Teie râ, ahiri e hoê â to ˈna manaˈo e o teie peropheta o te Bibilia, eita roa ˈtu ïa oia e taora i te hoê topita atomi, inaha, ua faaite mai hoi o Isaia i te parau no te riroraa te mau ˈoˈe ei auri arote ei tipi tope raau. Area te Paulo o te Bibilia ra, te parau ra ïa oia e: “Tei roto â hoi to matou haerea i te tino, aita râ matou i tamaˈi mai ta te tino ra: e ere hoi ta matou nei mauhaa tamaˈi i ta te tino.” (Isaia 2:4; Korinetia 2, 10:3, 4). E maori hoi i te apee i te mau aˈoraa paari o te mau Papai, ua maiti te mau nunaa o te amuiraa faaroo kerisetiano i te horo i roto i te hoê hororaa i te pae no te mau mauhaa tamaˈi e aratai tia ˈtu i te pohe. Te faahua parau nei ratou e e mau nunaa kerisetiano ratou e te apee nei ratou i te Bibilia, mea ê roa râ hoi te ohipa e itehia ra. I te mea hoi e aita ratou i auraro i te hinaaro o te Atua, e tia ˈtura ïa ia ratou i teie nei ia faaruru atu i te haavaraa a te Atua. — Mataio 7:18-23; Zephania 1:17, 18.
Te mau ohipa e te mau semeio a Iehova
21. No te aha e ore ai e tia ia tatou ia feaa no nia i te mau semeio a te Atua?
21 Na Iehova e faatupu e na ˈna e rave e ia tupu taua mau semeio ra. Aita anei outou i uiui aˈenei no nia i te parau no te tahi mau semeio i faaitehia i roto i te Bibilia mai: te tauiraahia te pape ei toto, te amaharaa te miti Uteute, te fanau-semeio-raahia o Iesu? Mea papu maitai iho â ïa e, aita te taata e taa ra, no to ˈna hoi maramarama taotiahia, e mea nafea te tahi mau semeio i te tupuraa, mai ta ˈna e ore e taa maitai nei mea nafea te ohipa faahiahia mau e itehia i te mau mahana atoa mai te hitiraa e te toparaa mahana e tupu ai. Ua riro te poieteraahia te taata ei semeio. Aita te taata o to tatou nei tau i ite i te reira, ta ˈna râ i papu maitai, inaha ua tupu mau, no te mea na te vai-noa-raa mai oia e haapapu maira i te reira. Oia hoi, e semeio tamau anaˈe te mau huru ora atoa e tae noa ˈtu teie nei ao. No reira, e tia anei ia tatou ia haafeaa i to tatou manaˈo ia faatia mai te Bibilia i te parau no te tahi mau semeio taa maitai, tei tupu i te tahi mau anotau taa maitai, noa ˈtu â ïa e aita e faufaa faahou to taua mau semeio ra i to tatou nei tau?
22. A faataa mai na i te mea matamua ta te Atua i poiete.
22 E semeio anaˈe te mau mea atoa i poietehia e e ohipa faahiahia mau hoi. Teie râ, te mea i poiete-matamua-hia e Iehova o te ohipa faahiahia roa ˈˈe ïa i roto i te mau mea atoa ta ˈna i poiete. O te hoê hoi tamaiti varua, ta ˈna “tamaiti fanau tahi”. (Kolosa 1:15.) Ua piihia taua Tamaiti i nia i te raˈi ra “te Logo [Parau]”. E rave rahi senekele i muri aˈe i to ˈna poieteraahia, ua haere maira oia i nia i te fenua nei e ua piihia ˈˈera oia te “taata ra o Iesu Mesia”. (Timoteo 1, 2:5.) I taua taime ra, teie tei parauhia no ˈna: “I riro mai nei te Logo ei taata e ua tiahapa mai i ǒ tatou nei, (e ua ite matou i to ˈna hanahana mai te hanahana e au i te Tamaiti fanau tahi a te Metua ra,) ua î i te maitai e te parau mau.” — Ioane 1:14.
23. a) Nafea tatou ia faataa i te mau auraa e vai ra i rotopu i te Atua e ta ˈna Tamaiti? b) Eaha ta Iehova i poiete na roto i te arai o ta ˈna Tamaiti?
23 E nehenehe te mau auraa e vai ra i rotopu ia Iehova e ta ˈna Tamaiti e faaauhia i te mau auraa e vai ra i rotopu i te hoê fatu ohipa e ta ˈna tamaiti i roto i te hoê fare hamaniraa tauihaa. E tauturu te tamaiti i to ˈna metua tane ia hamani i te mau tauihaa ta ˈna i manaˈo. E na roto i te arai o ta ˈna Tamaiti fanau tahi e to ˈna rima tauturu atoa hoi, ua horoa maira Iehova i te ora no te mau mea poiete-varua-hia e rave rahi. I muri iho, ua oaoa roa taua mau tamarii a te Atua ra i te iteraa ratou i te Tamaiti a Iehova, to ˈna Raatira ohipa, ia hamani i te mau raˈi e te fenua nei. Te feaa ra anei to outou manaˈo no nia i te parau no te poieteraa? E rave rahi tausani matahiti i muri aˈe, ua ani atura Iehova i te hoê taata haapao maitai e: “I hea oe ia ˈu i haamau i te tumu o te fenua nei? a faaite mai na, peneiaˈe te ite ra oe. A fatu atoa ˈi te mau fetia poipoi i te himene, e ua pii noa te mau tamarii atoa a te Atua i te oaoa?” — Ioba 38:4, 7; Ioane 1:3.
24. a) Eaha te mea tei poietehia i te fenua nei tei riro ei mea faahiahia roa, e i roto i tei hea tuhaa? b) No te aha e ore ai e riro ei mea maitai ia parau e no roto mai te taata i te mau animala?
24 I roto i te roaraa o te tau, ua poiete Iehova i te mau mea materia e te mau mea ora i nia i te fenua nei: te mau raau tupu, te mau tumu raau, te mau tiare, te mau iˈa, te mau manu e te mau huru animala atoa (Genese 1:11-13, 20-25). I muri iho, ua parau atura te Atua i ta ˈna Raatira ohipa e: “E hamani tatou i te taata ma to tatou iho huru, ia au i to tatou iho hohoˈa (...). Hamani ihora hoi te Atua ma to ˈna ihora huru, i hamani oia ia ˈna ma te hohoˈa o te Atua ra, i hamani oia ia raua, o te tane e te vahine.” (Genese 1:26, 27). I te mea hoi e, ua hamanihia te taata matamua ia au i te hohoˈa e te huru o te Atua, tei ia ˈna te aroha, te paari, te parau-tia e te puai, to nia roa ˈtura ïa te taata i te animala. Tei roto te taata i te hoê pǔpǔ tei taa ê i to te mau animala, no te mea e mana to ˈna no te feruri, no te rave i te mau opuaraa, no te haamori i te Atua. E ere na te feruriraa e aratai i te animala, na te hoê râ huru e vai ra i roto ia ˈna e aratai ia ˈna. Mea maamaa mau ia parau e aita e Poiete, e ia tiaturi e ua riro rii mǎrû noa mai te taata, te ohipa maramarama roa ˈˈe i poietehia tei roto ia ˈna e rave rahi mau huru maitai, mai te animala e tae noa ˈtu i te mau huru ora teitei aˈe! — Salamo 92:6, 7; 139:14.
25, 26. a) Eaha te tiaturiraa faahiahia mau i pûpûhia ˈtu i te taata? b) No te aha e ore ai e ite-faahou-hia te fifi i te pae no te rahi-roa-raa te taata?
25 Ua tuu atura te Atua i te taata i roto i te hoê “ô i Edene ra, i te pae hitia o te râ”. E aua nehenehe mau hoi, mai te itehia ra i nia i ta tatou api matamua, i reira na taata toopiti anaˈe ra o Adamu e ta ˈna vahine, i te oraraa. Aita faahou taua paradaiso matamua ra: ua pau i te mau pape pue o te diluvi ra i te tau o Noa. Teie râ, e nehenehe tatou e ite tei hea o ˈna i te vairaa i te pae Hitia o te râ ma no te mea te vai noa nei â te mau anavai pape ta te Bibilia e faahiti ra (Genese 2:7-14). E ravea faahiahia mau hoi e vai ra i te taata ra oia hoi: te faaaanoraa ˈtu i te mau otia o taua ô nei, e te atuaturaa i te fenua e te faariroraa ei paradaiso i roto i te ao taatoa nei. — Isaia 45:12, 18.
26 I te mea hoi e nau rave ohipa, o te Atua e ta ˈna Tamaiti, ua horoa-atoa-hia maira ïa te tahi ohipa na te taata (Ioane 5:17). Teie ta te Atua i parau atu ia Adamu raua o Eva, na taata matamua: “Ia fanau orua, e ia rahi roa, e faaî i te fenua nei, e e haavi iho; e ia mana orua i nia iho i te iˈa o te tai, e i nia iho i te mau manu o te reva, e i nia iho i te mau mea atoa e nee haere i nia iho i te fenua nei.” (Genese 1:28). Te auraa ra, e tia ïa i te taata ia faaî roa i te fenua e aita aˈera e parahiraa faahou? Eita. Ia anihia ˈtu outou ia faaî i te hoê auˈa taofe, eita ïa outou e tito e ia manii haere noa ˈtu ai i nia i te airaa maa. Ia î te auˈa ra, e faaea ïa outou. Na reira atoa hoi, a faaue atu ai te Atua i te taata ia fanau e ia rahi, te hinaaro ra ïa oia e parau e ia au noa te taata i nia i te fenua nei, e i muri iho e faaea ˈtu ai i te fanau. Eita roa ˈtu te reira e faatupu mai i te hoê fifi i roto i te hoê totaiete taata tia. I roto noa i teie nei ao tia ore, te rahi-roa-raa te taata e riro ai ei fifi.
No te aha te Atua e faatia noa ˈi i te mau ati ia tupu noa na?
27. E tia ia tatou i teie nei ia pahono i tei hea mau uiraa?
27 Mai te peu e te opuaraa a te Atua, te faariroraa ïa i te fenua nei ei paradaiso, no te aha pai ïa to tatou nei palaneta i î roa ˈi i te ino, te mauiui e te ati? Mai te peu e e mana hope te Atua, no te aha ïa oia i faatia noa ˈi i teie mau huru tupuraa a hia ˈtura maororaa i teie nei? Eaha ta te Bibilia e parau ra?
28. Nafea te orureraa i te ôraa mai i roto i te ô i Edene?
28 Te faaite maira oia e ua haamata te mau ati e faateimaha nei i te huitaata nei a patoi atu ai te hoê o te mau tamarii varua a te Atua i te mana aore ra te faatereraa a Iehova (Roma 1:20; Salamo 103:22, NW, neneiraa 1984, nota i raro i te api). Ma te feaa ore, tei roto atoa taua melahi ra i te feia tei oaoa roa i te taime te taata i poietehia ˈi. Ua tupu aˈera râ te nounou e te teoteo i roto i to ˈna mafatu, ua vaiiho aˈera oia i to ˈna hinaaro e ia haamori mai Adamu raua o Eva ia ˈna maori hoi i te haamori i to raua Poiete o Iehova. Mai te hoê taata e paraparau na roto i te opu e haaparaparau i te hoê taata haavare, ua faaohipa atoa oia i te hoê ophi no te turai ia Eva ia ore e auraro i te Atua Mana hope. Ua pee o Adamu i ta ˈna vahine i roto i te eˈa o te faaroo ore. — Genese 2:15-17; 3:1-6; Iakobo 1:14, 15.
29. a) Eaha te mau uiraa rarahi i uihia? b) Nafea to te Atua faarururaa mai i taua aroraa ra? c) Eaha te tiaraa ta outou e nehenehe e tia, no te pahono atu i te mau pariraa a Satani?
29 Ua mairihia taua melahi orure hau ra i muri iho i te iˈoa ra o te “ophi tahito”. (Apokalupo 12:9; Korinetia 2, 11:3.) E parau-atoa-hia oia o Satani, oia hoi te auraa “patoi”, e Diabolo oia hoi te auraa “haavare”. O te tiamâraa e te parau-tia o te faatereraa a Iehova i nia i te fenua nei, ta ˈna i imi peapea. E ua aro atoa ˈtu oia i te Atua, ma te parau atu e e nehenehe ta ˈna e haafariu tia ê mai i te mau taata atoa i te haamoriraa mau. Ua vaiiho aˈera ïa te Atua na Satani te tahi tau ono tausani matahiti no te haapapu mai i ta ˈna mau parau, e inaha, e riro atura ïa te reira i te faatitiaifaro roa i te tumu parau no nia i te mana hope o Iehova. Teie râ, aita roa ˈtu te faatereraa a te taata ma te Atua ore, i manuïa noa ˈˈe. Area te mau tane e te mau vahine faaroo, e o Iesu hoi te riro ei hiˈoraa faufaa roa no ratou, ua tapea mau â ïa ratou i to ratou mau-papu-raa i mua i te aro o te Atua noa ˈtu te mau ati ino mau ta ratou i farerei, i te faaiteraa i te parau-tia a Iehova ma te haapapu e e haavare mau â te Diabolo (Luka 4:1-13; Ioba 1:7-12; 2:1-6; 27:5). E nehenehe atoa outou iho e riro ei tane aore ra ei vahine o te tapea i to ˈna huru viivii ore (Maseli 27:11). E ere râ hoi o Satani anaˈe to outou enemi. O vai atu â ïa enemi ta tatou e hinaaro ra e parau?
To tatou enemi: te pohe
30. Ia au i te mau Papai, eaha te faautuaraa e roohia i nia i te taata ia ore noa ˈtu oia e auraro?
30 Ua parau maira te Atua e te utua o te faaroo ore, o te pohe ïa. Ia ˈna i faahiti i ta ˈna faautuaraa, ua na ô atura Iehova i te vahine e: “E faarahi au i to mauiui tamarii ra, e fanau mai ta oe tamarii ma te mauiui; e e auraro oe i to tane, e ei fatu oia no oe.” Ua parau atura oia ia Adamu e: “E amu oe i ta oe maa ma te hou i nia i to rae, e hoˈi noa ˈtu oe i raro i te repo, no reira mai hoi oe; e repo hoi oe, e e hoˈi faahou atu â oe i te repo.” (Genese 3:16-19). Ua tiavaru-ê-hia to tatou na metua matamua mai roto atu i te paradaiso o te oaoa e ua noho aˈera raua i nia i te hoê fenua pâpâmarô e tae roa ˈtu i te mahana raua i pohe ai. — Genese 5:5.
31. Eaha mau na te hara, e eaha te mau faahopearaa i nia i te huitaata nei?
31 I muri roa mai, te ereraahia raua i te huru taata tia to Adamu raua o Eva fanauraa i te tamarii. Ua riro ta raua mau huaai ei mau taata tia ore, e no reira ˈtura hoi ratou e pohe paatoa ˈi. Teie ta te hoê taata papai bibilia e faataa maira: “E teie nei, no te taata hoê ra i ô mai ai te ino i te ao nei (...); e ua taea-atoa-hia te taata atoa e te pohe i te mea ua hara paatoa.” Eaha ïa te auraa i ô nei te parau ra “hara”? Te oreraa ïa e taeahia te tapao o te huru taata tia roa, hapa ore. Eita Iehova e farii e e vaiiho noa i te hoê mea tia ore ia ora noa na. I te mea hoi e ua hara paatoa te mau taata e ua taea-atoa-hia ratou i te huru taata tia ore o te taata matamua ra o Adamu, ua “mana” aˈera ïa te pohe i nia ia ratou (Roma 5:12, 14). E pohe atura ïa te taata hara mai te animala atoa e pohe ra. — Koheleta 3:19-21.
32. Mea nafea to te Bibilia faataaraa mai i te pohe i noaa atoa ia tatou paatoa nei?
32 Eaha ˈtura ïa te “pohe”? O te ereraa ïa i te ora. Ua tuu te Atua i te taata i mua i te tiaturiraa o te ora mure ore i nia i te fenua nei, ia faaroo e ia tamau noa anaˈe oia i te auraro. Aita râ hoi oia i auraro e inaha, ua topa maira te utua pohe i nia ia ˈna, te huru ite ore, te aore. Aita te Atua i faahiti i te parau no te tuuraa ˈtu i te ora o te taata i roto i te hoê ao varua aore ra i roto i te hoê “po auahi” ia ore noa ˈtu oia e faaroo aore ra ia pohe noa ˈtu oia. Ua faaara ˈtu râ oia ia ˈna e: “E pohe ïa oe.” O te Diabolo taparahi taata ra tei haavare i te na ôraa ˈtu oia e: “E ore roa orua e pohe.” (Genese 2:17; 3:4; Ioane 8:44). Te mea i noaa mai i te mau taata atoa ta Adamu i vaiiho mai, o te pohe ïa, te hoˈiraa ˈtu i raro i te repo. — Koheleta 9:5, 10; Salamo 115:17; 146:4.
33. a) Eaha te ao faahiahia roa e tiai maira i te taata e te fenua nei? b) Eaha na ohipa faufaa roa e toru ta te Atua e rave na roto i te ravea o ta ˈna Tamaiti?
33 Aita anei ïa e tiaturiraa faahou no te feia pohe? Oia, e oraraa faahiahia mau te tiai maira ia ratou! Te faaite maira te Bibilia e e faatupu mau â te Atua i ta ˈna opuaraa, e haamau i te paradaiso i nia i te fenua nei no te taatoaraa o te mau taata, e tae noa ˈtu te feia pohe. Teie ta Iehova i parau: “Te mau raˈi tau terono, e te fenua nei tau taahiraa avae.” “E faaunauna vau i tau taahiraa avae.” (Isaia 66:1; 60:13). Na to ˈna aroha rahi, ua tono maira Iehova i ta ˈna Tamaiti oia hoi te Parau aore ra Logo i nia i te fenua nei, ia nehenehe te taata ia ora maoti oia ra (Ioane 3:16; Ioane 1, 4:9). E tia ia tatou i teie nei, ia hiˈopoa e toru ohipa faufaa roa ta Iehova e faatupu na roto i te arai o ta ˈna Tamaiti, oia hoi: 1) te horoaraa mai i te ravea no te faaora i te mau taata atoa mai te pohe mai, 2) te faaora-faahou-raa mai i te feia pohe e 3) te haamauraa i te hoê faatereraa tia i nia i te mau taata atoa.
Te faaoraraa mai mai te pohe mai
34, 35. a) Eaha te ravea hoê roa e nehenehe ai te taata e faaorahia mai te pohe mai? b) Eaha te hoo?
34 Mai te tau tahito mai â to te mau peropheta a te Atua faaiteraa i to ratou faaroo, eiaha i roto i te pohe-ore-raa te taata, i roto râ i te parau tǎpǔ a te Atua e ‘e hoo faahou mai oia ia ratou’ mai te pohe mai (Hosea 13:14). Teie râ, nafea ïa taua faaoraraa mai mai te pohe maira e tupu ai? Ua titau te ture tia a Iehova e “i te pohe roa ra, ia pohe atoa ïa, e mata ra ei mata atoa ïa, e niho ra ei niho atoa ïa”. (Deuteronomi 19:21.) Ua vaiiho mai o Adamu i te pohe ei taoˈa horoa na to ˈna mau huaai atoa no te mea ua faaroo ore tahaa atu oia i te Atua e ua erehia aˈera oia i to ˈna ora ei huru taata tia. E tia ˈtura ïa i te hoê taata ia mono mai ia ˈna e ia pûpû i te faufaa o to ˈna ora taata tia no te hoo mai i tei erehia e Adamu.
35 Ua farii-mau-hia taua manaˈo tumu tia mau ra i roto i te roaraa o te Tuatapaparaa. Te parau i faaohipa-pinepine-hia, o te parau ra ïa “hoo”. Eaha mau na te hoê hoo? O “te tino moni ïa e aufauhia no te hoo mai i te hoê taata aore ra te hoê mea e tapeahia ra e te hoê taata. E parauhia ˈtura ïa e e hoohia mai te mau mau auri i noaa i te tamaˈi aore ra te mau taata tei tapeahia ei tîtî ia faaorahia mai ratou ei taui no te hoê tino moni aore ra taoˈa. (...) Te mea e aufauhia ˈtu aore ra e monohia ˈtu, te reira te hooc”. Mai te hara mai â a Adamu, e mau mau auri i noaa i te tamaˈi anaˈe aore ra ei mau taata tei tapeahia ei tîtî anaˈe, te mau taata atoa, i raro aˈe i te faatîtîraa a te huru taata tia ore e te pohe. No te faatiamâ mai ia ratou i te reira, e tia ïa te hoê hoo ia aufauhia. Ia ore te hoê aimârôraa ia tupu mai no nia i te tano-maitai-raa o te taoˈa e aufauhia, e titauhia iho â ïa e ia faatusiahia te tahi atu ora taata tia, oia hoi te mea e tano maitai i te ora o Adamu.
36. Mea nafea to Iehova horoaraa mai i te hoo, oia hoi te hoê ora taata tia?
36 Teie râ, i hea roa e itehia ˈi te hoê taata aita ta ˈna e hara? Ua fanau-paatoa-hia hoi te huaai a Adamu i roto i te hara. “E ore roa e tia i te taata ia faaora i tana taeae, e aita a ˈna hoo ia hopoi i te Atua e noaa mai ai oia ra.” (Salamo 49:7). Ei pahonoraa i taua hinaaro ra, ua pûpû maira Iehova na roto i to ˈna aroha hohonu i te huitaata nei, i ta ˈna Tamaiti “fanau tahi” faufaa mau ra ei tusia. Ua tuu maira oia i te ora hara ore a ta ˈna Tamaiti varua, oia hoi te Parau, i roto i te opu o te hoê paretenia ati iuda o Maria te iˈoa. Ua hapu aˈera taua potii ra e ua fanau maira i te hoê tama o tei mairihia i te iˈoa o “Iesu”. (Mataio 1:18-25.) Ma te tano maitai, e nehenehe ta Tei Poiete i te ora e faatupu i te hoê semeio faahiahia mau mai teie te huru.
37. Nafea to Iesu faaiteraa i to ˈna aroha no te mau taata e hinaaro i te ora?
37 I to ˈna paariraa mai, ua tia ˈtura Iesu i mua ia Iehova e ua bapetizohia aˈera oia. Ua faaue maira te Atua ia ˈna ia faatupu oia i to ˈna hinaaro (Mataio 3:13, 16, 17). I te mea hoi e no nia mai i te raˈi to ˈna ora, e taata hara ore atura ïa o Iesu. E nehenehe hoi ta ˈna e faatusia i taua ora taata hara ore ra no te faatiamâ mai i te huitaata nei mai te pohe maira (Roma 6:23; 5:18, 19). Inaha, ua parau maira oia iho e: “I haere mai nei au ia noaa to ratou ora, e ia rahi atu â te ora.” “Ia horoa te taata i to ˈna iho ora no to ˈna ra mau taua, aita roa e taata aroha ê atu i tei reira.” (Ioane 10:10; 15:13). A haapohe ai o Satani ia ˈna i nia i te hoê pou haamauiuiraa, to raro aˈe atura Iesu i taua pohe riaria mau ra, ma te ite e, te feia atoa e faaroo ia ˈna, e noaa mau ïa ia ratou te ora maoti taua faanahoraa i ravehia no te hoo mai ia ratou. — Mataio 20:28; Timoteo 1, 2:5, 6.
Te hoˈiraa mai i te ora
38. Nafea te Tamaiti a te Atua i te faatia-faahou-raahia e eaha te haapapuraa e vai ra ia tatou nei?
38 Noa ˈtu â ïa e e ua haapohehia oia e to ˈna mau enemi, aita râ i erehia i te Tamaiti a te Atua to ˈna tiamâraa i nia i te huru taata hara ore, no te mea ua tapea oia i to ˈna mau-papu-raa i mua i te Atua. Nafea râ ïa Iesu, tei pohe e tei tanuhia, e nehenehe ai e faaohipa i taua faufaa taoˈa mau ra, oia hoi to ˈna tiamâraa i nia i te huru taata hara ore, no te maitai o te huitaata nei? Te tahi â ïa semeio a Iehova teie, e a tahi nei hoi mai teie te huru. I te toru o te mahana ia taiohia mai te hunaraahia mai o Iesu, ua faatia maira Iehova ia ˈna mai roto mai i te feia pohe ei varua e ma te pohe ore atoa hoi (Roma 6:9; Petero 1, 3:18). No te haamau i te niu o te tiaturiraa i roto i te tia-faahou-raa, ua ahu maira Iesu e rave rahi taime i te hoê tino taata e ua faaite atura ia ˈna i ta ˈna mau pǐpǐ; i te hoê taime, ua tia atoa ˈtu oia i mua hau atu i te 500 o ratou. Aita hoê noa ˈˈe, aita atoa hoi te aposetolo Paulo tei mata-pouri-hia no te anaana hoi i tupu te faraa mai Iesu i faahanahanahia, i feaa noa ˈˈe no nia i te semeio o to ˈna tia-faahou-raa. — Korinetia 1, 15:3-8; Ohipa 9:1-9.
39. a) Mea nafea Iesu i te faaohiparaa i to ˈna tusia, e o vai te fanaˈo matamua i te reira? b) Eaha te tahi semeio rahi ta Iesu i faaite mai?
39 I muri aˈe i te maha ahururaa o te mahana, ua haere atura Iesu, i faatiahia mai, i nia i te raˈi, no te tia ˈtu i mua i te Atua e no te pûpû atu i te faufaa o to ˈna tusia taata hara ore, te faufaa i aufauhia no te hoo mai i te fetii taata nei. “Area te [Mesia], oti aˈera ta ˈna tusia hoê i te pûpûhia ei taraehara faufaa mure ore, parahi atura i te rima atau o te Atua ra: e teie nei, te tiai ra e ia faarirohia tana mau enemi ei taahiraa avae no ˈna.” (Hebera 10:12, 13). Te feia matamua e faufaahia i taua faaoraraa nei maoti taua hoo ra, o te hoê ïa “nǎnǎ iti” kerisetiano haapao maitai “o to te Mesia”. (Luka 12:32; Korinetia 1, 15:22, 23.) “I tauihia teie nei feia no roto i te taata nei” e e riro atura hoi ratou, na roto i te ravea o te tia-faahou-raa, i te tahoê atu i te Mesia i roto i te raˈi (Apokalupo 14:1-5). Eaha ïa te huru o te mau miria feia pohe e taoto nei i roto i te apoo? I to ˈna faaearaa mai i te fenua nei, ua parau maira Iesu e ua horoa mai to ˈna Metua ia ˈna ra i te mana no te haava e no te horoa mai i te ora. Teie â ta ˈna i parau: “Eiaha e maere i te reira; te fatata mai nei hoi te hora e faaroo ai te feia atoa i roto i te apoo ra i tana reo, e e haere mai i rapae; (...) e tia mai.” (Ioane 5:26-29). E faaora mai oia ia ratou i roto i te hoê paradaiso i nia i te fenua nei.
40, 41. a) Eaha te auraa mau o te parau ra “faatia-faahou-raa”? b) No te aha tatou e nehenehe ai e tiaturi i te parau tǎpǔ a te Atua no nia i te faatia-faahou-raa?
40 A tapao na i te mau parau a Iesu: “Eiaha e maere i te reira.” Inaha, nafea hoi e nehenehe ai e faaora faahou mai i te hoê taata tei pohe e hia rahiraa senekele i teie nei? Aita anei to ˈna tino i riro mai ei repo? E riro atoa paha ïa e ua riro te reira ei maa na te mau raau tupu e te mau animala. Teie râ, te auraa no te parau ra “tia-faahou-raa”, e ere ïa te amui-faahou-raa te mau mea rii toetoea o te tino. Te auraa ra, e poiete faahou te Atua i taua taata nei â ma to ˈna iho mau huru i matauhia. E hamani faahou te Atua i te hoê tino i te repo fenua, e i roto i taua tino ra, e tuu â oia i taua mau huru noa nei â no ˈna ra, oia hoi te huru oraraa ta taua taata ra i matau e tae roa ˈˈenei i te mahana o to ˈna poheraa.
41 E manaˈo anaˈe na e, ua pau te fare here-rahi-hia hoi e outou i te auahi. Mea ohie roa iho â ïa na outou ia hamani faahou i te hoê fare mai te reira te huru, no te mea e matara rii mǎrû noa mai i roto i to outou feruriraa, te mau mea atoa i herehia e outou. Eaha ˈtu â pai ïa te mana o te Atua, te Tumu iho no te feruriraa, no te poiete faahou i te mau taata ta ˈna e haamanaˈo noa râ no to ˈna here ia ratou (Isaia 64:8)! No reira te Bibilia e faaohipa ˈi i te parau ra “apoo” [tanuraa maˈi]. I te tau haapaohia no te tia-faahou-raa, te Atua e faatupu ai i taua ohipa maere mau ra, mai ta ˈna i faatupu i te hoê semeio na roto i te poieteraa i te taata matamua, i teie nei râ taime, e na reira oia e rave rahi taime. — Genese 2:7; Ohipa 24:15.
42. No te aha te ora mure ore i nia i te fenua nei e nehenehe ai e tupu e te reira ma te papu maitai?
42 E faatia faahou mai â te Atua i te feia pohepohe, ma te tiaturiraa e e nehenehe ratou e ore e pohe faahou. Nafea râ ïa te ora mure ore e nehenehe ai e tupu i nia i to tatou nei palaneta? E nehenehe mau e tupu no te mea to roto atoa te reira i te opuaraa a te Atua (Ioane 6:37-40; Mataio 6:10). Ia pohe te taata, o te hara a Adamu ïa te tumu. Teie râ, e tia noa ia tatou ia hiˈo i te mau mea faahiahia o te fenua nei tei hamanihia no te faaoaoa i te taata, e taa ˈtu ai ia tatou e mea poto mau â te hoê oraraa i raro mai i te hanere matahiti. Ia ˈna i horoa mai i te fenua nei no te mau tamarii a te taata, ua hinaaro te Atua e ia oaoa ratou i te mau mea faahiahia i poietehia, e a muri noa ˈtu, eiaha râ no te hoê maororaa hanere aore ra tausani matahiti anaˈe ra. — Salamo 115:16; 133:3.
Te Faatereraa tia roa no te hau
43. a) No te aha e mea hinaaro-roa-hia te hoê faatereraa tia roa? b) Eaha ˈtura ïa te opuaraa a te Atua?
43 I te mea hoi e ua faarue to tatou na metua matamua i te ture a te Atua, ua riro aˈera ïa te faatereraa i te taata ia Satani, “te atua no teie nei ao”. (Korinetia 2, 4:4.) Inaha, te haapapu mai nei te mau tamaˈi, te mau peu riaria, te viivii e te papu-ore-raa o te mau faatereraa taata nei, i te reira. Aita roa te Totaiete o te mau Nunaa e te mau Hau Amui i manuïa i te haamauraa i te hau i roto i teie nei ao aehuehu. Te hinaaro nei te huitaata i te hoê faatereraa i reira te hau e itea ˈi. E ere anei i te mea tia i te Poiete, o tei opua e faatupu faahou i te Paradaiso i nia i te fenua nei, ia faaoti i te hoê faatereraa tia roa no te faatere i te reira? O te reira iho â to ˈna hinaaro. O te “Arii no te hau”, o Iesu Mesia, te Arii o te tia no ˈna i roto i teie Faatereraa, e “te tupuraa o to ˈna mana i te rahi e to ˈna hau, aore ïa e hopea”. — Isaia 9:6, 7.
44. a) I hea teie Faatereraa e vai ai? b) O vai te mau melo o taua Faatereraa ra?
44 Te faaite mai nei te Bibilia e no nia i te raˈi teie Faatereraa tia roa. Mai taua vahi maitai roa ra, e faatere mai te Arii o Iesu Mesia i te fenua, na roto i te parau-tia. Hau atu â, e apitihia ˈtu te tahi mau melo ia ˈna, i roto i teie Faatereraa itea-ore-hia, i te raˈi ra. Ua maitihia ratou i roto i te mau taata faaroo, te mau pǐpǐ a Iesu o tei tamau maite e oia i roto i te mau tamataraa e o ta ˈna i parau atu e: “E mai tau Metua i haapao i te tahi basileia no ˈu ra; ua haapao atoa vau ia outou.” (Luka 22:28, 29). Hoê noa pae iti taata tei fariihia i nia i te raˈi no te faatere e o Iesu Mesia. Mai te mau nunaa i teie nei, e maiti noa ratou te tahi o to ratou mau melo no te faatere i roto i te hoê apooraa. Ua faaite te Bibilia e 144 000 anaˈe melo tauturu to Iesu Mesia i roto i ta ˈna Basileia. Te mau melo i roto i te Faatereraa a te Atua i te raˈi ra, o Iesu Mesia ïa e na 144 000 melo no roto mai i te mau taata (Apokalupo 14:1-4; 5:9, 10). Eaha ˈtura ïa i nia i te fenua nei? Te faaite ra Salamo 45:16 e e faatia te Arii i te mau “arii i te mau fenua atoa nei”. E nominohia teie mau “arii” taata, aore ra tiaau, mai te raˈi mai no to ratou taai-maite-raa i te mau haapiiraa tia. — Hiˈo Isaia 32:1.
45, 46. a) Eaha te tumu parau matamua no te pororaa a Iesu? b) No te aha teie Faatereraa tia roa i ore ai i haamau-oioi-hia? c) Ua riro te matahiti 1914 ei matahiti tapaohia i roto i te mau parau tohu e te mau ohipa i tupu i roto i te ao nei, i roto i tei hea auraa?
45 Afea e mea nafea taua Faatereraa tia mau ra i te haamauraahia? I to ˈna parahiraa mai i nia i te fenua nei, ua riro te Basileia no Iesu ei tumu parau matamua no ta ˈna pororaa (Mataio 4:17; Luka 8:1). Teie nei râ, aita oia i haamau i taua Basileia ra i tera anotau, aita atoa i haamauhia i te taime oia i tia faahou mai ai (Ohipa 1:6-8). I muri aˈe atoa hoi i to ˈna maueraa i nia i te raˈi, ua tiai faahou oia te taime i tapaohia e Iehova (Salamo 110:1, 2; Hebera 1:13). Te faaite maira te mau parau tohu a te Bibilia, e ua tupu taua mahana ra i te matahiti 1914. ‘Teie nei râ, e parau paha ïa outou e, aita hoi i itehia i te hoê faatereraa tia, e ere anei i taua matahiti râ te tupuraa te mau fifi e ua haere roa ˈtu i te rahiraa na roto i te ao atoa nei?’ Te reira mau ta matou e hinaaro ra e faahiti atu! Te tuati maitai ra te taeraa mai te Basileia o te Atua e te mau ohipa riaria no to tatou nei tau. Ta tatou ïa e tuatapapa i teie nei.
46 Fatata e 35 matahiti na mua ˈˈe i te matahiti 1914, ua huti Te Pare Tiairaa (te vea faaroo opere-rahi-roa-hia aˈe i te ao nei i teie nei) i te manaˈo o te feia taio i nia i te matahiti 1914 ei matahiti faataa-ê-hia i roto i te mau parau tohu o te Bibilia. Ua haamata teie mau parau tohu i te tupu ma te ite-maite-hia i te matahiti 1914 ra. E rave anaˈe na te parau ta Iesu Mesia i tohu a 19 senekele i teie nei no nia i “te tapao” e itehia i te hopea o teie faanahonahoraa e o te haapapu atoa i to ˈna taeraa mai itea-ore-hia i roto i te mana arii. Ua na ô maira Iesu i te pahonoraa i ta ˈna mau pǐpǐ o tei uiui ia ˈna no nia i teie “tapao” e: “E tia mai te tahi fenua e aro mai i te tahi fenua, e te tahi basileia e aro mai i te tahi basileia; e oˈe hoi, e te maˈi, e te aueue fenua i tera vahi, i tera vahi. E matamehai anaˈe râ teie nei mau mea no te pohe.” (Mataio 24:3, 7, 8). Ei faatupu-maitai-raa i teie mau parau, ua tupu te tamaˈi matamua o te mau tamaˈi rahi i te matahiti 1914. Ua tataihitu te feia i pohe i reira i te feia i pohe i roto i na tamaˈi e 900 tei tupu i roto i na 2500 matahiti i mairi ia tatou! Mai reira mai, aita roa te mau matamehai no te pohe i faaea. Ua faaoromai anei outou i te tamaˈi, te oˈe e te mau aueue fenua rarahi o tei faaino i te fenua nei mai te matahiti 1914? Mai te peu e e, e ite ïa outou no te “tapao” o te “anotau hopea” o teie nei ao. — Daniela 12:4.
47. Mea nafea te mau ohipa i faatupu i “te tapao” i te papu-roa-raa mai i teie mau matahiti i mairi aˈenei?
47 Ua rahi faahou atu â te mau “matamehai no te pohe” i te Pitiraa o te Tamaˈi rahi, o tei riro e maha taime ino aˈe i te tamaˈi Matamua, e te haere noa nei â i te rahi i teie nei, i te anotau o te mau mauhaa atomi. Te tupu nei ïa te tahi atu parau tohu a Iesu: “E ati rahi to te fenua i te ao nei, e te ahoaho (...), e te tarapaperaa o te aau taata i te mataˈu, e te manaˈoraa i taua mau mea e fatata i te tupu i te ao nei.” (Luka 21:25, 26). Te tupuraa o te taparahiraa taata e te ino, o te faaroo-ore-raa e te peu ino a te mau tamarii, o te paieti ore e te peu tia ore i te rahi, ua faaite-atoa-hia mai taua mau ohipa riaria ei mau ohipa o te tapao mai i “te mau mahana hopea” o teie nei amuiraa iino. — Timoteo 2, 3:1-5; Mataio 24:12.
48. O vai te tumu o te mau ati i nia i te fenua nei, e no te aha te reira i rahi roa ˈi mai te matahiti 1914 mai?
48 Teie râ, mai te peu e ua haamauhia te Faatereraa i te raˈi i te matahiti 1914 ra, no te aha ïa te hoê ati mai te reira te huru i tupu ai i nia i te fenua nei? O te Diabolo ïa o Satani te tumu no te reira. I to te Mesia faaariiraahia, te ohipa matamua ta ˈna i rave, te aroraa ˈtu ïa ia Satani i nia i te raˈi. Ua hurihia ihora Satani, “o tei haavare i to te ao atoa nei”, e ta ˈna mau melahi atoa i nia i to tatou nei palaneta. No to ˈna iteraa e te fatata maira te hopea oia i faatupu ai i te mau ati rarahi i roto i te ao nei. Ua papaihia hoi e: “E ati ra hoi to te fenua e to te tai, tei raro atu na hoi te diabolo ia outou na; e riri rahi hoi to ˈna, no te mea ua ite oia e maa taime poto to ˈna e toe nei.” — Apokalupo 12:7-9, 12.
49. a) Eaha te roohia i nia i te feia “i pohe ai to te ao ra”? b) Nafea o Iehova e faatupu ai i ta ˈna ‘parau haavaraa’ i nia i te mau nunaa?
49 E ore anei teie mau ati ia tae i te hoê mahana? E, ia haamata mai te Faatereraa i te raˈi iho, oia hoi te Basileia o te Atua Mana hope, i te ohipa mai e te ‘haapohe i te feia i pohe ai to te ao ra’. (Apokalupo 11:18; Daniela 2:44.) Eita roa Iehova e vaiiho i te mau faatereraa politita, te mau kerisetiano haavare e vetahi atu â, ia haamou i te fenua, ta ˈna i hamani, na roto i ta ratou mau mauhaa atomi. Eita roa, teie hoi ta ˈna i parau: “Teie hoi ta ˈu parau, e haaputu i te mau fenua, e amui mai i te mau basileia, ia ninii atu vau i ta ˈu nei tahoo i nia ia ratou, i te uˈana atoa o to ˈu nei riri.” (Zephania 3:8). Na roto i te Mesia, e faaohipa Iehova i te mau puai rarahi ta ˈna e faatere i roto i te ao taatoa nei no te haamou i te mau hoa o Satani i nia i te fenua nei. E tupu teie haamouraa i nia i te fenua taatoa nei e e au te reira, no to ˈna rahi, i te diluvi i te tau o Noa ra. — Ieremia 25:31-34; Petero 2, 3:5-7, 10.
50. a) Eaha mau na o Aramagedo? b) O vai anaˈe te mau taata e nehenehe e ora mai?
50 I roto i te Bibilia, ua piihia teie haamouraa o te mau nunaa paieti ore, te tamaˈi o Aramagedo (Apokalupo 16:14-16). O te feia haehaa anaˈe, o tei imi ia Iehova e ta ˈna ra parau-tia, te ora mai i te tamaˈi a te Atua e te tomo atu i roto i te ao apî e te hau (Zephania 2:3; Isaia 26:20, 21). Teie ta te Bibilia e parau ra no nia ia ratou: “Area te feia mǎrû ra, e parahi ïa i te fenua, e oaoa ratou i te rahi o te hau ra.” (Salamo 37:11). I reira e haamata ˈi te ohipa rahi ra, oia hoi te faariroraa i te fenua ei Paradaiso.
Te haapiiraa o te iriti i te uputa o te Paradaiso
51. No te aha e tia ia outou ia rave i te hoê opuaraa mai teie nei atu nei?
51 E hinaaro anei outou e ora i roto i te Paradaiso? Mai te peu e e, e oaoa roa outou ia ite e, i to ˈna faahitiraa mai i te parau no nia i teie nei faanahonahoraa arepurepu e no nia i te “tapao” o to ˈna haamouraa, ua na ô â o Iesu e: “E ore e mou teie nei ui e hope ai teie nei mau mea atoa i te tupu.” I rotopu i te feia o te ui tei ite i te “matamehai no te pohe” i te matahiti 1914 ra, te vai ra vetahi o te ora ˈtu no te ite i te fenua nei ia faariro-faahou-hia ei Paradaiso (Mataio 24:3-8, 34). Teie râ, te haere nei te rahiraa o te taata na nia i te eˈa aano o te aratai tia ˈtu i te haamouraa (Mataio 7:13, 14). Mea poto roa te taime e toe ra no ratou no te taui i te eˈa. Ia mauruuru roa outou ia Iehova i te faaararaa mai oia ia outou i te taime mau ra! Te hinaaro nei Iehova ia ora outou, e e tauturu atu oia ia outou ia rave i te mau mea e titauhia no te reira. — Petero 2, 3:9; Ezekiela 18:23.
52. Eaha ta outou e hinaaro no te rave i te hoê opuaraa maitai i te pae no te haapaoraa?
52 E taime rû teie no outou no te titau i te ite mau (Timoteo 1, 2:4; Ioane 17:3). I hea outou e ite ai i te reira? E ite anei outou i te reira i roto i te mau huru haapaoraa atoa? Te parau nei vetahi e e aratai te mau haapaoraa atoa i te hoê noa vahi, mai te mau eˈa rii o te hoê mouˈa e aratai tia ˈtu i te tupuai mouˈa ra. Te hape nei râ ratou! Ia itea ia ratou i te eˈa tia roa, e hiˈopoa ïa te feia paiuma mouˈa i te mau tapura fenua e e aufau hoi ratou i te feia aratai. O te haapaoraa parau mau anaˈe atoa te nehenehe e aratai ia outou i nia i te eˈa o te ora mure ore e e tia mau â hoi outou ia tauturuhia no te ite atu i te reira. — Ohipa 8:26-31.
53. a) Mai te peu e e hinaaro outou ia noaa mai ia outou i te ora mure ore, eaha te tia ia outou ia tamau â i te rave? b) Eaha te mau marei a Satani te tia paha ia outou ia haapao maitai?
53 Ua neneihia teie vea e te mau Ite no Iehova no te tauturu ia outou. Ua tauturu ê na paha te reira ia outou ia papu i te tahi mau parau mau tumu o te Bibilia. Ua ite atura paha ïa outou e ua niuhia te mau manaˈo atoa i nia i te Parau faauruahia a te Atua. No te haere i mua i ta outou tapao, e tia ia outou ia tamau i te haapii ia outou iho. E titauhia te hoê haapiiraa a to teie nei ao e noaa ˈi te hoê parahiraa i roto i te totaiete nei, oia atoa e titauhia te hoê haapiiraa bibilia tano maitai no te faaineine i te tomo atu i roto i te totaiete taata o te ora ˈtu i roto i te Paradaiso (Timoteo 2, 3:16, 17). E tamata paha Satani i te haafariu ê ia outou ma te rave e ia hamani ino mai to outou mau fetii ia outou aore ra ma te faahema ia outou i te nounou taoˈa e te peu tia ore. Eiaha e turori i mua i te Diabolo. Tei ta outou opuaraa e tamau i te haapii i te Bibilia to outou ino-ore-raa e to outou oraraa no a muri atu e tae noa ˈtu hoi te ino-ore-raa o to outou fetii. — Mataio 10:36; Ioane 1, 2:15-17.
54. Eaha ˈtu â te tahi faanahoraa ta Iehova i rave tei ore hoi i atea ê roa ia outou, no te haapii atu ia outou i ta ˈna Parau?
54 Taa ê noa ˈtu i te tamauraa i ta outou haapiiraa bibilia, e nehenehe outou e faarahi atu â i to outou ite na roto i te tahi atu ravea. I pihai noa ˈtu ia outou, te vai nei te mau taata o te anaanatae atoa nei i te haapiiraa bibilia e te haaputuputu tamau nei i te Piha o te Basileia. E tae mai te mau taata no te huti mai i te hoê haapiiraa bibilia e te tamata nei ratou i te riro mai ei taata maitai aˈe. E farii popou mai ratou i te feia apî i te na ôraa ˈtu e, “E haere mai, e haere tatou i nia i te mouˈa o Iehova [ta ˈna vahi haamoriraa] (...); e na ˈna e haapii mai i ta ˈna haapaoraa, e haere tatou na te eˈa ta ˈna e faaite maira.” (Isaia 2:3). Te horoa maira Hebera 10:24, 25 i te tahi mau tumu maitai no te amui atu i roto i taua mau putuputuraa bibilia ra. Teie hoi ta tatou e taio: “E haapao maite â tatou te tahi i te tahi, a faaaraara ˈtu ai ia rahi te aroha, o te rave i te mau ohipa maitatai ra: eiaha hoi e faarue i to tatou haaputuputuraa, mai ta te tahi pae ra peu, e faaitoito râ; e ia rahi atu â te faaitoito, no te mea te hiˈo na outou i taua mahana ra i te fatataraa mai.”
55. a) E taa ê te faanahonahoraa a Iehova i te tahi atu mau faanahonahoraa, i roto i tei hea tuhaa? b) E riro te mau Ite no Iehova ei mau taata tahoê i roto i tei hea auraa, ia faaauhia ratou i te tahi atu mau nunaa?
55 Ia amui atu outou i roto i te faanahonahoraa a Iehova, e ite atu outou e mea taa ê roa te huru i reira i te huru e itehia i roto i te mau fare pure. Eita te moni e titauhia, eita atoa e itehia te faaino i te tahi i te tahi, e aita atoa e tatamaˈiraa, e eita atoa e itehia te au-ore-raa te tahi i te tahi no te taa-ê-raa i te pae utuafare e te pae totiare. Te huru faahiahia roa ˈˈe e itehia i roto i te mau Ite no Iehova, o te here ïa. Na mua roa ˈˈe, mea here na ratou ia Iehova, e i muri iho, mea here na ratou i to ratou taata-tupu. Tera te mau tapao o te faataa ê i te mau kerisetiano mau (Mataio 22:37-39; Ioane 13:35). Te titau atu nei matou ia outou ia amui atu i roto i ta ratou mau haaputuputuraa e ia ite roa ˈtu outou i te reira. Eita e ore outou i te maere roa i to ratou autahoêraa. Ua hau atu i te toru mirioni mau Ite i nia i te fenua nei, i roto hau atu i te 200 fenua. Hoê â râ tapura haapiiraa ta te mau Ite no te ao taatoa nei e fanaˈo nei i roto i ta ratou mau haaputuputuraa. No te mea hoê â neneiraahia ta ratou mau buka i roto e rave rahi reo, hoê â tumu parau bibilia ta te rahiraa o te mau Ite no Iehova e haapii nei i te mau hebedoma atoa, e maa hora noa i te taa-ê-raa. I rotopu i teie ao amahamaha, e semeio mau te autahoêraa e vai ra i roto i te nunaa o Iehova.
56. a) Eaha te mau haamaitairaa ta outou e ite mai ia amui atu outou i roto i te faanahonahoraa a Iehova? b) Ia tupu anaˈe te mau fifi, e nafea ïa outou? c) No te aha e mea faufaa roa ia faaoti outou ia pûpû i to outou ora no Iehova?
56 A tamau noa ˈtu ai outou i te amui atu i roto i te nunaa o Iehova, e tia ia outou ia ahu i te huru o te “taata apî” e ia faatupu i te mau hotu o te varua o te Atua: ‘te aroha, te oaoa, te hau, te faaoromai, te mǎrû, te maitai, te faaroo, te mamahu, te hitahita ore’. (Kolosa 3:10, 12-14; Galatia 5:22, 23.) E ite mai outou i te hoê oaoa hohonu roa. I te mea hoi e te ora nei outou i roto i te ao viivii e no to outou huru tiaraa taata hara, e riro paha ïa outou i te faaruru i te tahi mau fifi. Na Iehova râ e tauturu mai ia outou. I roto i ta ˈna Parau, te fafau nei oia i te feia e tutava nei ia au mai oia ia ratou e: “Eiaha outou e ahoaho noa ˈtu i te mau mea atoa nei; e faaite hua râ i to outou hinaaro i te mau mea atoa nei i te Atua, i te pure, i te aniraa ˈtu ma te haamaitai. E na te hau a te Atua, o tei hau ê atu i te ite taata nei, e faaitoito mai i to outou aau, e to outou manaˈo i te Mesia nei ia Iesu.” (Philipi 4:6, 7). E hutihia outou e te aroha o Iehova, e e hinaaro mau atura ïa outou e tavini ia ˈna. E oaoa roa te mau Ite no Iehova i te faaite mai ia outou nafea outou ia pûpû i to outou ora no taua Atua here ra e e noaa ˈtu ai ia outou i te haamaitairaa oia hoi te riroraa mai ei ite no ˈna (Salamo 104:33; Luka 9:23). E, e haamaitairaa mau â te reira. Te taa ra anei ia outou! Na nia i to outou tiaraa taata haamori ia Iehova, e nehenehe ta outou e titau i teie tapao oia hoi te ora mure ore i roto i te Paradaiso, i ô nei iho i nia i te fenua nei. — Zephania 2:3; Isaia 25:6, 8.
57. a) I roto i te faanahonahoraa apî, eaha te huru o te mau taairaa fatata roa i rotopu i te mau taata e te Atua? b) Eaha te mau haamaitairaa ta outou e nehenehe e fanaˈo i reira?
57 Ia haapao maitai na outou i te haapiiraa e a faaitoito i te faarahi i to outou aroha e to outou aau mehara no te Atua ra o Iehova, no ta ˈna Tamaiti, e no te Faatereraa parau-tia i te raˈi ra. Ei faahohoˈaraa i te Faatereraa a te Atua e te mau maitai ta ˈna e ninii mai i nia i te huitaata nei, te na ô ra te Bibilia e: “Inaha tei ô te taata ra te sekene o te Atua, e e parahi oia i roto ia ratou ra, ei taata ratou no ˈna, e ei pihai atoa iho te Atua ia ratou, ei Atua no ratou.” I roto i taua faanahonahoraa apî ra, e riro te Atua iho, tei nia ˈˈe hoi to ˈna hanahana i te mau faatereraa miimii e te ino atoa, ei Metua hamani maitai, e fatata roa i te feia e here e e haamori ia ˈna. Oia mau, hoê noa haapaoraa e toe mai i reira, te haamoriraa mau a Iehova, e e atuatu te feia haamori ia Iehova i te mau taairaa e o ˈna mai te mau tamarii e to ratou metua tane. E riro oia ei Metua tei î i te aroha! ‘E e horoi oia i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra.’ — Apokalupo 21:3, 4.
58. No te aha outou e nehenehe ai e papu maitai e ‘e faaapî mau â Iehova i te mau mea atoa nei’?
58 Mea na reira te semeio rahi oia hoi te faariro-faahou-raa mai i te fenua nei ei paradaiso, ia tupu, i raro aˈe i te hoê faatereraa tia roa i te raˈi ra. E mea papu e tupu iho â, mai te mahana e hiti mai e e topa ˈtu ai ananahi. No te mea e “parau mau e te haavare ore” te mau parau fafau a Iehova, tei Poiete i te raˈi e te fenua. Oia tei pii mai nia mai i to ˈna terono i te raˈi: “Inaha, te faaapî nei au i te mau mea atoa nei.” — Apokalupo 21:5.
Ua taio outou i teie vea, nafea ïa outou e pahono ai i te mau uiraa i muri nei?
I tei hea pae e buka faahiahia roa te Bibilia?
Eaha ta outou i haapii no nia i te Atua?
O vai o Iesu Mesia?
O vai te Diabolo ra o Satani?
No te aha te Atua i faatia ˈi i te ino?
No te aha te taata e pohe ai?
Eaha te huru o te feia pohe?
Eaha te hoo?
I hea e nafea te faatia-faahou-raa e tupu ai?
Eaha te Basileia, e eaha ta ˈna e faatupu?
Eaha te “tapao” no “te hopea no teie nei ao”?
Nafea outou e nehenehe ai e faaineine i te ora i roto i te Paradaiso e a muri noa ˈtu?
[Nota i raro i te api]
a Mau irava bibilia e turu ra i te mau faahitiraa na mua ˈtu: 1) Ohipa 17:26; Salamo 46:9; Mika 4:3, 4; Isaia 65:21-23; 2) Isaia 65:25; 11:6-9; 55:12, 13; Salamo 67:6, 7; 3) Ioba 33:25; Isaia 35:5, 6; 33:24; Salamo 104:24; 4) Isaia 55:11.
b Monarchs and Tombs and Peoples — The Dawn of the Orient, api 25.
c Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature, a J. McClintock e o J. Strong, Tuhaa VIII, api 908.
[Hohoˈa i te api 13]
Tei nia roa ˈˈe te taata i te mau animala
[Hohoˈa i te api 18]
E tuea noa Iesu i te taata tia ra ia Adamu