VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • es25 api 98-108
  • Atopa

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Atopa
  • E hiˈopoa anaˈe i te mau Papai i te mahana hoê 2025
  • Upoo parau iti
  • Mahana toru 1 no Atopa
  • Mahana maha 2 no Atopa
  • Mahana pae 3 no Atopa
  • Mahana maa 4 no Atopa
  • Tapati 5 no Atopa
  • Monire 6 no Atopa
  • Mahana piti 7 no Atopa
  • Mahana toru 8 no Atopa
  • Mahana maha 9 no Atopa
  • Mahana pae 10 no Atopa
  • Mahana maa 11 no Atopa
  • Tapati 12 no Atopa
  • Monire 13 no Atopa
  • Mahana piti 14 no Atopa
  • Mahana toru 15 no Atopa
  • Mahana maha 16 no Atopa
  • Mahana pae 17 no Atopa
  • Mahana maa 18 no Atopa
  • Tapati 19 no Atopa
  • Monire 20 no Atopa
  • Mahana piti 21 no Atopa
  • Mahana toru 22 no Atopa
  • Mahana maha 23 no Atopa
  • Mahana pae 24 no Atopa
  • Mahana maa 25 no Atopa
  • Tapati 26 no Atopa
  • Monire 27 no Atopa
  • Mahana piti 28 no Atopa
  • Mahana toru 29 no Atopa
  • Mahana maha 30 no Atopa
  • Mahana pae 31 no Atopa
E hiˈopoa anaˈe i te mau Papai i te mahana hoê 2025
es25 api 98-108

Atopa

Mahana toru 1 no Atopa

Te paari no nia mai, e mea . . . ineine i te auraro.​—Iak. 3:17.

Mea fifi anei no outou ia auraro? No te arii Davida atoa. No reira o ˈna i pure ai i te Atua: “A tuu i roto ia ˈu i te hinaaro e faaroo ia oe.” (Sal. 51:12) Mea here na Davida ia Iehova, noa ˈtu râ mea fifi no ˈna i te tahi taime ia auraro. No tatou atoa ïa. No te aha? A tahi, no to tatou huru tia ore. A piti, te turai noa ra Satani ia tatou ia orure hau mai ia ˈna. (Kor. 2, 11:3) A toru, ua haaatihia tatou e te taata e feruriraa orure hau to ratou, oia hoi te “huru feruriraa te ohipa nei i roto i te mau tamaiti faaroo ore.” (Eph. 2:2) E tia ïa ia aro noa i to tatou huru tia ore e teie huru feruriraa ta te Diabolo e to teie nei ao e haaparare nei. E tutava râ tatou i te auraro ia Iehova e te feia atoa ta ˈna i haamana. w23.10 6 par. 1

Mahana maha 2 no Atopa

Ua faaherehere oe i te uaina maitai roa no teie nei.​—Ioa. 2:10.

Ua faaite Iesu i te haehaa i to ˈna tauiraa i te pape ei uaina. Aita o ˈna i faatietie ia ˈna no te semeio ta ˈna i faatupu, aita roa ˈtu o ˈna i faatietie ia ˈna no te mau mea atoa ta ˈna i rave. Ma te haehaa râ, ua tamau o ˈna i te faahanahana i to ˈna Metua. (Ioa. 5:19, 30; 8:28) Ia pee tatou i te haehaa o Iesu, eita atoa tatou e faatietie ia tatou. Eiaha roa ˈtu tatou e faatietie ia tatou iho, e faahanahana anaˈe râ i te Atua faahiahia mau ta tatou e tavini ra. (Ier. 9:23, 24) O ˈna anaˈe te tano ia faahanahanahia. Aita hoi e ohipa ta tatou e nehenehe e rave aita anaˈe te tauturu a Iehova. (Kor. 1, 1:26-31) Ia faatupu tatou i te haehaa, eita tatou e faatietie ia tatou iho no te tauturu ta tatou e horoa. E mauruuru râ tatou no te mea te ite e te haafaufaa ra Iehova i ta tatou e rave nei. (A hiˈo atoa i te Mataio 6:2-4; Heb. 13:16) Papu, e oaoa Iehova ia pee tatou i te haehaa o Iesu.​—Pet. 1, 5:6. w23.04 4 par. 9; 5 par. 11-12

Mahana pae 3 no Atopa

A imi . . . i to vetahi ê maitai, eiaha noa râ i to outou iho.​—Phil. 2:4.

Ua faaitoito Paulo i te mau Kerisetiano ia imi i to vetahi ê maitai. E nafea tatou e faaohipa ˈi i teie aˈoraa i te putuputuraa? Ma te haamanaˈo ïa e hinaaro atoa vetahi e horoa i te pahonoraa. A feruri na. Ia aparau oe e to oe mau hoa, o oe anaˈe te paraparau? Aita. Hinaaro atoa oe ia faaite mai ratou i to ratou manaˈo ma te apiti i te aparauraa. Hoê â huru i te mau putuputuraa. E hinaaro tatou e vaiiho ia vetahi ê ia horoa i te pahonoraa. Inaha, te ravea maitai roa ˈˈe no te faaitoito i te mau taeae e tuahine, o te vaiihoraa ïa ia ratou ia pahono. (Kor. 1, 10:24) A tamau i te horoa i te pahonoraa poto a nehenehe atu ai vetahi atu e pahono atoa. Hau atu, noa ˈtu mea poto ta outou pahonoraa, eiaha e faataa e rave rahi manaˈo. Ia tataˈu tatou i te mau manaˈo atoa o te paratarafa, mea iti ïa te toe mai no vetahi atu. w23.04 22-23 par. 11-13

Mahana maa 4 no Atopa

No te parau apî oaoa e no te poro i taua parau ra ia vetahi ê i faariro ai au ia ˈu mai te mau huru taata atoa.​—Kor. 1, 9:23.

E tia ia tatou ia haamanaˈo e mea faufaa roa ia tamau i te tauturu ia vetahi ê maoti te pororaa. Mea faufaa roa ia tapea noa i te huru au noa i roto i te pororaa. No te aha? No te mea e farerei tatou i te mau huru taata atoa, mea taa ê ta ratou mau peu tumu, to ratou manaˈo e to ratou tiaturiraa. E hiˈoraa maitai te aposetolo Paulo no tatou. Ua maiti Iesu ia ˈna ei aposetolo e ua “tonohia ˈtu [o ˈna] i te mau nunaa ěê.” (Roma 11:13) Ua poro o ˈna i te ati Iuda, te Heleni, te feia maramarama, te feia haehaa, te mau tia faatere e te mau arii. Ia putapû te aau o teie mau taata atoa, ua rave Paulo “i te mau mea atoa no te tauturu i te mau huru taata atoa.” (Kor. 1, 9:19-22) Ua feruri maite o ˈna i nia i te tiaturiraa o te taata ta ˈna i poro atu, nohea mai ratou, to ratou huru oraraa e to ratou taˈere. Ua faaite ïa Paulo i te huru au noa a faatano atu ai i ta ˈna e parau ia farii te taata i te poroi o te Bibilia. E nehenehe atoa tatou e haamaitai i ta tatou huru pororaa ma te faaite i te huru au noa e ma te faatano i ta tatou aparauraa ia au i te tupuraa o te taata. w23.07 23 par. 11-12

Tapati 5 no Atopa

Eiaha roa hoi te hoê tavini a te Fatu e tatamaˈi, e hamani maitai râ oia i te taata atoa.​—Tim. 2, 2:24.

E ere roa ˈtu te taata mǎrû i te mea paruparu. E titauhia te puai no te faaite i te mǎrû a tamatahia ˈi tatou. E tuhaa te mǎrû o “te hotu ta te varua moˈa e faatupu.” (Gal. 5:22, 23, nota) Te taˈo Heleni no te “mǎrû,” e taˈo ïa o te faataa i te huru o te hoê puaahorofenua oviri tei faaratahia. Noa ˈtu to ˈna puai, ua mǎrû mai te puaahorofenua no te mea ua rata. E nafea tatou e faaite ai i te mǎrû e te puai i te hoê â taime? Te hoê ravea maitai, o te taparuraa i te Atua i to ˈna varua, ma te ani i ta ˈna tauturu no te faatupu i teie huru maitai. E rave rahi taeae e tuahine tei faaite i te mǎrû i mua i te enemi, a faahiahia roa ˈtu ai te taata tei ite mai.​—Tim. 2, 2:24, 25. w23.09 15 par. 3

Monire 6 no Atopa

[Ua] pure [au] e ua farii Iehova i te mea ta ˈu i ani ia ˈna.​—Sam. 1, 1:27.

I roto i te hoê orama, ua ite te aposetolo Ioane e 24 matahiapo i te raˈi e haamori ra ia Iehova. Te arue ra ratou i te Atua ma te parau: “E au roa ia oe Iehova . . . te hanahana, te teitei e te puai.” (Apo. 4:10, 11) E rave rahi atoa tumu e arue ai te mau melahi ia Iehova. Tei te raˈi ratou e ua matau maitai ratou ia ˈna. E ite maitai ratou i to ˈna mau huru maitatai na roto i ta ˈna e rave. A ite ai i ta Iehova mau ohipa, e arue ratou ia ˈna. (Ioba 38:4-7) E tia ia tatou ia arue ia Iehova na roto i te pure. E na reira tatou ma te faaite eaha ta tatou e au ra no nia ia ˈna. Ei hiˈoraa, ia haapii outou i te Bibilia, a tapao i te tahi o te mau huru maitatai o Iehova ta outou e au roa ˈˈe. (Ioba 37:23; Roma 11:33) I muri iho, a faaite ia Iehova no te aha mea au na outou i taua mau huru maitatai ra. E arue atoa tatou ia Iehova no to ˈna tautururaa ia tatou e te mau taeae e tuahine na te ao nei.​—Sam. 1, 2:1, 2. w23.05 3-4 par. 6-7

Mahana piti 7 no Atopa

Ia au to outou haerea ia Iehova.​—Kol. 1:10.

I 1919, aita faahou to Babulonia rahi e mana i nia i te nunaa o te Atua. I taua matahiti ra, ua hiti mai te hoê “tavini haapao maitai e te paari” no te farii i te feia aau haavare ore i nia i te “Eˈa o te moˈaraa” tei matara iho nei. (Mat. 24:45-47; Isa. 35:8) Maoti te ohipa faaineineraa i ravehia i tahito ra i nehenehe ai te taata e haere na nia i taua eˈa ra, a faarahi atu ai i to ratou ite no nia i te mau opuaraa a Iehova. (Mas. 4:18) Ua nehenehe atoa ratou e haapao i te mau titauraa a Iehova i roto i to ratou oraraa. Aita Iehova i titau i to ˈna nunaa ia rave i te mau tauiraa atoa i reira iho, ua vaiiho râ oia i te taime ia haamaitai ratou i to ratou huru. Mea oaoa roa na tatou ia faaoaoa i te aau o to tatou Atua. Pauroa te purumu te tia ia haamaitai-noa-hia. Mai 1919 mai â, ua haamaitai-noa-hia “te Eˈa o te moˈaraa” ia nehenehe hau atu â taata e faarue ia Babulonia rahi. w23.05 17 par. 15; 19 par. 16

Mahana toru 8 no Atopa

E ore roa vau e vaiiho ia oe.​—Heb. 13:5.

Ua faaineine te Tino aratai i te tahi mau mero tauturu no ta ratou mau tomite. Te haapao maitai nei teie mau mero tauturu i ta ratou mau hopoia rahi. Ua ineine maitai ratou no te tamau i te aupuru i te mau mamoe a te Mesia. Ua ravehia anaˈe tei faatavaihia hopea i te raˈi na mua rii aˈe e hope ai te ati rahi, e tamau noa te mau tavini a Iehova i te fenua i te haamori ia ˈna ma te taiva ore. Ua ite tatou e i taua taime ra, e aro mai te tahi mau nunaa enemi tei amui piihia Goga no Magoga. (Ezk. 38:18-20) Tera râ, eita tera aroraa poto e manuïa. Eita te haamoriraa ia Iehova e mou. E faaora hoi Iehova i ta ˈna mau tavini! Ua ite orama te aposetolo Ioane i “te hoê nahoa rahi,” oia hoi te mau mamoe ê atu a te Mesia, mea “na roto mai . . . i te ati rahi.” (Apo. 7:9, 14) Papu roa, e faaora Iehova ia ratou! w24.02 5-6 par. 13-14

Mahana maha 9 no Atopa

Eiaha e tupohe i te auahi o te varua moˈa.​—Tes. 1, 5:19.

Eaha te rave no te fanaˈo i te varua moˈa? E fanaˈo tatou i te reira ma te pure ia Iehova, ma te haapii i te Bibilia e ma te apiti i te mau ohipa pae varua mai te mau putuputuraa e te vai atu ra. Ma te na reira, e noaa ia tatou ia faatupu i “te mau huru maitatai ta te varua moˈa e faatupu.” (Gal. 5:22, 23) E horoa te Atua i to ˈna varua i te feia noa o te faaite i te hoê feruriraa e te hoê haerea viivii ore. Eita o ˈna e horoa faahou mai i to ˈna varua moˈa mai te peu e faatupu tatou i te mau manaˈo tano ore a rave atu ai i te mea ino. (Tes. 1, 4:7, 8) Ia fanaˈo noa tatou i te varua moˈa, eiaha atoa tatou e “vahavaha i te mau parau tohu.” (Tes. 1, 5:20) “Te mau parau tohu” i ǒ nei, o te mau poroi ta te Atua e horoa mai maoti te varua moˈa, mai te mau faaararaa no nia i te mahana o Iehova e te mau mahana hopea ta tatou e ora nei. Eiaha roa ˈtu tatou e manaˈo e eita te mahana o Iehova aore ra Aramagedo e tae mai a ora noa ˈi tatou. E faaite râ tatou i to tatou tiaturi papu e e tae mai iho â tera mahana ma te tamau i te “rave i te mau ohipa tei au i te haamoriraa i te Atua anaˈe.”​—Pet. 2, 3:11, 12. w23.06 12 par. 13-14

Mahana pae 10 no Atopa

Te mǎtaˈu ia Iehova, o te haamataraa ïa o te paari.​—Mas. 9:10.

Eaha te tia ia rave mai te peu e pura mai te hoê hohoˈa faufau i nia i ta tatou matini afaifai? Eiaha e hiˈo i te reira. Oioi tatou i te na reira, ia haamanaˈo tatou e o to tatou auhoaraa e o Iehova te mea faufaa roa ˈˈe. I teie nei râ, te vai ra te tahi mau hohoˈa e ere paha i te mea faufau roa, tera râ, e nehenehe te reira e faaô mai i te tahi mau manaˈo tia ore i roto i to tatou feruriraa e aau. No te aha ïa e mea tia ia patoi i te reira? No te mea eita tatou e hinaaro e faaturi i roto i to tatou aau. (Mat. 5:28, 29) Te na ô ra David, hoê matahiapo no Thaïlande: “E na ô vau i roto ia ˈu: ‘Noa ˈtu e ere teie hohoˈa i te mea faufau, e mauruuru anei Iehova ia mataitai au i te reira?’ Ua tauturu teie huru feruriraa ia ˈu ia haa ma te paari.” E haa tatou ma te paari mai te peu e mǎtaˈu tatou ia Iehova. Inaha, maoti te mǎtaˈu ia Iehova, eita tatou e rave i te tahi noa ˈˈe mea o te nehenehe e haamauiui ia ˈna. Te mǎtaˈu ia Iehova, o “te haamataraa ïa o te paari.” w23.06 23 par. 12-13

Mahana maa 11 no Atopa

Haere, to ˈu nunaa, a tomo i roto i to outou mau piha i roto.​—Isa. 26:20.

E nehenehe te mau amuiraa e faaauhia i te mau “piha i roto.” I te roaraa o te ati rahi, ua fafau Iehova i te paruru ia tatou ia vai hoê tatou e to tatou mau taeae e tuahine a haamori ai ia ˈna. I teie nei â, e tutava anaˈe eiaha noa no te faaoromai i to tatou mau taeae e tuahine, no te here atoa râ ia ratou. Maoti teie here e ora ˈi tatou! E mahana ati e te ahoaho “te mahana rahi o Iehova.” E tau ino mau â no te huitaata. (Zeph. 1:14, 15) O te mau tavini a Iehova atoa te faaruru i te fifi. Tera râ, ia faaineine tatou ia tatou i teie nei â, e noaa ia tatou ia vai hau noa e ia tauturu ia vetahi ê. E noaa atoa ia tatou ia faaoromai tamau noa ˈtu eaha te tupuraa. Ia fifihia to tatou mau taeae e tuahine, e tutava tatou i te rave i te mau mea atoa ma te faaite i te aumihi e ma te tauturu ia ratou ia au i te maraa ia tatou. Hau atu, ia haapii tatou i te here i to tatou mau taeae e tuahine i teie nei â, e tutava ˈtu â tatou i te faaite i tera here a muri aˈe. Ia na reira tatou, na Iehova e haamaitai ia tatou ma te horoa i te ora mure i roto i te hoê ao aita faahou e ati.​—Isa. 65:17. w23.07 7 par. 16-17

Tapati 12 no Atopa

E faaitoito [Iehova] ia outou, e haapuai oia ia outou, e haamau papu oia ia outou.​—Pet. 1, 5:10.

Pinepine te Bibilia i te parau e mea puai te mau tavini haapao maitai. Tera râ, ua paruparu atoa te taata puai aˈe i rotopu ia ratou. Ei hiˈoraa, i te tahi taime, ua parau te arii Davida e ua haapuaihia o ˈna “mai te mouˈa” ra. Ua “mǎtaˈu” atoa râ o ˈna i te tahi taime. (Sal. 30:7) Noa ˈtu e taata puai mau Samasona a ohipa ˈi te varua o te Atua i nia ia ˈna, ua farii o ˈna e aita anaˈe te puai no ǒ mai i te Atua “e paruparuhia [o ˈna] a riro atu ai mai te tahi atu mau taata.” (Tav. 14:5, 6; 16:17) Inaha, maoti noa Iehova i noaa ˈi i teie mau tavini haapao maitai te puai. Ua farii te aposetolo Paulo e no ǒ mai to ˈna puai ia Iehova ra. (Kor. 2, 12:9, 10) Ua faaruru atoa o ˈna i te maˈi. (Gal. 4:13, 14) I te tahi taime, mea fifi atoa no ˈna ia rave i te mea maitai. (Roma 7:18, 19) Ua ahoaho e ua feaa atoa o ˈna. (Kor. 2, 1:8, 9) Tera râ, a paruparu ai oia, i reira o ˈna i puaihia ˈi. Mea nafea? Ua horoa Iehova i te puai ta Paulo i ere. w23.10 12 par. 1-2

Monire 13 no Atopa

E hiˈo . . . Iehova i roto i te aau.​—Sam. 1, 16:7.

Ia haafaufaa ore tatou ia tatou, e haamanaˈo anaˈe e na Iehova i faafatata ia tatou ia ˈna ra. (Ioa. 6:44) Ua ite o ˈna i to tatou mau huru maitatai aita tatou iho i ite, e ua taa maitai ia ˈna to tatou huru mau. (Par. 2, 6:30) Ia parau mai o ˈna e mea faufaa roa tatou, eiaha ïa e feaa. (Ioa. 1, 3:19, 20) Hou a ite ai i te parau mau, ua rave paha tatou i te tahi ohipa ta tatou e tatarahapa noa ra. (Pet. 1, 4:3) Te tutava noa ra vetahi mau Kerisetiano taiva ore i te haavî i to ratou mau paruparu. E oe? Te faahapa noa ra anei to oe aau ia oe? Eiaha oe e haapeapea, ua faaruru atoa vetahi mau tavini haapao maitai a Iehova i te hoê â tupuraa. Ei hiˈoraa, ua toaruaru Paulo a haamanaˈo ai i to ˈna huru tia ore. (Roma 7:24) Parau mau, ua tatarahapa oia i ta ˈna mau hara e ua bapetizohia o ˈna. Noa ˈtu râ, ua parau oia e o ˈna “te aposetolo haihai roa ˈˈe” e “te taata hara roa ˈˈe.”​—Kor. 1, 15:9; Tim. 1, 1:15. w24.03 27 par. 5-6

Mahana piti 14 no Atopa

Faarue aˈera ratou i te hiero o Iehova.​—Par. 2, 24:18.

Hoê haapiiraa ta tatou e apo mai i te mau faaotiraa ino ta te arii Iehoasa i rave, o te faufaaraa ïa ia maiti i te mau hoa maitai o te here ra ia Iehova e o te faaoaoa i to ˈna aau. Eiaha e amuimui noa i te taata hoê â faito matahiti e to outou. A haamanaˈo, mea paari aˈe Iehoiada ia Iehoasa. A feruri ai i te huru o to outou mau hoa, a ui ia outou iho: ‘E tauturu anei ratou ia ˈu ia haapuai i to ˈu faaroo ia Iehova? E faaitoito anei ratou ia ˈu ia haapao i te mau ture aveia a te Atua? Mea au anei na ratou e aparau no nia ia Iehova e te mau pue parau mau Bibilia? E faatura anei ratou i te manaˈo o te Atua? Ia hape au, e aˈo anei ratou ia ˈu mai tei tia, aore ra e faanavenave noa ratou i to ˈu tariˈa?’ (Mas. 27:5, 6, 17) Ia ite mai outou, aita anaˈe to outou mau hoa e here ra ia Iehova, e ere ïa i te hoa maitai. Area to outou mau hoa e here ra ia Iehova, a ati maite ia ratou, e hoa papu tera.​—Mas. 13:20. w23.09 9 par. 6-7

Mahana toru 15 no Atopa

O vau te Alepha e te Omega.​—Apo. 1:8.

I roto i te piapa Heleni, o alepha te reta matamua e o omega te reta hopea. Ia ˈna i faahiti i te parau o “te Alepha e te Omega,” te haapapu ra ïa Iehova e ia haamata oia i te tahi ohipa, e rave faahope roa oia i te reira. I to Iehova poieteraa ia Adamu raua Eva, ua faaite oia ia raua: “Ia tamariihia orua e ia rahi, a faaî i te fenua e a haapao atu.” (Gen. 1:28) I tera taime, mai te huru ra e ua parau Iehova i reira “Alepha.” Ua haapapu maitai oia i ta ˈna opuaraa: E tae mai te mahana e î ai te fenua i te huaai tia roa o Adamu raua Eva, e na ratou e faariro i te fenua ei paradaiso. Ia tae i taua mahana ra, mai te huru ra ïa e parau Iehova “Omega.” I te poieteraahia “te raˈi e te fenua e pauroa to reira,” ua horoa Iehova i te tahi haapapuraa. Te haapapu mai ra Iehova e e faatupu iho â oia i ta ˈna opuaraa no te huitaata e te fenua. Ia hope te hitu o te mahana, ua faatupu hope roa ïa oia i te reira.​—Gen. 2:1-3. w23.11 5 par. 13-14

Mahana maha 16 no Atopa

A faaineine i te eˈa o Iehova! A hamani i te tahi purumu rahi e te manina no to tatou Atua na roto i te medebara.​—Isa. 40:3.

Fatata e maha avaˈe no te tere i Iseraela na Babulonia. Noa ˈtu e tere rohirohi mau, ua haapapu Iehova e faaore oia i te mau ohipa atoa o te faataupupu i to ratou tere. Ua papu i te ati Iuda haapao maitai e, mea rahi aˈe te haamaitairaa ta ratou e fanaˈo a hoˈi ai i Iseraela i te mau haapaeraa ta ratou e rave. Te haamaitairaa rahi roa ˈˈe, o te tururaa ïa i te haamoriraa mau. Aita râ hoê aˈe hiero no Iehova i Babulonia. Aita e fata ia pûpû te ati Iseraela i ta ratou tusia mai ta te Ture a Mose e titau ra, e aita e tahuˈa no te pûpû i te reira. Hau atu, mea rahi aˈe te taata i Babulonia o te haamori i te mau atua hape i te taata o te faatura ia Iehova e ta ˈna mau ture aveia. No reira ïa e rave rahi tausani ati Iuda haapao maitai tei ru i te hoˈi i to ratou fenua aiˈa no te haamau faahou i te haamoriraa mau. w23.05 14-15 par. 3-4

Mahana pae 17 no Atopa

Mai to te tamarii o te maramarama noa to outou haerea e tia ˈi.​—Eph. 5:8.

E titauhia ia ani i te varua moˈa o te Atua ia au noa to tatou haerea i “to te tamarii o te maramarama.” No te aha? Mea fifi ia vai viivii ore i roto i teie nei ao aita e faatura ra i ta Iehova mau ture aveia. (Tes. 1, 4:3-5, 7, 8) E tauturu mai ïa te varua moˈa ia patoi i te huru feruriraa o te feia o teie nei ao aita e tuati ra i to te Atua manaˈo. E tauturu atoa mai te varua moˈa ia faatupu i “te mau mea maitatai huru rau . . . e te parau-tia.” (Eph. 5:9) E fanaˈo tatou i te varua moˈa maoti te pure. Ua parau Iesu e “horoa [Iehova] i te varua moˈa na te feia e ani atu ia ˈna.” (Luka 11:13) E fanaˈo atoa tatou i te reira ia arue amui tatou ia Iehova i te mau putuputuraa. (Eph. 5:19, 20) E tauturu te varua moˈa ia tatou ia rave i ta te Atua e au. w24.03 23-24 par. 13-15

Mahana maa 18 no Atopa

A tamau i te ani, e horoahia mai. A tamau i te imi, e itehia mai. A tamau i te patoto, e iritihia mai.​—Luka 11:9.

Te hinaaro ra anei outou hau atu â faaoromai? A pure ïa no te fanaˈo i te reira. E tuhaa te faaoromai o te mau huru maitatai ta te varua moˈa e faatupu. (Gal. 5:22, 23) E pure tatou ia Iehova no te ani i to ˈna varua no te faaite i te faaoromai. I mua i te tamataraa, e “tamau [anaˈe] i te ani” i te varua moˈa no te faaoromai. (Luka 11:13) E ani atoa tatou ia Iehova ia tauturu mai ia pee i ta ˈna huru hiˈoraa. Ia oti ta tatou pure, e tutava anaˈe i te faaite i te faaoromai i te mau mahana atoa. Rahi atu â tatou i te faaoromai e i te tamau i te na reira, rahi atu â ïa teie huru maitai i te aˈa i roto i to tatou aau. Mea faufaa atoa ia feruri i te mau hiˈoraa Bibilia. E rave rahi hiˈoraa maitai i roto i te Bibilia tei faaite i te faaoromai. Ma te feruri i nia iho, e nehenehe tatou e haapii e nafea ia faaoromai. w23.08 22 par. 10-11

Tapati 19 no Atopa

A tuu i ta outou mau upeˈa.​—Luka 5:4.

Ua haapapu Iesu i te aposetolo Petero e e tauturu noa Iehova ia ˈna. I muri aˈe i to ˈna tia-faahou-raa, ua faatupu faahou Iesu i te hoê semeio i mua ia Petero e te tahi atu mau aposetolo, ua noaa mai ta ratou e rave rahi iˈa. (Ioa. 21:4-6) Ua haapapu te reira ia Petero e e nehenehe ta Iehova e aupuru atoa ia ˈna i te pae tino. I reira paha to Petero haamanaˈoraa i te parau a Iesu e e “tamau i te imi na mua i te Faatereraa arii” e e aupuru Iehova ia ratou. (Mat. 6:33) Mea na reira ïa to Petero tuuraa i te taviniraa, eiaha râ te ohipa ravaai, na mua roa i roto i to ˈna oraraa. I te Penetekose 33, ua tauturu oia e rave rahi tausani taata ia farii i te parau apî oaoa. (Ohi. 2:14, 37-41) I muri iho, ua tauturu oia i to Samaria e te feia ěê ia farii i te Mesia. (Ohi. 8:14-17; 10:44-48) Papu, ua faaohipa maitai Iehova ia Petero no te aratai i te taata e rave rau i roto i te amuiraa. w23.09 20 par. 1; 23 par. 11

Monire 20 no Atopa

Ia ore outou e faaite mai i te moemoeâ e to ˈna auraa, e tâpûpûhia outou.​—Dan. 2:5.

E piti matahiti i muri aˈe i to Babulonia haamouraa ia Ierusalema, ua peapea roa te arii Nebukanesa a moemoeâ ˈi i te hoê tii rahi. Ua parau o ˈna e e haapohehia Daniela e te mau tane paari atoa o Babulonia aita anaˈe ratou e faatia e e tatara i te auraa o ta ˈna moemoeâ. (Dan. 2:3-5) Ua haa oioi Daniela ia ore te taata ia haapohehia. “Haere atura ïa [o ˈna] i mua i te arii e ani atura ia ˈna ia horoa mai maa taime ia faaite atu oia i te auraa o te moemoeâ.” (Dan. 2:16) Ua faaite mau o ˈna i te itoito e te faaroo puai, inaha aita te Bibilia e parau ra e ua faataa na Daniela i te mau moemoeâ. Parau atura o ˈna i to ˈna mau hoa “ia pure i te Atua o te raˈi ia faaite mai i to ˈna aroha hamani maitai no nia i teie parau huna.” (Dan. 2:18) Ua pahono Iehova i ta ratou mau pure e ua noaa ia Daniela ia tatara i te auraa o te moemoeâ a Nebukanesa. Aita ˈtura ïa Daniela e to ˈna mau hoa i haapohehia. w23.08 3 par. 4

Mahana piti 21 no Atopa

Te taata râ tei faaoromai tamau e tae noa ˈtu i te hopea, e ora ïa.​—Mat. 24:13.

A feruri i te mau haamaitairaa e fanaˈohia ia faaoromai. Ia faaoromai tatou, e vai hau e e oaoa noa tatou. Hau atu, eita tatou e hepohepo a maˈihia ˈtu ai. Ia faaite tatou i te faaoromai i te taata, e fanaˈo tatou i te mau hoa maitai e e tahoê atoa te amuiraa. Ia aa noa mai te tahi ia tatou, eita teie tupuraa e uˈana inaha ua haapii tatou i te ore e riri oioi. (Sal. 37:8, nota; Mas. 14:29) Te mea faufaa roa ˈtu â, e pee tatou i te hiˈoraa o to tatou Metua i te raˈi a vai piri noa ˈi tatou ia ˈna. E huru maitai nehenehe mau te faaoromai. Noa ˈtu e ere i te mea ohie ia faaoromai, e haere ia tatou maoti te tauturu a Iehova. A tiai noa ˈi i te ao apî, e nehenehe tatou e papu “tei nia te mata o Iehova i te feia e mǎtaˈu ra ia ˈna, te feia o te tiaturi nei i to ˈna here taiva ore.” (Sal. 33:18) E faaoti papu anaˈe ïa i te ahu noa mai i te faaoromai. w23.08 22 par. 7; 25 par. 16-17

Mahana toru 22 no Atopa

Te faaroo aita e ohipa, mea pohe.​—Iak. 2:17.

Ua faahiti Iakobo e te parau nei te hoê taata e faaroo to ˈna, tera râ aita ta ˈna mau ohipa e haapapu ra i te reira. (Iak. 2:1-5, 9) Ua faahiti atoa Iakobo i te tahi taata tei ite ‘e te ere nei te hoê taeae aore ra tuahine i te ahu e te maa,’ aita râ i tauturu atu. Noa ˈtu e parau teie taata e faaroo to ˈna, mea faufaa ore aita anaˈe e ohipa. (Iak. 2:14-16) Ua faahiti Iakobo ia Rahaba ei hiˈoraa maitai, inaha ua faaite oia i to ˈna faaroo na roto i ta ˈna mau ohipa. (Iak. 2:25, 26) I to ˈna faarooraa i te parau no nia ia Iehova, ua taa ia ˈna e tei ia Iseraela ra o Iehova. (Ios. 2:9-11) Ua paruru oia e piti Iseraela mata huna. Ei faahopearaa, ua riro teie vahine tia ore e ere i te Iseraela, ei taata parau-tia mai ia Aberahama. Te haapapu ra te hiˈoraa o Rahaba i te faufaaraa ia faaite i te faaroo na roto i te ohipa. w23.12 5 par. 12-13

Mahana maha 23 no Atopa

Ia aˈahia outou e ia mau papu i nia i te niu.​—Eph. 3:17.

Ei Kerisetiano, eita tatou e na nia noa ia haapii tatou i te Bibilia. Maoti râ te tauturu a te varua o te Atua, e hinaaro tatou e haapii “e tae noa ˈtu i te hohonuraa o te paari o te Atua.” (Kor. 1, 2:9, 10) Te rave ra anei outou i ta outou iho haapiiraa Bibilia? E nehenehe te reira e faafatata ˈtu â ia outou ia Iehova. Ei hiˈoraa, e nehenehe outou e tuatapapa mea nafea oia i te faaiteraa i to ˈna here i ta ˈna mau tavini i tahito ra. E papu ïa ia outou e mea here atoa na ˈna ia outou. E nehenehe outou e hiˈopoa mea nafea to Iehova faanahoraa i te haamoriraa i Iseraela e eaha te faaauraa e te faanahoraa a te Kerisetiano i teie mahana. Aore ra, e nehenehe outou e faahohonu i te mau parau tohu no nia ia Iesu, e mea nafea te reira i te tupuraa i te roaraa o ta ˈna taviniraa i nia i te fenua. E oaoa mau â outou i te tuatapapa i teie mau tumu parau maoti te buka Maimiraa Bibilia no te mau Ite no Iehova. Ia faahohonu outou i ta outou haapiiraa Bibilia, e puaihia to outou faaroo e “e noaa mai ia [outou] te ite no nia i te Atua.”​—Mas. 2:4, 5. w23.10 18-19 par. 3-5

Mahana pae 24 no Atopa

Ia here rahi iho â râ outou te tahi i te tahi, no te mea e tapoˈi te here i te hara e rave rahi.​—Pet. 1, 4:8.

Te taˈo ta te aposetolo Petero i faaohipa i ǒ nei, oia hoi te “here rahi,” e “aano” ïa te auraa. I muri iho, e faataa te piti o te tuhaa o te irava i ta teie huru here e faatupu, e tapoˈi te reira i te hara a to tatou mau taeae e tuahine. Teie te tahi faahiˈoraa: Ua tafetafeta roa te tahi airaa maa. E nehenehe tatou e tapoˈi roa i teie airaa maa, ia ore te mau tafetafeta ia itehia. Hoê â huru no to tatou here. E au te reira i te hoê ahu ta tatou e hohora roa no te tapoˈi, eiaha noa hoê aore ra e piti hara, “i te hara [râ] e rave rahi.” Te “tapoˈiraa” i te hara, e auraa parau ïa no te faaoreraa i te hara. Mai te hoê ahu o te nehenehe e tapoˈi i te hoê tafeta, e nehenehe atoa te here e tapoˈi i te hapa a vetahi ê e to ratou huru tia ore. Mea faufaa ia puai noa ˈtu â to tatou here a nehenehe atu ai tatou e faaore i hapa a to tatou mau hoa Kerisetiano, noa ˈtu e ere i te mea ohie i te tahi taime. (Kol. 3:13) Ua faaore anaˈe tatou i te hara a vetahi ê, te faaite ra ïa tatou e mea puai te faito o to tatou here e to tatou hinaaro e faaoaoa ia Iehova. w23.11 11-12 par. 13-15

Mahana maa 25 no Atopa

Haamata ihora Saphana i te taio i taua buka ra i mua i te arii.​—Par. 2, 34:18.

I to ˈna paariraa mai, faanaho ihora te arii Iosia ia tataîhia te hiero. Itehia mai nei “te buka o te Ture a Iehova tei horoahia mai na roto ia Mose.” I te faarooraa te arii i te taioraahia tera buka, hinaaro roa ˈtura o ˈna e haapao i te mau parau atoa i roto. (Par. 2, 34:14, 19-21) E fa anei na outou e taio i te Bibilia i te mau mahana atoa? Mai te peu e e, eaha ˈtura? Ua tapao anei outou i te tahi mau irava o te nehenehe e tauturu ia outou? E 39 matahiti to Iosia i to ˈna raveraa i te hoê hara e pohe atura o ˈna. Aita o ˈna i ani i te aratairaa a Iehova, ua tiaturi râ o ˈna ia ˈna iho. (Par. 2, 35:20-25) Eaha te haapiiraa? Noa ˈtu mea paari tatou e mea maoro tatou i te haapiiraa i te Bibilia, e tia ia tatou ia imi noa ia Iehova. E nafea? Ma te ani i ta ˈna aratairaa na roto i te pure, ma te haapii i ta ˈna Parau e ma te farii i te aˈoraa a te mau Kerisetiano paari i te pae varua. A na reira ˈi, eita tatou e hahi ê, e oaoa noa râ.​—Iak. 1:25. w23.09 12 par. 15-16

Tapati 26 no Atopa

E patoi te Atua i te feia teoteo, e hamani maitai rahi râ oia i te feia haehaa.​—Iak. 4:6.

Te faahiti ra te Bibilia e rave rahi vahine tei here e tei tavini ia Iehova. E “haerea au noa” to teie mau vahine o te “haapao maitai i ta ratou mau ohipa atoa.” (Tim. 1, 3:11) Hau atu, e nehenehe te mau tuahine e pee i te hiˈoraa maitai o te mau tuahine i roto i te amuiraa. Tuahine apî ma, a hiˈo i te mau tuahine paari i te pae varua i roto i ta outou amuiraa e a pee i to ratou hiˈoraa. A tapao i to ratou mau huru maitatai e a feruri e nafea ia pee i te reira. Te ohipa faufaa mau i roto i te oraraa Kerisetiano î i te paari, ia faatupu i te haehaa. Ia faatupu te hoê vahine i te haehaa, e maitai noa to ˈna auhoaraa e o Iehova e o vetahi ê. E maiti te hoê vahine o te here ra ia Iehova i te auraro i te mau ture aveia ta te Atua i haamau aˈena. Ei hiˈoraa, e auraro o ˈna i te aratairaa o te Korinetia 1, 11:3. I roto, ua faataa Iehova o vai ma te amo i te hopoia i roto i te amuiraa e o vai te upoo o te utuafare. w23.12 19 par. 3-5

Monire 27 no Atopa

[Ia here] te mau tane faaipoipo . . . i ta ratou iho vahine mai to ratou iho tino e tia ˈi.​—Eph. 5:28.

Te faaue ra Iehova i te tane ia here i ta ˈna vahine, ia riro oia ei hoa papu no ˈna e ia aupuru ia ˈna i te pae tino e i te pae varua. E tauturu te aravihi ia feruri, te faatura i te vahine e te riroraa ei taata tiaturihia i te hoê taeae ia amo maitai i ta ˈna hopoia ei tane faaipoipo. I muri aˈe i te faaipoiporaa, e riro mai paha oe ei metua tane. E nafea te hiˈoraa o Iehova e tauturu ai ia oe ia riro ei metua tane maitai? (Eph. 6:4) Ua faaite papu Iehova i to ˈna here i ta ˈna tamaiti Iesu ma te parau roa ˈtu e mea herehia o ˈna e ana. (Mat. 3:17) Ia riro outou ei metua tane, mea faufaa roa ia tamau outou i te parau i ta outou mau tamarii e mea here na outou ia ratou. A haapopou atu no te ohipa maitai ta ratou e rave ra. Ia pee te mau metua tane i te hiˈoraa o Iehova, e riro mai ta ratou mau tamarii ei taeae e ei tuahine paari i te pae varua. E nehenehe outou e faaineine ia outou i teie nei â no te amo i tera hopoia. E nafea? Ma te tauturu i to outou utuafare, i te amuiraa e ma te faaite i to outou here e mauruuru ia ratou.​—Ioa. 15:9. w23.12 28-29 par. 17-18

Mahana piti 28 no Atopa

O [Iehova] te papuraa o to oe oraraa.​—Isa. 33:6.

E û tatou ei tavini haapao maitai a Iehova i te fifi e te maˈi, oia atoa te patoiraa e te hamani-ino-raa a te feia mea hae na ratou te nunaa o te Atua. Eita Iehova e tinai i tera mau tupuraa fifi, te fafau mai ra râ oia i te tauturu. (Isa. 41:10) Maoti hoi ta ˈna tauturu, e oaoa noa tatou, e rave tatou i te faaotiraa maitai, a ore atu ai e taiva ia ˈna noa ˈtu te mau tupuraa fifi roa ˈˈe. Te fafau mai ra Iehova e horoa mai i ta te Bibilia e parau ra “te hau o te Atua.” (Phil. 4:6, 7) O te hau ïa o te feruriraa e o te aau no ǒ mai i to tatou auhoaraa faufaa roa e o Iehova. Ua “hau ê [te reira] i te mau manaˈo atoa,” hope i te faahiahia. Aita anei outou i fanaˈo aˈenei i te hau i muri iho i te taparuraa ia Iehova? O “te hau o te Atua” ïa. w24.01 20 par. 2; 21 par. 4

Mahana toru 29 no Atopa

E arue au ia Iehova. E arue au i to ˈna iˈoa moˈa ma to ˈu aau atoa.​—Sal. 103:1.

E arue te feia e here ra i te Atua i to ˈna iˈoa ma to ratou aau atoa. Ua taa ia Davida e ia arue tatou i te iˈoa o Iehova te arue ra ïa tatou ia ˈna. Inaha to ˈna iˈoa, to ˈna atoa ïa roo, oia hoi to ˈna mau huru maitatai e ta ˈna mau ohipa faahiahia atoa. Ua hinaaro Davida e haamoˈa e e arue i te iˈoa o to ˈna Metua ma to ˈna aau atoa. Ua arue atoa te ati Levi ia Iehova, ma te haehaa râ ua faˈi ratou e eita ta ratou mau parau e navai no te arue hope roa i te iˈoa moˈa ra o Iehova. (Neh. 9:5) Papu maitai, ua oaoa roa Iehova i tera arueraa haehaa ma te aau atoa. w24.02 9 par. 6

Mahana maha 30 no Atopa

I te mea e ua nuu ê na tatou i mua, e haere maite noa anaˈe ïa ma te tapea i taua aveia ra.​—Phil. 3:16.

Eita Iehova e haafaufaa ore ia outou mai te peu aita i naeahia ia outou ta outou fa. (Kor. 2, 8:12) A huti i te haapiiraa i te fifi ta outou e farerei. A haamanaˈo i te mau fa atoa i naeahia ia outou. Te parau ra te Bibilia: “E ere hoi te Atua i te Atua parau-tia ore a moˈe ai ia ˈna ta outou ohipa.” (Heb. 6:10) Eiaha atoa ïa e moˈehia ia outou. A haamanaˈo mea nafea outou i te haapuairaa i to outou auhoaraa e o Iehova, to outou faaiteraa ia vetahi ê o vai Iehova aore ra to outou bapetizoraahia. Mai ta outou i tamau i te tapi i ta outou mau fa na mua ˈtu, a tamau atoa i te na reira no te mau fa ta outou i haamau i teie nei. E nehenehe ta tatou fa e naeahia maoti noa te tauturu a Iehova. A tamau ai tatou i te tutava ia naeahia ta tatou fa, e oaoa atoa tatou a ite ai e te tauturu e te haamaitai ra Iehova i te reira. (Kor. 2, 4:7) Ia tamau tatou i te tutava, e haamaitairaa rahi ta tatou e fanaˈo.​—Gal. 6:9. w23.05 31 par. 16-18

Mahana pae 31 no Atopa

Mea here hoi na te Metua ia outou, no te mea mea here na outou ia ˈu e ua tiaturi e no ǒ mai au i te Metua ra.​—Ioa. 16:27.

Te imi ra Iehova i te mau ravea no te faaite i to ˈna here e i to ˈna mauruuru i ta ˈna mau tavini. Te faahiti ra te Bibilia e piti taime i faaite ai oia i to ˈna here ia Iesu, te Tamaiti ta ˈna i mauruuru roa. (Mat. 3:17; 17:5) E hinaaro anei oe e faaroo ia Iehova ia parau e mea here na ˈna ia oe? Parau mau, eita Iehova e paraparau ia tatou mai te raˈi mai, na roto râ i ta ˈna Parau. Ia taio tatou i ta Iesu mau parau i roto i te mau Evanelia, mai te huru ra ïa o Iehova te paraparau roa mai ia tatou. Ua pee hoi Iesu i te huru maitatai o to ˈna Metua ma te tia roa. No reira, a taio ai i ta Iesu mau parau mahanahana i ta ˈna mau pǐpǐ taiva ore, mai te huru ra ïa o Iehova te paraparau roa mai ia tatou. (Ioa. 15:9, 15) Ia faaruru tatou i te fifi, e ere te auraa e ua ere tatou i te farii maitai a te Atua. E ravea râ teie no te faaite i to tatou here e tiaturi ia Iehova.​—Iak. 1:12. w24.03 28 par. 10-11

    Papai reo Tahiti (1985-2025)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono