VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • rs api 435-api 438
  • Varua

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Varua
  • Haaferuriraa i nia i te mau Papai
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Ia parau mai te hoê taata e:
  • Te varua moˈa: puai ohipa o te Atua
    E tia anei ia tiaturi i te Toru Tahi?
  • ‘I te iˈoa o te varua moˈa’
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1992
  • No te aha e pee ai i te aratairaa a te varua o te Atua?
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2011
  • Eaha te varua moˈa?
    Te pahono ra te Bibilia
Ite hau atu â
Haaferuriraa i nia i te mau Papai
rs api 435-api 438

Varua

Auraa: E rave rahi auraa to te taˈo Hebera ruʹach e te taˈo Heleni pneuʹma, o tei huri-pinepine-hia na roto i te taˈo ra “varua.” E faataa ratou paatoa i te mea o te itea-ore-hia e te mata taata nei e oia atoa o tei taaihia i te hoê puai ohipa. E nehenehe teie mau taˈo Hebera e Heleni e faaohipahia no (1) te mataˈi, (2) te puai ora e ohipa ra i roto i te mau mea poietehia o te fenua, (3) te puai no roto mai i te mafatu taipe o te taata e o te turai ra ia ˈna ia paraparau aore ra ia ohipa ia au i te hoê haerea, (4) te mau parau faauruahia no ǒ mai i te hoê tumu itea-ore-hia, (5) te mau ihotaata varua e (6) te puai ohipa aore ra varua moˈa o te Atua. E hiˈopoa tatou i ǒ nei i te tahi o teie mau auraa ia au i te tahi mau tauaparauraa o te nehenehe e faaohipahia i roto i te pororaa.

Eaha te varua moˈa?

Te faaite ra te hoê hiˈopoaraa o te mau irava o te Bibilia i reira e faahitihia ˈi te varua moˈa e e nehenehe tatou e “î” e “bapetizo” aore ra e “faatahinuhia” i teie varua. (Luka 1:41; Mat. 3:11; Ohi. 10:38) Eita teie mau taˈo e tano ahiri e e taata te varua moˈa.

Hau atu â, ua faahohoˈa o Iesu i te varua i te hoê “Faaaˈo” (Heleni, pa·raʹkle·tos) ma te haapapu e e “haapii,” e “faaite,” e “parau” e e “faaroo” o ˈna. (Ioa. 14:16, 17, 26; 15:26; 16:13) I roto i te mau Papai, e faaau-pinepine-hia te hoê mea i te hoê taata. Te parau ra ratou e, ei hiˈoraa, e “tamarii” to te paari. (Luka 7:35) Te faaau ra ratou i te hara e te pohe i te mau arii. (Roma 5:14, 21) Parau mau, te faatia ra te tahi mau irava e e ‘paraparau’ na te varua moˈa, te faaite nei râ te tahi atu e mea na roto i te vaha o te hoê melahi aore ra o te hoê taata. (Ohi. 4:24, 25; 28:25; Mat. 10:19, 20; faaau i te Ohipa 20:23 e te Ohipa 21:10, 11.) I roto i te Ioane 1, 5:6-8, e ere noa te varua o te “faaite” ra, o “te pape e te toto” atoa râ. Inaha, aita te hoê noa ˈˈe o te mau parau i roto i te mau irava faahitihia na mua ˈtu e haapapu ra e e taata te varua moˈa.

E tia ia tuea te auraa tano no te varua moˈa e te mau papai taatoa o te faahiti ra i taua varua ra. Na nia i teie niu, e faaotihia ïa e teie varua, o te puai ohipa ïa o te Atua. E ere i te hoê taata, o te hoê râ puai mana no ǒ mai ia Iehova ra no te faatupu i to ˈna hinaaro moˈa.—Sal. 104:30; Pet. 2, 1:21; Ohi. 4:31.

Hiˈo atoa i te mau api 397, 398, i te tumu parau “Toru Tahi.”

Na te aha e haapapu ra e ua î te hoê taata i te varua moˈa?

Luka 4:18, 31-35: “[Ua taio o Iesu i roto i te otaro o te peropheta Isaia:] Tei nia iho ia ˈu te varua o te Fatu [Iehova], oia i faatahinu mai ia ˈu ei poro haere i te parau maitai i te taata rii . . . E tae atura oia i Kaperenaumi i te hoê oire i Galilea, haapii atura ia ratou i te sabati. Umere maira ratou i tana haapiiraa, te mana ra hoi ta ˈna parau. Tei roto i taua sunago ra te hoê taata e varua demoni faufau to ˈna, ua pii hua maira oia . . . Ua avau atura Iesu ia ˈna, na ô atura, A mamû, a haere i rapae. Ua taora ihora taua demoni ra ia ˈna i raro i ropu i te taata atoa, haere atura i rapae, aore oia i paruparu.” (Na te aha e haapapu ra e ua î o Iesu i te varua o te Atua? Aita te faatiaraa e faataa ra e ua ruru oia, ua tuô aore ua hautiuti ma te paieti rahi. Te parau nei râ e ua paraparau oia ma te mana. I reira, na te hoê râ demoni i faatuô i te hoê taata e i taora ia ˈna i raro.)

Ua tohu te Ohipa 1:8 e ia noaa i te mau pǐpǐ a Iesu te varua moˈa e riro ïa ratou ei ite no ˈna. Ia au i te Ohipa 2:1-11 i te noaaraa ia ratou taua varua ra, ua maere te feia hiˈopoa i te faarooraa i to Galilea e paraparau i te mau mea faahiahia mau a te Atua na roto i te mau reo o te feia ěê i vai na i reira. Aita râ te faatiaraa e parau ra e ua horuhoru uˈana tei faatavaihia i te varua moˈa.

E nehenehe e tapao e i te noaaraa ia Elisabeta te varua moˈa e i to ˈna ‘pii-hua-raa,’ aita o ˈna i roto i te hoê putuputuraa no te haamoriraa; te farii ra râ o ˈna i te hoê fetii e haere maira e farerei ia ˈna. (Luka 1:41, 42) Ia au i te Ohipa 4:31, a niniihia ˈi te varua moˈa i nia i te hoê pǔpǔ o te mau pǐpǐ, ua aueue te vahi, e i raro aˈe i te mana o taua varua ra, aita ratou i ruru aore ra i taaviriviri haere, tera râ “ua parau noa ihora i te parau a te Atua ma te mǎtaˈu ore.” Oia atoa i teie mahana, o te mǎtaˈu ore i te faaiteraa i te Parau a te Atua, o te itoito i te pororaa—na te reira e haapapu ra e ua noaa i te hoê taata te varua moˈa.

Gal. 5:22, 23: “Area ta te varua e faatupu ra, o te hinaaro ïa, te oaoa, te hau, te faaoromai, te mǎrû, te maitai, te faaroo. Te mamahu, te hitahita ore, aore hoi te ture i te reira.” (Tera te hotu, eiaha râ te mau ohipa faaroo paieti rahi, o te nehenehe e faaite o vai te feia tei noaa mau ia ratou te varua o te Atua.)

Ia paraparau te hoê taata ma te horuhoru rahi i te hoê reo ta ˈna i ore aˈenei i haapii, e haapapuraa anei te reira e ua noaa ia ˈna te varua o te Atua?

Hiˈo i te tumu parau “Reo ěê, Parauraa i te.”

Na te varua o te Atua anei e faatupu ra i teie mahana i te mau faaoraraa maˈi semeio?

Hiˈo i te tumu parau “Faaoraraa maˈi.”

O vai tei bapetizohia i te varua moˈa?

Hiˈo i te mau api 65, 66, i te tumu parau “Bapetizoraa”; hiˈo atoa i te tumu parau “Fanau-faahou-hia.”

E ora mai anei te hoê tuhaa varua o te taata i te poheraa o te tino?

Ezek. 18:4; MN: “O [te nephe] tei rave i te hara ra, o tei pohe ïa.” (I roto i teie irava, te iriti ra te ZK, Sg, AC e Da te taˈo Hebera neʹphesh na roto i te taˈo “nephe,” oia hoi te auraa o te nephe ïa te pohe. Noa ˈtu e te iriti ra te tahi mau huriraa i roto i te tahi atu mau irava i te taˈo neʹphesh na roto i te taˈo ra “nephe,” te rave ra ratou i te taˈo “te taata” aore ra “tei” i roto i teie irava. No reira, te neʹphesh aore ra nephe, o te taata iho ïa, eiaha râ te hoê tuhaa itea-ore-hia o te ora mai i te poheraa o te tino.) (No te mau haamaramaramaraa hau, hiˈo i te tumu parau “Nephe.”)

Sal. 146:4: “Te reva nei hoi to ˈna varua, te hoˈi nei oia i to ˈna ra repo; mou roa ˈtura ta ˈna i opua i taua mahana ra.” (No roto mai te taˈo Hebera hurihia i ǒ nei na roto i te taˈo “varua” i te taˈo ruʹach. Te iriti nei te tahi feia huri na roto i te taˈo ra “aho.” Ia faarue teie ruʹach, aore ra puai ora ohipa, i te tino, e mou te mau manaˈo o te taata; aita ratou e tamau ra i te ohipa i roto i te hoê ao ê atu.)

Koh. 3:19-21; MN: “Hoê â hete hopea to te taata atoa nei, e to te puaa atoa ra; hoê o ratou roohiaraahia mai: te pohe nei te tahi pae, e te na reira atoa nei te tahi pae i te pohe; hoê hoi o ratou atoa ra [varua]; e aita ˈtura te taata i hau i te puaa; e mea faufaa ore ratou atoa ra. Te haere nei ratou i te vahi otahi; no te repo anaˈe ratou e te hoˈi anaˈe nei i te repo â. O vai te ite i te varua o te taata e reva i nia ra? e te varua o te puaa e reva i raro i te repo ra?” (I te mea e ua roohia tatou i te hara e te pohe no ǒ mai ia Adamu ra, e pohe te taata atoa e e hoˈi ratou i te repo, mai te animala. E varua anei aore ra e ihotaata maramarama anei to te taata taitahi o te tamau noa i te ora i muri aˈe i to ˈna faaearaa i te ohipa i roto i te tino? Aita; ia au i te irava 19, ‘hoê â atoa ra varua’ to te taata e to te animala. Na nia noa i te mau hiˈopoaraa a te taata, aita roa e taata e nehenehe e pahono papu i te uiraa i faahitihia i roto i te irava 21 no nia i te varua. Te pahono nei râ te Parau a te Atua e aita te taata e fanaˈo ra i te hoê mea i to ˈna fanauraahia o te faateitei ia ˈna i nia aˈe i te animala i to ˈna poheraa. Na roto râ i te mau faanahoraa aroha ta Iehova i rave na roto i te Mesia, ua nehenehe atura te feia atoa o te faaohipa ra i te faaroo e fanaˈo i te ora mure ore, eiaha râ te animala. No te taata e rave rahi, e tupu mau teie tiaturiraa o te tia-faahou-raa ia faatia faahou te Atua ia ratou ma te horoa faahou i te puai ora ohipa.)

Luka 23:46: “Ua pii hua ˈtura to Iesu reo, e muri aˈera, na ô atura, E tau Metua, te tuu atu nei au i tau varua [Heleni, pneuʹmaʹ] i to rima na; e oti aˈera taua parau ra, pohe ihora.” (A tapao na e ua pohe o Iesu. I te faarueraa to ˈna varua ia ˈna, aita o ˈna i reva i nia i te raˈi. Ua faatiahia o Iesu mai te pohe mai i te toruraa noa o te mahana. E mai ta te Ohipa 1:3, 9 e faaite ra, ua mairi faahou e 40 mahana hou oia a haere ai i nia i te raˈi. Eaha ïa ta ˈna i hinaaro e parau a pohe atu ai oia? Te parau ra oia e ua ite o ˈna e, a pohe ai oia, tei te Atua noa to ˈna mau tiaturiraa no te oraraa a muri aˈe. No te ite i te tahi atu mau haamaramaramaraa no nia i te huru ‘te varua e hoˈi ai i te Atua ra,’ hiˈo i te mau api 250, 251, i te tumu parau “Nephe.”)

Ia parau mai te hoê taata e:

‘Te vai ra anei ia oe te varua moˈa?’

E nehenehe oe e pahono e: ‘E, no reira vau e haere mai ai e farerei ia oe i teie mahana. (Ohi. 2:17, 18)’

Aore ra e nehenehe oe e parau e: ‘Na te reira hoi e tauturu ra ia ˈu ia apiti i roto i te taviniraa Kerisetiano. Mai te huru ra e, aita te manaˈo o te taatoaraa e tuea ra no nia i te haapapuraa e ua noaa mau i te hoê taata te varua o te Atua. No oe, eaha te mea e titauhia ra?’ E nehenehe oe e parau i muri iho e: (A faaohipa i te mau manaˈo i te mau api 436, 437.)

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono