VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • T-20 api 2-6
  • Tamǎrûraa no te feia e taiâ ra

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Tamǎrûraa no te feia e taiâ ra
  • Tamǎrûraa no te feia e taiâ ra
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te tauturu o ta ratou e titau ra
  • Te tau eita te taata e taiâ faahou
  • Te aroraa i te hepohepo rahi — Nafea te tahi pae ia tauturu atu
    A ara mai na! 1987
  • Nafea ia aro atu i te hepohepo
    A ara mai na! 1987
  • Ua hepohepo vau: E nehenehe anei te Bibilia e tauturu mai?
    Te pahono ra te Bibilia
  • Te mau tumu i te pae no te feruriraa
    A ara mai na! 1987
Ite hau atu â
Tamǎrûraa no te feia e taiâ ra
T-20 api 2-6

Tamǎrûraa no te feia e taiâ ra

“Te uuru tahi nei te mau mea atoa i hamanihia nei ma te mauiui fanau ra e tae roa aˈenei i teie nei mahana.” (Roma 8:22) E mauiui rahi to te taata i te taime a papaihia ˈi teie parau hau atu i te 1 900 matahiti i teie nei. E rave rahi o tei taiâ te aau. No reira te mau Kerisetiano i faauehia ˈi: “E haamahanahana ˈtu i te aau taiâ.”—Tesalonia 1, 5:14.

I teie mahana, ua rahi atu â te mauiui o te taata, e mea rahi aˈe te feia e taiâ ra. E maere anei râ tatou? Eita, inaha, te faataa ra te Bibilia e tei roto tatou i te “anotau hopea” e te na ô ra oia e “e tupu te ati rahi.” (Timoteo 2, 3:1-5) Ua tohu Iesu Mesia e, i te mau mahana hopea, e tupu “te mea mehameha.”—Luka 21:7-11; Mataio 24:3-14.

Ia faaruru te taata i te hepohepo, te mǎtaˈu, te oto, aore ra teie mau huru manaˈo iino, i nia i te tahi tau maoro, mea pinepine ratou i te taiâ roa. E nehenehe te taiâraa o te aau aore ra te peapea rahi e tupu i muri aˈe i te poheraa o te hoê taata herehia, te faataaraa, te ereraa i te ohipa, aore ra te maˈi ora atâ. E taiâ atoa te taata ia haafaufaa ore anaˈe ratou ia ratou iho, ia manaˈo ratou e e feia mâuˈa ratou e aita vetahi mau taata e mauruuru ra ia ratou. E riro te mau taata atoa i te paruparu i mua i te hoê tupuraa fifi, teie râ, ia manaˈo anaˈe te hoê taata e aita to ˈna e tiaturiraa faahou e aita o ˈna e ite ra i te ravea no te haamatara i to ˈna fifi, i reira ïa te fifi o te taiâ rahi e fa mai ai.

Ua farerei atoa te feia no te tau tahito i teie mau huru manaˈo. Ua roohia o Ioba i te maˈi e te ati. Ua manaˈo oia e ua faarue mai te Atua ia ˈna, e ua haafaufau roa ˈˈera oia i te oraraa. (Ioba 10:1; 29:2, 4, 5) Ua taiâ te aau o Iakoba i to ˈna manaˈoraa e ua pohe ta ˈna tamaiti, aita oia i farii e ia tamahanahanahia oia e ua hinaaro oia e pohe. (Genese 37:33-35) No to ˈna faahaparaa ia ˈna iho i te hara o ta ˈna i rave, ua mihi te Arii ra o Davida i te na ôraa e: “Te haere noa nei au ma te oto e po noa ˈtu te mahana. Ua paruparu roa vau.”—Salamo 38:6, 8; Korinetia 2, 7:5, 6.

I teie mahana, e rave rahi o tei taiâ roa no te mea te faateimaha nei ratou ia ratou iho, ma te tamata i te pee i te hoê tabula ohipa i te mau mahana atoa o tei hau aˈe i te puai o to ratou feruriraa, to ratou mau manaˈo putapû, e to ratou tino. E nehenehe te hepohepo, apitihia e te hoê feruriraa e te mau manaˈo tano ore, e faaino i te tino e e faatupu i te hoê aifaito-ore-raa o te mau taoˈa e vai ra i roto i te roro, e na te reira e faatupu i te taiâ.—A faaau e te Maseli 14:30.

Te tauturu o ta ratou e titau ra

E “oto rahi” to Epapherodito, te hoê Kerisetiano no Philipi o te senekele matamua, “i te mea e i faaroo na [to ˈna mau hoa] e ua pohe oia i te maˈi.” Peneiaˈe ua manaˈo o Epapherodito, o tei pohehia i te maˈi i muri aˈe i to to ˈna mau hoa tonoraa ia ˈna i Roma no te afai i te tahi mau taoˈa na te aposetolo Paulo, e aita to ˈna mau hoa i mauruuru ia ˈna e ua faariro ratou ia ˈna ei taata mâuˈa. (Philipi 2:25-27; 4:18) Mea nafea to te aposetolo Paulo tautururaa ˈtu ia ˈna?

Ua tono aˈera oia ia Epapherodito i ǒ na e te hoê rata no te mau hoa no Philipi e na ô ra e: “E farii mai outou ia [Epapherodito] i te Fatu nei ma te oaoa, e mai ia ˈna atoa te huru ra, ia tura ˈtu ïa ia outou.” (Philipi 2:28-30) I te mea e ua faahiti o Paulo i te mau parau haapopou no ˈna e ua farii to Philipi ia ˈna ma te mahanahana e te here, eita e ore e ua tamǎrûhia te aau o Epapherodito e ua tauturu te reira ia ˈna ia faaore i to ˈna taiâ.

Ma te feaa ore, ua riro te aˈoraa a te Bibilia “e haamahanahana ˈtu i te aau taiâ” ei aˈoraa hau roa ˈˈe i te maitai. “E tia ia oe ia ite e te haapao maira vetahi ia oe,” o ta te hoê vahine tei roohia i te taiâ i parau. “E hinaaro oe e faaroo i te hoê taata ia parau mai e, ‘Te taa ra ia ˈu; eiaha oe e haapeapea.’”

Mea pinepine e tia i te hoê taata o te taiâ ra ia imi i te tahi taata o ta ˈna e nehenehe e faaite atu i to ˈna mau manaˈo. E tia i teie taata ia horoa i te tariˈa faaroo e ia faaite i te faaoromai rahi. Eiaha oia ia aˈo atu i te taata e taiâ ra aore ra ia haava ˈtu ia ˈna, i te na ôraa ˈtu e, ‘Eiaha roa ˈtu oe e na reira i te manaˈo’ aore ra, ‘Mea hape roa to oe haerea.’ Mea paruparu roa te manaˈo o te hoê taata e taiâ ra, e e riro teie mau parau faahapa i te faaino roa ˈtu â i to ˈna huru hiˈoraa ia ˈna iho.

E riro te taata taiâ i te haafaufaa ore ia ˈna iho. (Iona 4:3) E tia râ ia haamanaˈo e te mea faufaa roa ˈˈe, o te huru hiˈoraa ïa o te Atua i te hoê taata. “Aore [o Iesu Mesia] i manaˈo-maitai-hia” e te taata, tera râ, aita te reira i faataui i to ˈna faufaa mau i mua i te aro o te Atua. (Isaia 53:3) Ia papu maitai ia outou e, mai ta te Atua e here ra i ta ˈna Tamaiti, te here atoa ra oia ia outou.—Ioane 3:16.

Ua aroha o Iesu i te feia e roohia ra i te ati e ua tamata oia i te tauturu ia ratou ia ite i to ratou faufaa. (Mataio 9:36; 11:28-30; 14:14) Ua faataa ˈtu oia e mea faufaa te mau manu iti haihai e te tâuˈa-ore-hia i mua i te Atua. Ua parau oia e: “Aita te hoê i taua na manu ra i moe i te Atua.” Eaha ˈtu ïa te faufaa o te mau taata e tutava ra i te rave i to ˈna hinaaro! Ua parau o Iesu no nia i teie mau taata e: “E ua hope atoa te rouru o to outou mau upoo na i te taiohia.”—Luka 12:6, 7.

Oia mau, e ere i te mea ohie no te hoê taata e taiâ ra, o tei hepohepo roa i to ˈna mau paruparu e ta ˈna mau hape, ia tiaturi e te haafaufaa rahi ra te Atua ia ˈna. Te manaˈo ra paha o ˈna e eita e tia ia ˈna ia fanaˈo i te here e te aupuru o te Atua. Te farii ra te Parau a te Atua e: “[E] faahapa mai hoi to tatou aau ia tatou.” Tera râ, te reira anei te tapao faufaa roa ˈˈe? Aita. Ua ite te Atua e e nehenehe te mau taata hara e faatupu i te manaˈo tano ore e e faahapa ia ratou iho. No reira ta ˈna Parau e tamahanahana ˈi ia ratou i te na ôraa e: “E rahi te Atua i to tatou aau, e ua ite oia i te mau mea atoa nei.”—Ioane 1, 3:19, 20.

Oia mau, te ite nei to tatou Metua here i te raˈi ra hau atu i ta tatou mau hara e ta tatou mau hapa. Ua ite oia i te mau huru tupuraa no reira tatou e na reira ˈi, to tatou oraraa taatoa, te manaˈo e turai ra ia tatou e ta tatou mau opuaraa. Ua ite oia e ua roohia tatou i te hara, te maˈi, e te pohe e no reira, ua taotia-rahi-hia tatou. I te mea e te peapea nei tatou e te riri nei tatou ia tatou iho, ua riro ïa te reira ei haapapuraa e aita tatou e hinaaro ra e hara e aita tatou i atea ê roa. Te faaite ra te Bibilia e ua ‘riro tatou i te mea faufaa ore noa’ e ere râ te reira ta tatou e hinaaro ra. Te taa ra i te Atua to tatou ati, e te haapao maira oia ma te hamani maitai i to tatou mau paruparu.—Roma 5:12; 8:20.

“E aroha e te hamani maitai to Iehova,” o te parau ïa e haapapuhia maira. “Mai te hitia o te râ e taa ê i te tooa o te râ ra, o ta ˈna ia faataa-ê-raa i ta tatou mau hara ia tatou nei. Ua ite hoi oia i to tatou huru; te manaˈo ra oia e, e repo tatou nei.” (Salamo 103:8, 12, 14) Oia mau, o Iehova “te Atua no ˈna anaˈe te mahanahana; o tei haamahanahana mai ia [tatou] i to [tatou] mau pohe atoa nei.”—Korinetia 2, 1:3, 4.

Te tauturu ta te feia taiâ e titau rahi ra, e noaa mai ïa na roto i te haafatataraa ˈtu i to ratou Atua aroha e te fariiraa i ta ˈna titauraa ia ‘tuu i ta ratou hopoia i nia ia ˈna.’ E nehenehe mau ta ˈna e “faaitoito . . . i te aau o tei tatarahapa.” (Salamo 55:22; Isaia 57:15) Te faaitoito ra te Parau a te Atua ia pure i te na ôraa e: “E huri i to outou ahoaho atoa i nia ia [Iehova]; oia hoi te tiai mai ia outou.” (Petero 1, 5:7) Oia mau, na roto i te arai o te pure e te taparuraa, e nehenehe te taata e haafatata ˈtu i te Atua e e fanaˈo i “te hau a te Atua, o tei hau ê atu i te ite taata nei.”—Philipi 4:6, 7; Salamo 16:8, 9.

E nehenehe atoa te tauiraa i to ˈna huru oraraa e tauturu i te hoê taata ia faatitiaifaro i te taiâ o to ˈna aau. Mea faufaa ia rave i te tahi ohipa faaetaetaraa tino, ia amu i te maa maitai, ia hahaere rii na rapaeau e huti i te mataˈi apî, ia haamâha i to ˈna rohirohi, e ia ape i te mataitai rahi roa i te afata teata. Ua tauturu te hoê vahine i te feia taiâ na roto i te turairaa ia ratou ia haere na raro. I to te hoê vahine e taiâ ra parauraa mai ia ˈna: “Eita vau e hinaaro e haere na raro,” ua pahono atura teie vahine ia ˈna ma te reo mǎrû e te papu atoa râ: “E haere mai oe.” Ua faaite teie vahine i muri iho e: ‘E 6 kilometera ta mâua i haere na raro. I to mâua hoˈiraa mai i te fare, ua rohirohi roa o ˈna, tera râ, mea maitai aˈe oia. Eita outou e tiaturi i te maitai e noaa mai na roto i te faaetaetaraa tino e tae roa ˈtu i te taime e tamata ˈi outou.’

Teie râ, i te tahi taime, eita e nehenehe e faaore taatoa i te taiâraa o te aau, noa ˈtu e e tamatahia te mau ravea atoa, e tae noa ˈtu te mau ravea rapaauraa a te taote. “Ua tamata vau i te mau ravea atoa,” o ta te hoê vahine faito matahiti au noa e parau ra, “tera râ, aita to ˈu taiâ i ore.” Oia atoa, eita e nehenehe i teie nei taime e faaora roa i te feia matapo, te tariˈa turi, aore ra te hapepa. Area ra, e nehenehe te feia e taiâ ra e fanaˈo i te tamahanahanaraa e te tiaturiraa na roto i te taio-tamau-raa i te Parau a te Atua, o te horoa maira i te tiaturiraa papu e e ora te mau maˈi atoa o te taata e a muri noa ˈtu.—Roma 12:12; 15:4.

Te tau eita te taata e taiâ faahou

I to Iesu faataaraa i te mau ohipa riaria e tupu i nia i te fenua i te mau mahana hopea, ua na ô atoa oia e: “E ua tupu anaˈe teie nei mau mea, e nânâ i to outou mata i nia, e faateitei i to outou upoo, te fatata maira hoi to outou ora.” (Luka 21:28) Te faahiti ra o Iesu i ǒ nei i te parau no te oraraa mai no te tomo atu i roto i te ao apî parau-tia a te Atua, i reira e “faaorahia hoi te mau mea hamanihia nei i te tapea ra o te pohe, ia noaa te tiamâ maitai o te tamarii a te Atua ra.”—Roma 8:21.

Auê ïa tamǎrûraa no te huitaata nei ia faaorahia oia i te mau faateimaharaa atoa no mutaa ihora e ia ara mai oia i te mau mahana atoa ma te feruriraa peapea ore e te aau tae no te rave i te ohipa! Eita te taata e haapeapea-faahou-hia e te taiâraa o te aau. Teie te parau tǎpǔ papu e faataehia ra i te huitaata nei, “e na te Atua e horoi i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra.—Apokalupo 21:3, 4.

Mai te peu e aita ˈtu e haapapuraa, no roto mai te mau irava atoa i Te Bibilia Moˈa ra.

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono