Ua “faaineinehia” anei ta outou mau pure “mai te mea hauˈa noˈanoˈa”?
“Ia [faaineinehia] tau pure i mua ia oe mai te mea hauˈa noˈanoˈa.”—SALAMO 141:2; MN.
1, 2. Ua faahohoˈahia te mea noˈanoˈa e ama ra i te aha?
UA FAAUE te Atua ra o Iehova i ta ˈna peropheta ra o Mose e ia faaineinehia te mea noˈanoˈa moˈa o te faaohipahia i roto i te sekene haamoriraa a Iseraela. Ua faaue te Atua e rave e maha mea noˈanoˈa no te hamani i te reira. (Exodo 30:34-38) Mea noˈanoˈa mau â te reira.
2 I roto i te faufaa o te Ture i fafauhia e te nunaa Iseraela, e tutuihia te mea noˈanoˈa i te mau mahana atoa. (Exodo 30:7, 8) E auraa taa ê anei to te faaohiparaa i te mea noˈanoˈa? E, no reira te papai salamo i himene ai e: “Ia [“faaineinehia,” MN] tau pure i mua ia oe [te Atua ra o Iehova] mai te mea hauˈa noˈanoˈa; e te hopoiraa o tau rima i nia mai te tusia ahiahi ra.” (Salamo 141:2) I roto i te buka Apokalupo, te parau ra te aposetolo Ioane e te tapea ra na mea ora e haaati ra i te terono o te Atua i te raˈi i te mau aˈua auro î i te mea noˈanoˈa. Te na ô ra te aamu faauruahia e: “Te mea noˈanoˈa, oia te pure a te feia moˈa ra.” (Apokalupo 5:8) No reira, te faahohoˈa ra te mea hauˈa noˈanoˈa e ama ra i te mau pure fariihia ta te mau tavini a Iehova e pûpû ra i te ao e te rui.—Tesalonia 1, 3:10; Hebera 5:7.
3. Eaha te tauturu ia tatou ia ‘faaineine i ta tatou mau pure i mua i te Atua mai te mea noˈanoˈa’?
3 Ia farii te Atua i ta tatou mau pure, e tia ïa ia tatou ia pure ia ˈna na roto i te iˈoa o Iesu Mesia. (Ioane 16:23, 24) Nafea râ tatou e nehenehe ai e haamaitai atu â i ta tatou mau pure? E tia ïa i te tuatapaparaa i te tahi mau hiˈoraa Bibilia ia tauturu ia tatou ia faaineine i ta tatou mau pure i mua ia Iehova mai te mea noˈanoˈa.—Maseli 15:8.
Te pureraa ma te faaroo
4. Nafea te faaroo e taaihia ˈi e te pure e fariihia?
4 Ia haere ta tatou mau pure i te Atua ra mai te mea hauˈa noˈanoˈa, e tia ïa ia tatou ia pure ma te faaroo. (Hebera 11:6) Ia ite te mau matahiapo Kerisetiano e te farii ra te hoê taata maˈi i te pae varua i ta ratou tauturu niuhia i nia i te mau Papai, “e ora [ïa] taua maˈi ra i [ta ratou] pure faaroo.” (Iakobo 5:15) Te au ra to tatou Metua i te raˈi i te mau pure e pûpûhia ra ma te faaroo, oia atoa te pure no te haapii i te Parau a te Atua. Ua faaite te papai salamo i te hoê haerea maitai a himene ai oia e: “E afai tia vau i tau rima i nia i ta oe na parau, ta ˈu e hinaaro nei, e manaˈo â vau i ta oe ra mau ture. E faaite mai oe ia ˈu i te haapao maitai, e te aravihi; te tiaturi nei hoi au i ta oe parau.” (Salamo 119:48, 66) Ia ‘haamahora’ atoa ïa tatou ‘i to tatou rima’ i roto i te pure haehaa e te faaroo na roto i te faaauraa ˈtu i nia i te mau faaueraa a te Atua.
5. Eaha te tia ia tatou ia rave ia erehia tatou i te paari?
5 A feruri na e te erehia ra tatou i te paari e titauhia no te faaruru i te hoê tamataraa. Aita paha i papu ia tatou e te tupu ra te hoê parau tohu Bibilia taa ê. Eiaha tatou e vaiiho i te reira ia faaaueue ia tatou i te pae varua, e pure râ tatou no te ani i te paari. (Galatia 5:7, 8; Iakobo 1:5-8) Parau mau, eiaha tatou e manaˈo e e pahono mai te Atua na roto i te hoê tupuraa taa ê. E tia ia tatou ia faaite e mea haavare ore ta tatou mau pure na roto i te raveraa i ta ˈna e titau ra i te taatoaraa o to ˈna nunaa. E titauhia ia tuatapapa tatou i te Bibilia, o te haapaari i to tatou faaroo, maoti te tauturu a te mau papai ta “te tavini haapao maitai e te paari” e horoa ra. (Mataio 24:45-47; Iosua 1:7, 8) E tia atoa ia tatou ia haere i mua i roto i te ite na roto i te apiti-tamau-raa i te mau putuputuraa a te nunaa o te Atua.—Hebera 10:24, 25.
6. (a) Eaha te tia ia tatou paatoa ia taa no nia i to tatou nei tau e te tupuraa o te mau parau tohu Bibilia? (b) Taa ê noa ˈtu i te pureraa ia raa te iˈoa o Iehova, eaha te tia ia tatou ia rave?
6 I teie mahana, te imi nei vetahi mau Kerisetiano i ta ratou iho mau faufaa e mau toroa, e tapao faaite ïa e aita ratou e haapao faahou ra e tei roto roa tatou i “te tau hopea.” (Daniela 12:4) E nehenehe te mau hoa faaroo e pure ia oraora faahou aore ra ia itoito faahou mai te faaroo o taua mau Kerisetiano ra i roto i te haapapuraa Bibilia e ua haamata te vairaa mai o te Mesia i te matahiti 1914 i to Iehova faateronoraa ia ˈna ei Arii i te raˈi e te faatere ra oia i rotopu i to ˈna mau enemi. (Salamo 110:1, 2; Mataio 24:3) E tia ia tatou paatoa ia taa e e nehenehe te mau mea i tohuhia mai te haamouraa o te haapaoraa hape—o “Babulonia rahi”—te aroraa a Goga no Magoga i nia i te nunaa o Iehova, e te faaoraraa mai te Atua Mana hope ia ratou i te tamaˈi ra o Aramagedo, e tupu taue noa ma te riaria i roto i te hoê area taime poto. (Apokalupo 16:14, 16; 18:1-5; Ezekiela 38:18-23) No reira, e pure anaˈe i te Atua no te ani i ta ˈna tauturu ia vai ara noa tatou i te pae varua. Ia pure ïa tatou paatoa ma te mafatu rotahi ia raa te iˈoa o Iehova, ia tae mai to ˈna Basileia, e ia tupu to ˈna hinaaro i te fenua nei mai i te raˈi ra. Oia, ia tamau noa ïa tatou i te faaohipa i te faaroo e i te haapapu e mea haavare ore ta tatou mau pure. (Mataio 6:9, 10) Oia mau, ia imi na mua ïa te feia e here ra ia Iehova i te Basileia e ta ˈna parau-tia, e ia apiti rahi atu â ratou i roto i te pororaa i te parau apî maitai hou te hopea e tae mai ai.—Mataio 6:33; 24:14.
A arue e a haamauruuru ia Iehova
7. Eaha te faahoruhoru ra ia outou i roto i te pure a Davida tei papaihia te tahi tuhaa i roto i te Paraleipomeno 1, 29:10-13?
7 Te hoê ravea faufaa no te ‘faaineine i ta tatou mau pure mai te mea noˈanoˈa,’ o te arueraa ïa e te haamauruururaa i te Atua ma te mafatu rotahi. O taua pure ra ta te Arii ra o Davida i pûpû i to ˈna e to te nunaa Iseraela tururaa i te paturaa o te hiero o Iehova. Teie ta Davida i pure: “Ia haamaitaihia oe, e a muri noa ˈtu, e te Atua o to matou metua o Iseraela, e Iehova. Tei ia oe, e Iehova, te rahi, e te mana, e te hanahana, e te pau, e te tura, to nia i te raˈi ra, e to nia i te fenua, na oe anaˈe ïa; tei ia oe te hau, e Iehova, o oe tei rahi i te mau mea atoa nei. No ǒ na mai te taoˈa e te tura, e tei ia oe te mana i nia i te mau mea atoa; e tei to rima te puai e te etaeta; o na oe e faarahi mai, e te horoa mai i te etaeta i te taata atoa nei. E teie nei, e to matou Atua, te [“haamauruuru,” MN] nei matou ia oe, te arue nei matou i to oe nei iˈoa hanahana.”—Paraleipomeno 1, 29:10-13.
8. (a) Eaha te mau parau arueraa i roto i te mau Salamo 148 e tae atu i te 150 tei haaputapû taa ê ia outou? (b) Mai te peu e hoê â to tatou manaˈo e tei faahitihia i roto i te Salamo 27:4, eaha ïa ta tatou e rave?
8 E mau parau arueraa e haamauruururaa nehenehe mau â teie! Aita e faufaa ia riro ta tatou mau pure ei mea faahiahia roa, ia riro noa râ ei mea rotahi. Ua î te buka Salamo i te mau pure haamauruururaa e arueraa. Te vai ra te mau parau arueraa i roto i te Salamo 148 e tae atu i te 150. Ua faahitihia te mauruuru i te Atua i roto e rave rahi salamo. Ua himene o Davida e: “Hoê a ˈu mea hinaaro ia Iehova ra, e o ta ˈu ïa e titau hua nei; ia parahi â vau i roto i te fare o Iehova e hope roa ˈˈe o ˈu pue mahana, ia ite vau i te maitai o Iehova, e ia [umere au] i to ˈna [hiero].” (Salamo 27:4; MN) Ia ohipa ïa tatou ia au i taua mau pure ra na roto i te apitiraa ma te itoito i roto i te mau ohipa atoa a te mau nahoa amuihia a Iehova. (Salamo 26:12) E horoa mai te raveraa i te reira e te feruri-hohonu-raa i nia i te Parau a te Atua i te mau mahana atoa, i te mau tumu e rave rahi ia haafatata ˈtu ia Iehova na roto i te arueraa e te haamauruururaa rotahi.
Te aniraa ma te haehaa i te tauturu a Iehova
9. Nafea to te Arii ra o Asa pureraa, e eaha te faahopearaa?
9 Mai te peu e te tavini ra tatou ia Iehova ma te mafatu taatoa ei Ite no ˈna, e nehenehe tatou e tiaturi papu e e faaroo oia i ta tatou mau pure no te ani i te tauturu. (Isaia 43:10-12) A hiˈo na i te Arii no Iuda ra o Asa. Ua tapaohia na matahiti matamua 10 o ta ˈna faatereraa e 41 matahiti (977-937 H.T.T.) e te hau. I muri iho, ua haruhia o Iuda e te hoê nuu hoê mirioni taata i raro aˈe ia Zera te ati Kusa. Noa ˈtu e mea rahi roa taua nuu ra, ua haere o Asa e ta ˈna mau taata e farerei i te feia haru. Hou râ te aroraa, ua pure uˈana o Asa. Ua farii oia i te mana o Iehova e faaora ia ratou. Teie ta te arii i parau a taparu ai oia i te tauturu: “Te tiaturi nei hoi matou i nia ia oe, e no to oe iˈoa i haere hua ˈtu ai matou e rave i teie nei feia rahi. O oe to matou Atua, e Iehova e: eiaha ta te taata anaˈe nei ia tupu i ta oe ra.” Ua tupu aˈera te re rahi a faaora ˈi Iehova ia Iuda no to ˈna iˈoa rahi. (Paraleipomeno 2, 14:1-15) Ia faaora te Atua ia tatou i te hoê tamataraa aore ra ia haapuai oia ia tatou no te faaoromai i te reira, e tapao faaite ïa e ua faaroo oia i ta tatou mau taparuraa i ta ˈna tauturu.
10. Ia ore tatou e ite nafea ia faaruru i te tahi fifi, nafea te pure a te Arii ra o Iehosaphata e riro ai i te tauturu mai?
10 Mai te peu e aita tatou i ite nafea ia faaruru i te tahi fifi, e nehenehe tatou e tiaturi e e faaroo mai o Iehova ia ani tatou i ta ˈna tauturu. Ua faahohoˈahia te reira i te tau o te Arii no Iuda ra o Iehosaphata, tei haamata i te faatere i te matahiti 936 H.T.T. e 25 matahiti i te maoro. I to te mau nuu amui ati Moabi, ati Amona, e no te vahi mouˈa no Seira haamǎtaˈuraa ia Iuda, ua taparu o Iehosaphata e: “Eita anei oe e faahapa ia ratou, e to matou Atua? aita hoi o matou nei e puai ia rave atu i teie nei feia rahi e tii mai e rave ia matou nei; aita hoi matou i ite i te ravea ia rave: tei ia oe râ to matou mata.” Ua pahono mai o Iehova i taua pure haehaa ra, ma te aro no Iuda na roto i te faahuru-ê-raa i te enemi a haapohe atu ai te tahi i te tahi. I te pae hopea, mǎtaˈu aˈera te mau nunaa e ati noa ˈˈe, e tupu atura te hau i Iuda. (Paraleipomeno 2, 20:1-30) Ia erehia tatou i te paari e titauhia no te faaruru i te hoê fifi, e nehenehe tatou e pure mai ia Iehosaphata: ‘Aita matou i ite i te ravea ia rave: tei ia oe râ e Iehova to matou mata.’ E nehenehe te varua moˈa e faahaamanaˈo mai ia tatou i te mau manaˈo Bibilia e titauhia no te faaafaro i te fifi, aore ra e tauturu mai paha te Atua ia tatou na roto i te hoê ravea o te hau ê i te manaˈo taata nei.—Roma 8:26, 27.
11. Eaha ta tatou e haapii mai no nia i te pure i roto i te mau ohipa a Nehemia i nia i te mau patu o Ierusalema?
11 E tia ia tatou ia tamau maite i te pure i te Atua no te ani i te tauturu. Mai ia Nehemia o tei oto, tei auê, tei haapae i te maa, e tei pure tau mahana i te maoro no nia ia Ierusalema tei vavahihia e no nia i te ati rahi o te mau taata no Iuda. (Nehemia 1:1-11) Papu maitai, ua haere ta ˈna mau pure i te Atua ra mai te mea hauˈa noˈanoˈa. I te hoê mahana, ua ani te Arii no Peresia ra o Aretehasaseta ia Nehemia o te peapea ra e: “Eaha to oe hinaaro?” Te na ô ra o Nehemia e: “E oti aˈera ta ˈu pure i te Atua no te raˈi.” Ua pahonohia mai taua pure mamû noa e te poto ra, ua faatiahia te hinaaro o Nehemia e haere i Ierusalema e hamani faahou i te mau patu i vavahihia.—Nehemia 2:1-8.
A vaiiho e na Iesu e haapii ia outou nafea ia pure
12. Na roto i ta outou iho mau parau, nafea outou ia faataa poto mai i te mau manaˈo faufaa o te hohoˈa pure a Iesu?
12 I roto i te mau pure atoa i faahitihia i roto i te mau Papai, o te hohoˈa pure i faaitehia mai te mea hauˈa noˈanoˈa a Iesu Mesia te horoa mai i te haapiiraa taa ê. Te na ô ra te Evanelia a Luka e: “Ua parau maira ia ˈna te hoê pǐpǐ na [Iesu], E te Fatu, a haapii mai ia matou i te pure, mai ia Ioane i haapii atoa i ta ˈna ra mau pǐpǐ. Ua parau atura oia ia ratou, E na ô outou ia pure, E to matou Metua i te ao ra, ia raa to oe iˈoa. Ia tae [“mai,” MN] to oe ra basileia. Ia haapaohia to oe hinaaro i te fenua nei mai tei te raˈi atoa na. Ho mai i te maa e au ia matou i te mau mahana atoa nei. E faaore mai i ta matou hara, te faaore nei hoi matou i tei hara atoa ia matou nei. Eiaha e faarue ia matou e ia roohia-noa-hia mai e te ati; e faaora râ ia matou i te ino.” (Luka 11:1-4; Mataio 6:9-13) E hiˈopoa anaˈe na i teie pure, eiaha e faahiti-aau-hia, ia riro râ ei aratai.
13. Nafea outou ia faataa i te auraa o te mau parau ra, “E to matou Metua i te ao ra, ia raa to oe iˈoa”?
13 “E to matou Metua i te ao ra, ia raa to oe iˈoa.” Te parauraa ia Iehova e Metua, e haamaitairaa taa ê ïa no ta ˈna mau tavini pûpûhia. Mai te mau tamarii o te faaite ohie ra i te mau fifi atoa i te hoê metua aroha, e tia ia tatou ia horoa i te taime no te pure tamau i te Atua ma te tura e te faatura. (Salamo 103:13, 14) E tia i ta tatou mau pure ia faaite i to tatou tapitapi no te faaraaraa i te iˈoa o Iehova no te mea te hinaaro nei tatou e ia tamâhia oia i te mau faainoraa atoa. Oia, te hinaaro nei tatou e ia faataa-ê-hia e ia haamoˈahia te iˈoa o Iehova.—Salamo 5:11; 63:3, 4; 148:12, 13; Ezekiela 38:23.
14. Eaha te auraa ia pure tatou, “Ia tae mai to oe ra basileia”?
14 “Ia tae mai to oe ra basileia.” Te Basileia, o te mana arii ïa o Iehova o te ohipa na roto i te faatereraa Mesia i te raˈi i roto i te rima o ta ˈna Tamaiti e “te feia moˈa” e apiti atu ia Iesu. (Daniela 7:13, 14, 18, 27; Apokalupo 20:6) E fatata oia i te “tae mai” no te haamou i te feia atoa i te fenua nei e patoi ra i te mana arii o te Atua. (Daniela 2:44) I reira ïa te hinaaro o Iehova e tupu ai i te fenua nei, mai tei te raˈi atoa. (Mataio 6:10) Auê ïa te mau mea ora atoa e tavini ra i te Fatu Mana hope ma te haapao maitai, i te oaoa e!
15. Te aniraa ia Iehova i “te maa e au ia matou i te mau mahana atoa nei,” eaha ta te reira e faaite ra?
15 “Ho mai i te maa e au ia matou i te mau mahana atoa nei.” Te aniraa ia Iehova i te maa “e au ia matou i te mau mahana atoa nei,” e tapao faaite ïa e aita tatou e ani ra e rave rahi maa, ia au noa râ i to tatou mau hinaaro i te mau mahana atoa. Noa ˈtu e te tiaturi ra tatou i te Atua no te horoa mai i te mau mea, e rave atoa tatou i te ohipa e e faaohipa tatou i te mau ravea au atoa ia noaa mai te maa e te tahi atu â mau mea faufaa. (Tesalonia 2, 3:7-10) Parau mau, e tia ia tatou ia haamauruuru i te Taata horoa i te raˈi no to ˈna here, to ˈna paari, e to ˈna puai i roto i teie mau mea.—Ohipa 14:15-17.
16. Nafea ta tatou mau hara e faaorehia ˈi e te Atua?
16 “E faaore mai i ta matou hara, te faaore nei hoi matou i tei hara atoa ia matou nei.” I te mea hoi e e taata tia ore tatou e te hara, eita ta tatou e nehenehe e pee taatoa i te mau ture tia roa a Iehova. No reira, e tia ia tatou ia pure ia faaore mai oia i ta tatou mau hara ia au i te tusia taraehara a Iesu. Ia hinaaro râ tatou e ia faaohipa “tei faaroo i te pure” i te faufaa o taua tusia ra i nia i ta tatou mau hara, e tia ïa ia tatou ia tatarahapa e ia ineine i te farii i te huru aˈo atoa ta ˈna e horoa mai. (Salamo 65:2; Roma 5:8; 6:23; Hebera 12:4-11) Hau atu â, e nehenehe tatou e tiaturi e e faaore mai te Atua i ta tatou hara mai te peu noa e ua ‘faaore tatou i tei hara ia tatou nei.’—Mataio 6:12, 14, 15.
17. Eaha te auraa o te mau parau ra, “Eiaha e faarue ia matou e ia roohia-noa-hia mai e te ati”?
17 “Eiaha e faarue ia matou e ia roohia-noa-hia mai e te ati.” E parau te Bibilia i te tahi mau taime e e rave o Iehova i te tahi mau mea e e faatia noa i te reira. (Ruta 1:20, 21) Eita te Atua e tamata ia tatou ia rave tatou i te hara. (Iakobo 1:13) No ǒ mai te mau tamataraa e rave i te mea ino i te Diabolo ra, to tatou tino hara, e teie nei ao. O Satani te Taata e tamata i te faahema ia tatou ia hara tatou i te Atua. (Mataio 4:3; Tesalonia 1, 3:5) Ia pure tatou e, “Eiaha e faarue ia matou e ia roohia-noa-hia mai e te ati,” te ani ra ïa tatou i te Atua ia ore tatou ia hiˈa ia tamatahia tatou eiaha tatou e auraro ia ˈna. E nehenehe oia e aratai ia tatou ia ore tatou ia hema e ia noaahia e Satani, oia hoi “te ino.”—Mataio 6:13; Korinetia 1, 10:13.
A ohipa ia au i ta outou mau pure
18. Nafea tatou e nehenehe ai e ohipa ia au i ta tatou mau pure no te hoê faaipoiporaa e te oraraa utuafare oaoa?
18 Te hohora ra te hohoˈa pure a Iesu i te mau manaˈo faufaa, e nehenehe râ tatou e pure no te tahi atu mau mea. Ei hiˈoraa, e nehenehe tatou e pure no to tatou hinaaro i te hoê faaipoiporaa oaoa. No te tapea maite i te peu mâ e tae noa ˈtu i te faaipoiporaa, e nehenehe tatou e pure ia noaa mai te hitahita ore. I muri iho râ, ia ohipa ïa tatou ia au i ta tatou mau pure na roto i te aperaa i te mau papai e te faaanaanataeraa faufau. Ia faaoti atoa tatou e ‘faaipoipo [“i roto noa i te Fatu,” MN].’ (Korinetia 1, 7:39; Deuteronomi 7:3, 4) Ia oti te faaipoiporaa, e tia ia tatou ia ohipa ia au i ta tatou mau pure ia oaoa te faaipoiporaa na roto i te faaohiparaa i te mau aˈoraa a te Atua. E mai te peu e e tamarii ta tatou, eita e navai ia pure tatou e ia riro mai ratou ei mau tavini haapao maitai na Iehova. E tia ia tatou ia rohi i te haamau i te mau parau mau a te Atua i roto i to ratou feruriraa na roto i te haapiiraa Bibilia e te haere-tamau-raa i te mau putuputuraa Kerisetiano e o ratou.—Deuteronomi 6:5-9; 31:12; Maseli 22:6.
19. Eaha te tia ia tatou ia rave mai te peu e te pure ra tatou no nia i ta tatou taviniraa?
19 Te pure ra anei tatou ia haamaitaihia te taviniraa? Ia ohipa ïa tatou ia au i taua mau pure ra na roto i te apiti-rahi-raa i roto i te ohipa pororaa i te Basileia. Ia pure tatou no te fanaˈo i te mau ravea no te tauturu ia vetahi ê ia haere na te eˈa o te ora mure ore, e tia ia tatou ia tapao maitai i te feia anaanatae e ia ineine i te faaô i te mau haapiiraa Bibilia i te fare o te taata i roto i ta tatou porotarama. Nafea ia hinaaro tatou e poro ma te taime taatoa ei pionie? Ia rave ïa tatou i te mau taahiraa avae ia au i ta tatou mau pure na roto i te haamaraaraa i ta tatou ohipa pororaa e te haereraa i roto i te taviniraa e te mau pionie. E faaite te raveraa i teie mau taahiraa avae e te ohipa ra tatou ia au i ta tatou mau pure.
20. Eaha ta te tumu parau i muri nei e tuatapapa?
20 Mai te peu e te tavini ra tatou ia Iehova ma te haapao maitai, e nehenehe tatou e tiaturi e e pahono mai oia i ta tatou mau pure e au i to ˈna hinaaro. (Ioane 1, 5:14, 15) Papu maitai, e mau manaˈo faufaa tei hutihia mai roto mai i te hiˈopoaraa o te tahi mau pure i faahitihia i roto i te Bibilia. E tuatapapa mai ta tatou tumu parau i muri nei i te tahi atu â mau aratairaa Bibilia no te feia e hinaaro ra e ‘faaineine i ta ratou mau pure i mua ia Iehova mai te mea noˈanoˈa.’
Nafea outou ia pahono?
◻ No te aha e tia ia tatou ia pure ma te faaroo?
◻ Eaha te tuhaa a te arueraa e te haamauruururaa i roto i ta tatou mau pure?
◻ No te aha tatou e nehenehe ai e ani i te tauturu a Iehova ma te tiaturi i roto i te pure?
◻ Eaha vetahi mau manaˈo faufaa o te hohoˈa pure?
◻ Nafea tatou e ohipa ˈi ia au i ta tatou mau pure?
[Hohoˈa i te api 12]
Mai te Arii ra o Iehosaphata, e tia paha ia tatou ia pure i te tahi mau taime e: ‘Aita matou i ite i te ravea ia rave: tei ia oe râ e Iehova to matou mata’
[Hohoˈa i te api 13]
Te pure ra anei outou ia au i te hohoˈa pure a Iesu?