Nunaa taata
Auraa: Ua riro te hoê nunaa taata, mai tei hiˈopoahia i ǒ nei, ei pǔpǔ taata o tei taa ê ia vetahi ê na roto i te taatoaraa o te mau huru i te pae tino mai te tupuna mai â. I te mea râ e e nehenehe te mau tane e te mau vahine e faaipoipo i te nunaa taata ěê e e fanau i te tamarii, e tapao faaite ïa e hoê â “huru” ratou e e mau melo ratou pauroa o te huitaata nei. Inaha, te horoa maira te nunaa taata taitahi i te hoê hiˈoraa no nia i te mau huru atoa o te huitaata nei.
Nohea mai te mau nunaa taata e rave rau
Gen. 5:1, 2; 1:28: “A hamani ai te Atua i te taata ra, i hamani oia ia ˈna ma to te Atua ra huru. I hamani oia ia raua ei tane e ei vahine, e ua haamaitai maira ia raua, mairi ihora i to raua iˈoa o Adamu [aore ra Taata], i te mahana i hamanihia ˈi raua ra.” “Ua haamaitai ihora te Atua ia raua, na ô maira te Atua, Ia fanau orua, e ia rahi roa, e faaî i te fenua nei.” (No reira, e huaai te mau taata atoa no Adamu raua o Eva, na taata faaipoipo matamua.)
Ohi. 17:26: “E na [te Atua] i hamani i te taata i te mau fenua atoa nei i te toto o te taata hoê ra [Adamu], ei parahi i te mau fenua atoa nei.” (Noa ˈtu eaha te mau huru nunaa e vai ra i te hoê fenua, no ǒ mai ratou pauroa ia Adamu ra.)
Gen. 9:18, 19: “E taua na tamarii mai roto mai i te pahi ra, o Sema ïa, o Hama ïa, e o Iapheta . . . O na tamarii tootoru a Noa ra teie; e ua î paatoa te fenua atoa ia ratou.” (I muri aˈe i to te Atua haamouraa i te ao paieti ore i te Diluvi i te tau o Noa, ua î faahou te fenua i te taata, e tae noa ˈtu i te mau nunaa taata atoa o teie nei mahana, na roto i na tamaiti tootoru a Noa e ta ratou mau vahine.)
E nau taata taipe noa anei o Adamu e o Eva?
Aita te Bibilia e turu ra i teie manaˈo; hiˈo i te tumu parau “Adamu e Eva.”
Ihea roa to Kaina raveraa i ta ˈna vahine inaha hoi e hoê anaˈe utuafare?
Gen. 3:20: “Ua mairi ihora Adamu i to te vahine ra iˈoa, o Eva, no te mea, e riro oia ei metua vahine no te taata ora atoa.” (E huaai ïa te mau taata atoa na Adamu e o Eva.)
Gen. 5:3, 4: “E hoê aˈera hanere e toru ahuru to Adamu matahiti, fanau ihora ta ˈna e tamaiti, mai ia ˈna ihora te huru, ua au i to ˈna ihora hohoˈa; mairi ihora i to ˈna iˈoa o Seta. E to Adamu ra pue mahana i muri aˈe i ta ˈna fanauraa ia Seta ra, e vau ïa hanere matahiti; e fanau ihora hoi ta ˈna tamarii tamaroa, e te tamarii tamahine.” (O Kaina te hoê o te mau tamaroa a Adamu, e ua rave oia ei vahine na ˈna te hoê o to ˈna mau tuahine, te hoê tamahine a Adamu. I tera tau o te aamu taata, ua fanaˈo te mau taata i te tino maitai roa e te itoito faahiahia mau, mai te faaitehia ra e to ratou oraraa maoro, e mea iti te neheneheraa e horoa i te tahi mau hapa i ta ratou huaai i muri aˈe i te faaipoiporaa i rotopu i te fetii piri. Fatata râ e 2 500 matahiti i muri iho, ua ino roa te huru o te tino o te taata, e no reira Iehova i horoa ˈi na Iseraela i te mau ture e opani ra i te faaearaa i te mau fetii iho.)
Gen. 4:16, 17: “Haere ê atura Kaina mai mua ˈtu i te aro o Iehova ra, parahi atura i te fenua ra i Noda, i te pae i te hitia o te râ i Edene ra. Ite ihora Kaina i ta ˈna vahine [ma te taati ia ˈna; “ua taati Kaina i ta ˈna vahine,” VB]; tô ihora oia, e fanau atura o Enoha.” (E tapao outou e aita o Kaina i farerei i ta ˈna vahine i te fenua i reira to ˈna hororaa, mai te huru ra e no te hoê utuafare ê atu ta ˈna vahine. I reira râ to ˈna taatiraa ˈtu ia ˈna e ua fanau aˈera i te hoê tamaroa.)
Nafea e nehenehe ai e faataa i te faraa o te mau huru taa ê o te mau nunaa taata?
“No roto mai i te hoê noa huru, oia hoi te Homo sapiens, te taata atoa e ora nei i teie mahana, e no roto mai ratou i te hoê â tumu. . . . Te mau taa-ê-raa o te huru natura i rotopu i te taata, no roto mai ïa i te mau taa-ê-raa i te pae o te mau tapao tupuna e te ohiparaa o te mau mea e haaati ra i nia i teie pueraa tapao tupuna. I roto i te rahiraa o te mau tupuraa, te tumu o teie mau taa-ê-raa, o te ohiparaa ïa na ravea e piti. . . . Ua hau atu ïa te mau taa-ê-raa i rotopu i te taata iho o te hoê â nunaa taata aore ra o te hoê â huiraatira i te mau taa-ê-raa i rotopu i te mau nunaa taata aore ra te mau huiraatira taa ê.”—Te hoê pǔpǔ aivanaa i roto i te ao taatoa haaputuputuhia e te UNESCO, faahitihia i roto i te buka Statement on Race (New York, 1972, 3raa o te neneiraa) a Ashley Montagu, mau api 149, 150.
“Te hoê nunaa taata, o te hoê noa ïa o te mau pǔpǔ tapao tupuna tei faataa-ê-hia te tahi pae i to te huitaata purararaa i te taime e i muri aˈe i to ˈna parare-matamua-raa na te fenua nei. Ua fa te hoê nunaa taata taa ê i nia i na fenua rarahi e pae o te palaneta. . . . Ua taui iho â te taata nei i te pae no te mau tapao tupuna i te roaraa o teie tuhaa o te Tuatapaparaa, e e nehenehe tatou e faito e e tuatapapa i te mau faahopearaa o teie tauiraa auaa te mau toetoea o te mau nunaa taata tahito o te fenua nei i vai mai i teie nei tau. Mai tei manaˈohia, e faitohia te rahi o te tauiuiraa i te huru o te atearaa. . . . I te tupuraa te mau nunaa taata i nia i te mau fenua rarahi, i reira te haaputuputuraahia na te ao atoa te mau tausani taata ei pǔpǔ tapao tupuna atea ê te tahi e te tahi, ua haamauhia te mau taa-ê-raa o te pinepineraa te hoê tapao tupuna i te faura mai o te itehia ra i teie mahana. . . . Te mea maere râ, e au ra e mea taa ê te mau pǔpǔ taata taitahi i te hiˈoraa rapaeau, i muri mai râ i teie mau taa-ê-raa, o te hoêraa mau te itehia.”—Heredity and Human Life, New York, 1963, H. L. Carson, mau api 151, 154, 162, 163. (No reira, i te omuaraa o te aamu taata, ia atea ê te taata ia vetahi ê e ia faaipoipo i rotopu ia ratou iho, ua rahi te tahi mau huru taa ê no ǒ mai i te tupuna i roto i to ratou huaai.)
Te haapii ra anei te Bibilia e ua anatemahia te nunaa taata ereere?
Ua niuhia teie manaˈo i nia i te hoê tatararaa hape o te Genese 9:25, i to Noa na ôraa e: “E ino roa Kanaana, e riro oia ei tavini haehaa roa no to ˈna ra mau tuaana.” A taio maite i teie irava; aita roa ˈtu e faahitihia ra i te û o te iri. Ua anatemahia oia no te mea ua rave o Kanaana, tamaiti a Hama, i te hoê ohipa haama te tia ia anatemahia. O vai ma hoi te huaai a Kanaana? E ere te mau Ereere, e feia iri ravarava maramarama tei ora i te pae hitia o te râ o te miti Mediteranea. No ta ratou mau peu faufau, oroa demoni, haamoriraa idolo e faatusiaraa tamarii, ua roohia ratou i te haavaraa a te Atua, e ua horoa te Atua i te fenua Kanaana na Iseraela. (Gen. 10:15-19) Aita i haamou-pauroa-hia te mau ati Kanaana; ua tuuhia te tahi i te ohipa teiaha, ia au i te anatema.—Ios. 17:13.
O vai te huaai o Noa e tupuna oia no te nunaa taata ereere? “E o ta Kusa tamarii tamaroa [te tahi atu tamaroa a Hama], o Seba ïa, e o Havila, e o Sabata, e o Rama, e o Sabateka.” (Gen. 10:6, 7) I muri iho, e faaau pinepine te Bibilia ia Kusa i te fenua Etiopia. I muri aˈe, te horoa ra oia i te iˈoa Seba i te hoê nunaa ê atu no Afirika Hitia o te râ i pihai iho ia Etiopia.—Isa. 43:3, nota i raro i te api o te MN ma te mau faahororaa.
E mau tamarii anei a te Atua te mau taata atoa?
No to tatou tiaraa taata hara, e ere tatou i te tamarii a te Atua na nia i to tatou fanauraa. E huaai pauroa râ tatou na Adamu o tei riro hoi ei tamaiti “na te Atua” no te mea ua poietehia oia ma te tia roa.—Luka 3:38.
Ohi. 10:34, 35: “E ore te Atua e haapao i te huru o te taata. O tei mǎtaˈu ra ia ˈna, e o tei rave i te parau-tia i te mau fenua atoa ra, o te itehia mai ïa e ana.”
Ioa. 3:16: “I aroha mai te Atua i to te ao, e ua tae roa i te horoa mai i ta ˈna Tamaiti fanau tahi, ia ore ia pohe te faaroo ia ˈna ra, ia roaa râ te ora mure ore.” (E tia ia tatou ia faaohipa i te faaroo i te Atua ia nehenehe e noaa faahou mai te mau taairaa e te Atua i erehia e Adamu. E nehenehe te taata o te mau nunaa atoa e fanaˈo i teie haamaitairaa taa ê.)
Ioa. 1, 3:10: “O te mea teie e itea ˈi te tamarii a te Atua, e te tamarii a te Diabolo: o tei ore i rave i te parau-tia ra, e ere ïa i to te Atua; e ere atoa tei ore i aroha i tana taeae.” (No reira, eita te Atua e faariro i te taata atoa ei tamarii na ˈna. I te pae varua, o te Diabolo mau te metua o te feia e rave ma te hinaaro mau i te mau mea ta te Atua e opani ra. Hiˈo Ioane 8:44. E faaite râ te mau Kerisetiano mau i te mau huru maitatai o te Atua. Ua maiti te Atua i te tahi, ei numera taotiahia, no te faatere e o Iesu i nia i te raˈi. Te faariro nei te Atua ia ratou ei mau “tamarii” aore ra ei mau “tamaiti” na ˈna. No te mau haamaramaramaraa hau, hiˈo i te tumu parau “Fanau-faahou-hia.”)
Roma 8:19-21: “Te hinaaro rahi o te mau mea hamanihia nei ma te faaoao, te tiai nei ïa i te faaiteraahia mai o te tamarii a te Atua. . . . E faaorahia hoi te mau mea hamanihia nei i te tapea ra o te pohe, ia noaa te tiamâ maitai o te tamarii a te Atua ra.” (E faaorahia te huitaata ia fanaˈo anaˈe te mau “tamarii a te Atua” i te ora i nia i te raˈi, e ‘faaitehia’ ratou ma te ohipa no te maitai o te huitaata i raro aˈe i te aratairaa o te Mesia. Ia naeahia i te feia haapao maitai o te fenua [tei parauhia i ǒ nei e “mau mea hamanihia”] te tiaraa taata tia roa e ia faaite ratou i te hoê ati-maite-raa hapa ore ia Iehova ei Arii Mana hope, i reira ratou e fanaˈo ai i te mau taairaa taa ê o te mau tamarii a te Atua. E fanaˈo te taata o te mau nunaa atoa i te reira.)
E tahoêhia anei te taata o te mau nunaa atoa i te hoê mahana e te mau taairaa autaeae?
I te feia e pǐpǐ mau na ˈna, ua parau Iesu e: “E taeae anaˈe hoi outou atoa na.” (Mat. 23:8) I muri aˈe, ua na ô atoa oia e: “O te mea teie e ite ai te taata atoa e, e pǐpǐ outou na ˈu, ia aroha outou ia outou iho.”—Ioa. 13:35.
Noa ˈtu te mau huru tia ore o te taata, te vai mau ra teie tahoêraa i rotopu i te mau Kerisetiano matamua. Ua papai te aposetolo Paulo e: “Aita e ati Iuda, aita e Heleni, aita e tavini, aita e tiamâ, aita e tane, aita e vahine: hoê â hoi outou i roto i te Mesia ra ia Iesu.”—Gal. 3:28.
Te itehia ra te hoê autaeaeraa Kerisetiano ma te ore e haapao i te mau huru taa ê o te mau nunaa i rotopu i te mau Ite no Iehova o te senekele 20. Teie ta te taata papai ra o William Whalen i tapao i roto i te vea U.S. Catholic: “Te manaˈo nei au e te hoê o te mau huru putapû mau o [te faanahonahoraa a te mau Ite no Iehova], o ta ˈna politita tumu o te aifaitoraa o te mau nunaa taata.” No nia i te hoê tuatapaparaa hohonu i nia i te haerea o te mau Ite no Iehova no Afirika, ua parau o Bryan Wilson, taata tuatapapa i te totaiete taata no te Fare haapiiraa tuatoru no Oxford, e: “O te mau Ite no Iehova paha te pǔpǔ o tei tae oioi i te faaore roa i te manaˈo faataa-ê-raa i te pae o te opu taata i rotopu i to ˈna mau melo.” No nia i te hoê tairururaa nunaa o tei haaputuputu i te mau Ite no 123 fenua, ua papai The New York Times Magazine e: “Ua haamaere te mau Ite no Iehova i te feia no New York eiaha noa no to ratou rahiraa, no to ratou atoa râ huru rave rau (te vai ra i rotopu ia ratou te mau taata no te mau pǔpǔ totiale atoa), te oreraa ratou e hiˈo ino i te feia iri ê (e rave rahi Ite ereere), to ratou mǎrû e to ratou auraroraa i te nahonahoraa.”
Fatata roa te Basileia o te Atua i te haamou i teie faanahoraa paieti ore o te mau mea, e tae noa ˈtu i te feia atoa o te ore e here ra ia Iehova e to ratou taata-tupu ma te aau tae. (Dan. 2:44; Luka 10:25-28) Te haapapu maira te mau Papai Moˈa e te feia e ora mai e feia ïa “no te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau nunaa atoa, e te mau reo atoa.” (Apo. 7:9) Tahoêhia e te haamoriraa a te Atua mau ra, e to ratou faaroo ia Iesu Mesia e e te here ta ratou e faaite ra i rotopu ia ratou iho, e riro ratou ei utuafare taata tahoê mau.